Sukob na Bliskom istoku, koji se ubrzano širi napadima na američke baze i ambasade u regionu, mogao bi uskoro da stavi na ozbiljnu probu tvrdnje predsednika SAD Donalda Trampa da Amerika raspolaže "gotovo neograničenim" zalihama municije i da bi mogla da vodi rat "zauvek".
Izveštaji iz Vašingtona, na koji se poziva portal "Aksios", sugerišu da se zalihe Sjedinjenih Država, kao i arsenali ključnih saveznika poput Izraela i država Persijskog zaliva, troše brže nego što vojna industrija može da ih nadoknadi.
Problem dolazi u trenutku kada pojedine zemlje razmatraju mogućnost uključivanja u sukob, što bi dodatno povećalo potrošnju oružja i opteretilo već napregnute proizvodne kapacitete.
Tramp je u na mreži Trut soušal poručio da američke zalihe "nikada nisu bile veće ni bolje".
"Zalihe municije Sjedinjenih Država, u srednjoj i višoj srednjoj kategoriji, nikada nisu bile veće ili bolje", napisao je američki predsednik, dodajući da SAD raspolažu i dodatnim zalihama vrhunskog naoružanja koje se skladišti u savezničkim zemljama.
Ipak, nije jasno šta je tačno mislio pod formulacijom "srednja i viša srednja kategorija" municije. Bela kuća je povodom tog pitanja uputila novinare "Aksiosa" na Trampove komentare iznete tokom obraćanja u Beloj kući, dok je Pentagon poručio da američka vojska ima "sve što joj je potrebno da izvrši bilo koju misiju, u vreme i na mestu koje predsednik odredi".
Međutim, iza kulisa postoje i drugačije procene. Pre napada na Iran, predsedavajući Združenog generalštaba SAD, general Den Kejn upozorio je da bi upravo zalihe municije mogle da postanu ključni ograničavajući faktor u slučaju dugotrajnog sukoba.
Američku protivvazdušnu odbranu trenutno dodatno podržavaju izraelske zalihe, ali su i one već ozbiljno smanjene nakon godina regionalnih konflikata. Posebnu zabrinutost izaziva brzo trošenje presretača - projektila koji služe za obaranje neprijateljskih raketa.
Prema zvaničnim podacima, Iran je u prva dva dana napada ispalio oko 400 balističkih raketa i više od 800 dronova. Veliki deo njih je presretnut, ali kontinuirani talasi napada mogli bi ozbiljno da opterete zapadne sisteme protivvazdušne odbrane. Tačan broj američkih presretača ostaje poverljiva informacija.
Tramp je, međutim, umanjio značaj tih procena, tvrdeći da Iranu "ponestaje lansera" i da neće moći dugo da održava ovakav tempo napada, iako je priznao da bi raketiranja mogla da potraju još neko vreme.
U Vašingtonu su i pre izbijanja sukoba počeli da upozoravaju na potrebu povećanja proizvodnje municije. Pentagon je nabavku dodatnog naoružanja već označio kao jedan od ključnih budžetskih prioriteta.
Budžetski zakon za 2025. godinu predvideo je oko 25 milijardi dolara za kupovinu municije i proširenje proizvodnih kapaciteta. U međuvremenu su potpisani i novi ugovori sa kompanijama "Lokid Martin" i RTX kako bi se povećala proizvodnja raketa, uključujući plan da SAD godišnje dobijaju više od hiljadu krstarećih projektila dugog dometa "tomahavk".
Vojni analitičari upozoravaju da Teheran koristi drugačiju taktiku: zasipa region velikim brojem raketa, dronova i mamaca, primoravajući zapadne sisteme da troše skupe presretače čija proizvodnja traje mesecima i košta milione dolara po komadu.
U takvoj igri brojki, kako smatraju analitičari, Iran pokušava da nadoknadi vojnu inferiornost računajući da će protivnik pre ostati bez presretača nego bez ciljeva.