Sijarto: Brisel je dao više novca Ukrajini za četiri godine, nego Mađarskoj od ulaska u EU

Sijarto je pozvao parlament da podrži predlog rezolucije koja se protivi uvođenju zemlje u sukob, naglašavajući da je to ključna garancija za nacionalnu suverenost i očuvanje mira u Mađarskoj

Ukrajina je primila više finansijske pomoći od Evropske unije u poslednje četiri godine nego Mađarska od svog pristupanja Uniji 2004, kazao je šef mađarske diplomatije Peter Sijarto.

Izraženo u brojkama, EU je od februara 2022. pružila Ukrajini 193 milijarde evra pomoći, što je, kako tvrdi Sijarto, "tri puta više" nego što je Mađarska dobila od pristupanja.

Zato je optužio EU za nepravilnu raspodelu sredstava, tvrdeći da "želi da potroši sve sredstva na "beznadežan rat" koji ne može da se dobije, bacajući novac Evropljana u bezdan", preneo je MTI.

Podsetio je i da je na stolu zahtev za dodatnim zajmom od 90 milijardi evra i naglasio da je tvrdnja da će Ukrajina taj dug vratiti "drska laž".

"Kada, iz kojih izvora i kako bi Ukrajina mogla da vrati i jedan jedini evro", upitao je Sijarto.

Pored toga, mađarski ministar spoljnih poslova je ukazao na planove EU da izdvoji čak 360 milijardi evra za Ukrajinu u sledećem sedmogodišnjem budžetu, što bi se realizovalo kroz zajmove ili preraspodelu sredstava iz drugih sektora. U tom slučaju, upozorio je, "države članice bi umirale otplaćujući zajam, a naši unuci i praunuci bili bi zaduženi".

Takođe je naglasio da je jasno je da postoji koordinacija između Evropske komisije i Ukrajine u vezi sa blokadom transporta nafte kroz naftovod 'Družba'".

On je dodao da ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrej Sibiha nije mogao da odgovori na pitanje zašto ne dozvoljavaju nezavisnim stručnjacima iz Mađarske i Slovačke da ispituju naftovod "Družba", prenosi Mađarnemzet.

Prema njegovim rečima, time je postalo jasno da Evropska komisija i Ukrajinci deluju zajedno u blokadi isporuka nafte kroz taj naftovod.

On je naveo da je Sibiha, kada mu je postavljeno pitanje o dolasku mađarskih i slovačkih stručnjaka u Ukrajinu, nakon duže tišine rekao da o tome mora da se konsultuje.

Konstatovao je da je iz ovog razgovora jasno da tehničkih, fizičkih ili inženjerskih prepreka za ponovni transport nafte kroz naftovod nema.

Prema njegovim rečima, EU želi da nastavi rat, jer bi mirovni sporazum sada bio štetan za Ukrajinu i EU, dodajući da građani, kada se rat završi, mogu da postave pitanje zašto nisu potpisali bolji sporazum još ranije.

Posebnu zabrinutost izrazio je zbog kršenja prava manjina u Ukrajini i politike prisilne regrutacije.

Kritike na račun Brisela izneo je i zbog "ukidanja istorijskih ciljeva EU" i nastojanja da se "pretvori u vojni savez koji bi predviđao vojne obaveze za svoje članice", te izrazio zabrinutost zbog pokušaja da Mađarska bude uvučena u sukob. Ponovio je i da njegova zemlja neće podržati planove koji bi mogli da dovedu do slanja mađarskih trupa u Ukrajinu, do slanja novca Kijevu i ponovio protivljenje ideji o prijemu Ukrajine u EU.

Prema njegovim rečima, EU želi da nastavi sukob, jer bi mirovni sporazum sada bio štetan za Ukrajinu i EU, dodajući da građani sutra, kada se postigne mirovni sporazum, mogu da postave pitanje zašto nisu potpisali bolji sporazum još ranije.

U zaključku naveo je da Mađarska mora da ostane neutralna u ovom sukobu, ističući da je cilj vlade očuvanje mira i bezbednosti, kao i ulaganje u vlastiti ekonomski razvoj umesto u ratnu mašineriju. Zato je pozvao parlament da podrži predlog rezolucije koja se protivi uvođenju Mađarske u sukob, naglašavajući da je to ključna garancija za nacionalnu suverenost i očuvanje mira u zemlji.

"Stoga, s poštovanjem molim svoje kolege poslanike da podrže predlog parlamentarne rezolucije podnet na ovu temu, što će biti važna garancija i podrška vladinom stavu u borbama u Briselu u narednim nedeljama i mesecima, jer Mađarska mora da ostane van ovog rata", zaključio je on.