Generalna skupština Ujedinjenih nacija održala je međuvladine pregovore o pitanju pravedne zastupljenosti i proširenja članstva u Savetu bezbednosti, kao i o drugim pitanjima u vezi sa reformama rada ovog tela. Rasprava se, između ostalog vodila oko toga da li treba proširiti mesta za stalne članice ili samo za nestalne, i sa kakvom bi pozicijom one ušle u SB UN, kao i o jačanju uloge afričkih zemalja.
Glavni kamen spoticanja je i tokom ranijih rasprava bilo pravo veta, dok Afrička unija od 2005. godine zahteva da se Africi dodele najmanje dva stalna mesta sa pravom veta i pet nestalnih mesta u SB UN. Afričke zemlje do sada nisu uspele da postignu konsenzus o mehanizmu za izbor svojih potencijalnih stalnih predstavnika.
Kako do reformi SB UN, ima li mesta za nove članice i koliki je optimalan broj članica?
Govoreći o reformama u SB UN, stalni predstavnik Kine pri Ujedinjenim nacijama Fu Kong reformi Saveta bezbednosti, izneo je tri ključne tačke. Prvo, on je naglasio da Savet ne sme da postane "klub" velikih sila i da reforma ne bi smela da koristi samo malom broju zemalja. Fu je, kao drugu tačku, istakao potrebu za jačanjem zastupljenosti zemalja u razvoju, posebno ispravljanjem, kako je naveo, istorijskih nepravdi prema Africi kroz posebne aranžmane.
Treće, rekao je da reforma mora da bude zasnovana na dugoročnoj i strateškoj viziji, a ne samo na trenutnim globalnim okolnostima. On je istakao i da "Japan nije u potpunosti kvalifikovan" za stalno mesto u Savetu bezbednosti UN.
Indija je na međuvladinim pregovorima odbacila predloge za treću kategoriju članstva u Savetu bezbednosti koja bi imala duže mandate i pravo na reizbor kao zamenu za proširenje stalnog članstva, nazivajući to taktikom za odlaganje reformi.
Zamenica stalnog predstavnika Indije Jojna Patel je rekla da će predlog nastaviti da ostavlja Ujedinjene nacije zaglavljene u krizi legitimiteta decenijama.
"Razmatranje treće kategorije je skretanje pažnje sa suštine koja ima za cilj da dodatno odloži proces i potpuno skrene put ka reformama, ili namerno dovede do neoptimalnog ishoda koji bi pogurao stvarne reforme mnogo decenija u budućnost na štetu legitimiteta, kredibiliteta i relevantnosti UN", rekla je ona na sastanku Međuvladinih pregovora o reformama na kojem se raspravljalo o kategorijama članstva.
Globalni jug, kako je rečeno, nije čekao 80 godina samo da bi "prihvatio hibridne formule kao utehu ili privid reforme".
Načelni stav u korist povećanja reprezentativnosti Saveta i proverene reforme SB UN, bez ugrožavanja njegove efikasnosti, ono je za šta se zalaže Rusija. Što se tiče geografske zastupljenosti, prioritet se mora dati povećanju udela zemalja u razvoju iz Afrike, Azije i Latinske Amerike u Savetu bezbednosti. Optimalno članstvo reformisanog Saveta, po mišljenju ruskih predstavnika, kako su ranije isticali, bilo bi oko dvadesetak.
I ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nedavno je istakao "principijelni stav Rusije u korist proverenih reformi Saveta bezbednosti UN, koje su osmišljene da doprinesu jačanju autoriteta i efikasnosti ovog organa, kao i jačanju njegovog demokratskog karaktera kroz proširenje zastupljenosti država Globalnog juga i Istoka".
Egipatski predsednik Abdel Fatah el Sisi pozvao je krajem prošle godine na strukturne promene u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, kako bi Afrika dobila veću ulogu u oblikovanju globalnih odluka. El Sisi je izneo zahtev za svetski poredak koji bi bio više "pluralistički".
Nekadašnji ambasador Srbije u UN Branko Branković za RT Balkan podseća da je još početkom sedamdesetih godina počelo ozbiljno da se razmatra pitanje članstva u SB UN. Kako ukazuje, i tada je do neslaganja dolazilo zbog neslaganja pet stalnih članica da nove dobiju pravo veta.
"U to doba je bilo 130 članica, danas ih ima 193, i već je tada rečeno da je 15 članica anahronizam i da taj broj treba povećati. U toku diskusije se iskristalisalo sledeće – nema nikakvih problema da umesto 10 nestalnih, bude 15 ili 20. Tako da bi pet regiona dali ili po jednog nestalnog, više ili po dva, pa da ih bude 20. Tu ništa nije bilo sporno", pojašnjava naš sagovornik.
Kako ističe, ozbiljno pitanje se postavilo kad su u pitanje stalne članice.
"Kao glavni pojavili su se s jedne strane, Japan i Indija, Južna Afrika i Nigerija, Brazil i Argentina, iz Evrope, Nemačka i Italija. U celoj toj diskusiji se došlo do zaključka da čak može da se razmišlja da se poveća za pet članica stalnih, da bi možda u finalu bilo oko 20 nestalnih i 10 stalnih. Ti novi mogući kandidati, kandidujući sebe očekuju pravo veto i tada je to stalo", objašnjava Branković.
Sagovornik RT Balkan ističe da je jesenas doneta odluka da se iduće, 2027. godine, pod okriljem UN organizuje veliki skup kako bi se otvorila diskusija o članu 109 Povelje koji govori o mogućnostima davanja amandmana na Povelju.
"Na taj način bi UN i SB, tim nekim amandmanima, postale mnogo efikasnije u očuvanju mira i međunarodne bezbednosti. Time bi SB, koji je po Povelji odgovoran za mir i međunarodnu bezbednost, sebe organizovao tako da ne bude raznih zastoja kada je u pitanju mir. Na to se sad čeka", navodi Branković.
Nesporan je, kako dodaje, zahtev za povećanjem broja nestalnih članica, ali su jedina prepreka stalne članice sa pravom veta.
"Ako bi nove stalne članice prihvatile da budu stalne bez prava veta, možda bi i to moglo da prođe. Sve je to sada na stolu. Veoma je dobro u funkciji stvaranja novog međunarodnog poretka i baze za taj poredak", ističe Branković.
Komentarišući stav Kine po pitanju Japana, Branković ukazuje da to znači istovremeno da i aspiracije Nemačke i Italije iz Evrope, mogu da dožive istu sudbinu.
"Ukoliko Kina tako kaže, Japan neće proći. Za to mu je potrebna saglasnost pet stalnih članica. Mislim da, po ovom receptu sadašnjem na kom Kinezi insistiraju za Japan, Nemačka i Italija će takođe otpasti za bilo kakvu diskusiju", smatra Branković.
Trampov Odbor za mir i Ujedinjene nacije
Istovremeno, dok se raspravlja o mogućnostima za reforme UN, novoformirani Odbor za mir u režiji američkog predsednika Donalda Trampa teži da postane pandan UN.
Na prvom samitu Odbora za mir, Tramp je izjavio da će Odbor u određenoj meri nadzirati rad UN kako bi se, kako je rekao, "osiguralo da ta organizacija funkcioniše kako treba".
Odbor za mir će gotovo uvek nadgledati Ujedinjene nacije i osigurati da pravilno funkcionišu. On je naveo da UN bi trebalo ojačati "kako bi se bolje bavile svetskim problemima na načine na koje to nisu činile poslednjih godina".
"Pobrinućemo se da imaju dobre uslove. Pomoći ćemo im finansijski i osiguraćemo da su Ujedinjene nacije održive", rekao je Tramp.
Osvrćući se Trampov Odbor za mir, Branković smatra da odbor ne može da zameni UN i da su to samo "Trampove priče".
"I kada je reč o finansijskoj pomoći, o kojoj govori Tramp, sve zemlje koje su u odboru, one su i članice UN (osim lažne države tzv. Kosova). One moraju da se organizuju i svake godine plaćaju odgovarajuću kotizaciju za finansiranje UN. O tome da bi on dao naknadu i pomoć za UN, ne treba pridavati značaj", kaže Branković.