Jednostrana odluka predsednika SAD Donalda Trampa da pokrene udare na Iran naišla je na podeljene reakcije u Kongresu, pri čemu se zakonodavci uglavnom dele po partijskim linijama. Demokrate sada nastoje da zaustave kampanju pozivajući se na Zakon o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine.
SAD i Izrael izveli su napad u subotu, a Tramp je otvoreno naveo da je cilj operacije promena vlasti u Iranu kako bi se eliminisale "neposredne pretnje" po američki narod.
Prema podacima Iranskog društva Crvenog polumeseca, u napadima je poginulo više od 200 ljudi. Teheran je odgovorio odmazdnim udarima na ciljeve u Izraelu, kao i na američke baze širom Bliskog istoka.
Iran je napad nazvao grubim kršenjem svog suvereniteta. Rusija i Kina osudile su ga kao "ničim izazvan čin agresije". S druge strane, Velika Britanija, Francuska i Nemačka kritikovale su iranske odmazdne udare na susedne zemlje, ali nisu imali hrabrosti da daju otvorenu podršku američko-izraelskim akcijama.
Republikanci: Odlučna i odlična akcija
Visoki republikanci u Kongresu stali su uz Trampa, hvaleći njegovu odluku kao neophodan korak. Lider većine u Senatu Džon Tjun optužio je Iran da odbija diplomatiju i naveo da predsednik sprečava "pretnje" koje, kako je rekao, dolaze iz Teherana.
Predsednik Odbora za oružane snage Senata Rodžer Viker pohvalio je "odlučnu akciju" i jednu od "najtežih odluka" koje je Tramp doneo, nazvavši udare "ključnom i neophodnom operacijom radi zaštite Amerikanaca i američkih interesa".
Predsednik Predstavničkog doma Majk Džonson izjavio je da je Trampova administracija ranije ove nedelje obavestila takozvanu "Grupu osmorice" - osam kongresnih lidera koji po zakonu moraju biti informisani o poverljivim obaveštajnim pitanjima - i to dok su razgovori sa Teheranom još trajali. Ipak, tvrdio je da je Vašington "učinio sve napore" da pronađe mirno rešenje, uz poruku da se Teheran suočava sa "teškim posledicama zbog svojih zlih postupaka".
Demokrate: Još jedan glup i skup rat
Demokratski lideri u Predstavničkom domu i Senatu kritikovali su Trampa zbog nedostatka transparentnosti u pogledu ciljeva i strategije operacije, upozoravajući da bi ona mogla da se pretvori u novi beskrajan rat. Takođe, pozvali su na primenu zakona iz 1973. godine koji ograničava upotrebu oružanih snaga bez odobrenja Kongresa.
"Američki narod ne želi još jedan beskrajan i skup rat na Bliskom istoku", izjavio je lider demokratske manjine u Senatu Čak Šumer, tvrdeći da Trampova administracija "nije Kongresu i javnosti pružila ključne detalje o obimu i neposrednosti pretnje".
Lider demokratske manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris istakao je da Bela kuća "mora da traži odobrenje" Kongresa za operaciju koja "predstavlja čin rata".
Senator Džek Rid, visokorangirani član Odbora za oružane snage, optužio je Trampa da je SAD "uvukao u veliki rat sa Iranom", bez "krajnjeg cilja" i "suprotno jasnoj volji američkog naroda". On je najavio i "strog nadzor" nad operacijom.
Ovo nije "Amerika na prvom mestu"
Demokrate sada traže glasanje o rezoluciji čiji je cilj povlačenje američkih vojnih snaga iz "neovlašćenih neprijateljstava u Islamskoj Republici Iran". Rezoluciju je prošle godine predložio kongresmen Tomas Mesi, jedan od retkih protivnika u republikanskim redovima, u vreme kada se Vašington pridružio Izraelu u još jednom bombardovanju Irana.
Rezolucija se zasniva na Zakonu o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, koji ograničava vojne akcije bez odobrenja Kongresa na 60 dana, a uvodi i mehanizam kojim Kongres može da primora predsednika da odmah okonča neovlašćena raspoređivanja. Ipak, za nadjačavanje predsedničkog veta potrebna je dvotrećinska većina u oba doma.
Kongresmen Ro Kana pozvao je Predstavnički dom da se u ponedeljak sastane i glasa o rezoluciji. Džefris je naveo da su demokrate u Domu "posvećene tome da se glasanje iznudi". Mesi je u subotu na mreži Iks izrazio protivljenje udarima i poručio da će sa Kanom raditi na tome.
"Ovo nije 'Amerika na prvom mestu'", napisao je.
Prvi član Ustava SAD daje Kongresu, a ne predsedniku, ovlašćenje da objavljuje rat, a Tramp je branio svoju odluku tvrdnjom da je cilj operacije zaštita američkog naroda eliminacijom "neposrednih pretnji iranskog režima".
Teheran uporno negira da teži nuklearnom oružju, ističući da je njegov program isključivo miroljubiv, iako je nakon što je Tramp jednostrano napustio nuklearni sporazum iz 2015. godine povećao obogaćivanje uranijuma na 60 odsto čistoće. Nuklearni nadzorni organ UN - Međunarodna agencija za atomsku energiju, kao i američka direktorka nacionalne obaveštajne službe Tulsi Gabard, takođe su prošle godine naveli da nema dokaza da Iran radi na nuklearnom oružju.