Izrael je zatvorio sve prelaze u Gazi na neodređeno vreme kada je napao Iran, nametnuvši opsadu koja je već podigla cene hrane i preti da gurne dva miliona ljudi u novu krizu gladi.
Nakon više od dve godine rata, i sa izraelskim snagama koje kontrolišu oko 60 posto teritorije, skoro sva hrana u Gazi mora da bude dopremljena.
Humanitarne grupe koje hrane veliki deo stanovništva kažu da će zalihe koje su imale u subotu, kada je rat počeo, trajati još samo nekoliko dana.
"Ako granice ostanu zatvorene, Svetska centralna kuhinja će ove nedelje ostati bez hrane", rekao je osnivač i šef organizacije, Hose Andres, u objavi na društvenim mrežama. "Svakodnevno kuvamo milion toplih obroka. Potrebne su nam isporuke hrane svakog dana."
Jedan međunarodni stručnjak za bezbednost hrane rekao je "Gardijanu" da u Gazi ima zaliha sveže hrane za samo nedelju dana.
Pekare koje snabdevaju neke od najugroženijih ljudi imaju dovoljno brašna samo za oko 10 dana hleba, a zalihe paketa pomoći su za oko dve nedelje.
Izrael je prošlog proleća uveo potpunu opsadu Gaze, nakon čega su usledila ekstremna ograničenja isporuke hrane što je dovelo do stanja katastrofalne gladi prošlog leta.
Stotine ljudi je takođe ubijeno pokušavajući da dođu do punktova za distribuciju hrane nove logističke organizacije, Humanitarne fondacije Gaze, koja je delovala samo u područjima pod kontrolom Izraela.
Kako se vest o izraelskom napadu na Iran širila, Palestinci, progonjeni sećanjima na glad i druge periode ekstremne gladi, trčali su da kupe zalihe, što je podiglo cene.
Cena vreće brašna od 25 kg utrostručila se na između 80 i 100 šekela, sa oko 30 šekela prošle nedelje. Cene ostalih osnovnih potrepština, uključujući šećer, pelene i ulje za kuvanje, su se udvostručile.
"Povratak gladi u Gazu je ono čega se najviše plašimo, čak i više od granatiranja", rekao je Sobhi El-Zanin, 50-godišnji otac sedmoro dece, poreklom iz severne Gaze.
Odlučio je da napravi zalihe hrane uprkos ceni. "Sada sam na putu do pijace da kupim ono što nam je potrebno pre nego što cene dodatno porastu".
Mnogi u Gazi nemaju sredstava za zalihe, nakon što su izgubili svoje domove i poslove u ratu i potrošili svu ušteđevinu da bi preživeli.
"Nemam dovoljno novca da kupim i skladištim hranu pre nego što cene porastu, kao što su neki drugi uradili", rekla je Um Mohamed Hidžazi, 49-godišnja majka petoro dece. Porodična kuća je uništena u ratu i raseljeni su pet puta.
"Hvala Bogu, imam male zalihe hrane od pomoći koju smo dobili od humanitarnih organizacija, što može biti dovoljno za nekoliko dana ako prelazi ostanu zatvoreni".
Kao okupaciona sila u Gazi, Izrael ima zakonsku odgovornost da obezbedi dovoljno hrane za civile tamo. Ta obaveza nije pogođena ratom sa Iranom, rekao je Jan Egeland, šef Norveškog saveta za izbeglice.
Ipak, to nije sprečilo izraelsku vlast koja kontroliše pomoć i komercijalne tokove u Gazu, Kogat, da saopšti da je obustavila pošiljke u Gazu iz bezbednosnih razloga usred rata sa Iranom.
Portparol Kogata je rekao da u Gazi ima dovoljno hrane, ali je odbio da pruži bilo kakvu statistiku. "Očekuje se da će postojeće zalihe u Gazi biti dovoljne neko vreme", navodi se u saopštenju.