
"Antifa" teroristi sve aktivniji: Kad rulja pokaže pravo lice zapadnih "vrednosti" (VIDEO)
Prošlo je gotovo pola godine od svirepog ubistva uticajnog američkog konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka, a pre samo dve nedelje se dogodio pokolj u srednjoj školi u Tambler Ridžu u Kanadi. Nema sumnje da je nasilje levičarskih ekstremista u porastu, a da liberalna javnost zbog toga ne oseća uzbunu.
Postoje i žrtve nasilja za koje u liberalnim demokratijama nije predviđena empatija. U Francuskoj je rulja na smrt prebila 23-godišnjeg studenta matematike Kventina Deranka. Ovo ubistvo je izazvalo nezadovoljstvo u evropskoj desnoj sceni.

Politikolog i naučni saradnik Instituta za političke studije dr Dušan Dostanić, govoreći o levičarskom nasilju koje potresa i SAD i Evropu, rekao je da se čini da Evropa ne želi da daje odgovore na takve pojave, odnosno da pokušava da ih ignoriše, pa u nekim slučajevima da ih opravdava ili relativizuje.
Naglašava da se to videlo po reakcijama na ubistvo u Francuskoj.
"Reč je o momku koji ne dolazi iz nekog problematičnog miljea, koji jeste bio konzervativan, ali to je legitimno političko opredeljenje", istakao je Dostanić govoreći za "Jutro na RT".
"On se našao na jednom skupu na kome su ljudi iz desnice želeli da izraze svoj protest. Jedan ženski desni kolektiv je na to predavanje došao sa idejom da izrazi protest i sa transparentom 'Napolje sa islamolevicom'. Međutim levica, koliko god govorila o pravu na proteste, pravu na iznošenje svog mišljenja, sebe predstavljala kao pobunjenu, kada se susretne sa nekim izjavama i mišljenjima i opredeljenjima koji se njima ne dopadaju, onda reaguje nasiljem", dodaje.
Kako ističe, kada levica počne da deluje nasiljem, desi se da rulja od 30 batinaša, linčuje, udara nogama i skače po glavi mladiću koji leži na podu i posle toga ga ostave da umre na pločniku.
"Posle toga dolaze reakcije levoliberalne javnosti koje idu od generalne osude nasilja, pri čemu se ne govori o političkim motivima i političkim vezama rulje koja je ubila ovog mladića ili pokušavaju da se zamene teze i da se žrtva predstavi kao zločinac", istakao je Dostanić.
Kaže i da, kada su ljudi iz desnice organizovali marševe ili skupove povodom toga što se desilo, videli su se snimci antifašističkih levičarskih aktivista koji, ne samo da su cepali plakate, nego su i otvoreno u kameru govorili da podržavaju Kventinovo ubistvo.
"Oni su otvoreno rekli da podržavaju da ljudi drugačijeg opredeljenja treba da budu pobijeni", rekao je Dostanić.
Podsetimo, američki predsednik Donald Tramp potpisao je ukaz u septembru prošle godine, kojim se "Antifa" proglašava za terorističku organizaciju.
Odluka predstavlja reakciju na atentat na republikanskog aktivistu Čarlija Kirka, jer je osumnjičeni za to ubistvo indirektno povezan sa jednom od "antifa" organizacija.
"Svi su 'fašisti' sem nas"
Sledbenici i simpatizeri "Antife" reći će vam da su oni jednostavno "antifašisti", te da je svako ko im se protivi po definiciji "fašista". A protiv takvih je, je li, sve dozvoljeno – pa i ubistvo iz zasede.
Često se može čuti da su američki vojnici koji su se borili u Drugom svetskom ratu originalni "antifa", koji bi se eto i danas borili protiv "fašizma" koji navodno predstavlja Tramp. Izostavlja se, možda namerno, da su i pre Trampa demokrate republikance proglašavali za "fašiste".
Posle atentata na Čarlija Kirka, usred nastupa na Univerzitetu u Juti, internetom je počeo da kruži ovaj epigram, nepoznatog porekla: "Ne ubijaju vas oni zato što ste fašista, već vas zovu fašistom da bi mogli da vas ubiju".
Moderni "antifa" fenomen u stvari, nema nikakvih dodirnih tačaka sa onim što se zove antifašizam na istoku Evrope, kada se misli antihitlerovsku koaliciju iz 1941–45. Ikonografiju je posudio iz Vajmarske Nemačke, dok mu je ideologija postmoderna i globalistička. Jedino je od italijanskih partizana posudio pesmu "Bela ćao", ali i to tek odnedavno.





