
SAD negiraju umešanost u pucnjavu kod kubanske obale

Američki državni sekretar Marko Rubio negirao je bilo kakvo učešće američke vlade u smrtonosnom obračunu između kubanskih graničara i glisera pod američkom zastavom, opisujući incident kao "veoma neobičan".

Kubanske vlasti su u sredu objavile da su granične snage ubile četiri naoružana muškarca na gliseru pod američkom zastavom koji je otvorio vatru tokom provere identifikacije u teritorijalnim vodama ostrva u blizini provincije Vilja Klara.
Brod nije pripadao ni američkoj mornarici ni američkoj obalskoj straži, rekao je Rubio novinarima tokom diplomatske posete Sent Kitsu i Nevisu, dodajući da Vašington još uvek prikuplja informacije i da će izbegavati spekulacije dok ne pregleda nezavisne podatke.
"Hajde da imamo sopstvene informacije o ovome, i saznaćemo tačno šta se dogodilo", rekao je Rubio. Dodao je da američki zvaničnici nisu imali direktne razgovore sa Havanom nakon incidenta.
"Ovo se ne dešava svaki dan... veoma je neuobičajeno videti pucnjavu", dodao je Rubio.
Prema američkom zakonu, neovlašćeni ulazak brodova pod američkom zastavom u kubanske teritorijalne vode je zabranjen bez federalne dozvole.
Ranije ovog meseca, predsednik SAD Donald Tramp produžio je nacionalnu vanrednu meru iz Klintonove ere, tvrdeći da bi takva putovanja mogla da potkopaju američku spoljnu politiku i potencijalno "olakšaju masovnu migraciju sa Kube".
Uprkos Rubiovom opisu pucnjave kao "neuobičajene", slični oružani sukobi su se dogodili poslednjih godina.
Kubanske vlasti su prijavile višestruke razmene vatre u kojima su učestvovali brodovi registrovani u SAD 2022. godine, povezane sa operacijama krijumčarenja migranata.
U jednom slučaju, američka obalska straža je čak pomogla u presretanju broda u bekstvu, a kasnije je vratila jednog osumnjičenog strelca na Kubu, prema pisanju "Njujork tajmsa".
Nove informacije o "terorističkim infiltratorima"
Dok Rubio negira umešanost SAD, kubansko Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nove nalaze iz svoje istrage, navodeći da je brod prevozio deset naoružanih ljudi koji su navodno nameravali da izvrše "terorističku infiltraciju".
Pojedinci na brodu su navodno prvo otvorili vatru, ranivši komandanta kubanskog patrolnog čamca pre nego što su stražari uzvratili vatru, ubivši četiri osobe i ranivši šest drugih.
Među poginulima u pucnjavi, kubanske vlasti su do sada identifikovale Mišela Ortegu Kazanovu i rekle su da još uvek rade na identifikaciji preostale trojice preminulih.
Među pritvorenima, vlasti su identifikovale svih šest učesnika po imenu, a neki se nalaze na kubanskoj nacionalnoj listi pojedinaca i entiteta traženih zbog navodnih veza sa nasiljem i terorističkim aktivnostima.
Kubanski zvaničnici rekli su da je na brodu pronađeno oružje i taktička oprema, uključujući automatske puške, pištolje, ručno rađene eksplozivne naprave poput Molotovljevih koktela, balističke prsluke, teleskopske nišane i kamuflažne uniforme – opremu za koju je ministarstvo reklo da je u skladu sa pokušajem "infiltracije sa terorističkim ciljevima".
Veruje se da su svi učesnici kubanski državljani sa boravištem u Sjedinjenim Državama. Ministarstvo unutrašnjih poslova je takođe objavilo hapšenje sedme osobe, Dunijela Ernandeza Santosa, koji je navodno priznao da je unapred poslat iz SAD da koordinira iskrcavanje naoružane grupe.
Incident se dogodio usred tekuće pomorske kampanje "Južno koplje" koju je pokrenula Trampova administracija u septembru 2025. godine. U okviru onoga što su američki zvaničnici opisali kao operacije protiv droge, američke snage su digle u vazduh desetine brodova osumnjičenih za krijumčarenje preko Kariba i istočnog Pacifika, eliminišući najmanje 150 ljudi u onome što su kritičari okarakterisali kao vansudska ubistva.
Kampanja je kulminirala američkim vojnim napadom na Karakas ranije ove godine, koji je svrgnuo predsednika Venecuele Nikolasa Madura sa vlasti i dodatno poremetio regionalno snabdevanje gorivom, pogoršavajući tekuću ekonomsku i humanitarnu krizu na Kubi.
Rubio je u sredu okrivio rukovodstvo Havane za ekonomski kolaps ostrva i ponovo je pozvao na promenu režima, tvrdeći da kubanska vlada snosi punu odgovornost za krizu.




