Sukob se zaoštrio: Putin razgovarao sa Pezeškijanom, Iran poručio Evropi da će biti legitimna meta

Prošlo je nedelju dana otkako su Izrael i SAD pokrenuli napad na Iran, a sukob ni posle sedam dana ne jenjava. Napadi su zabeleženi i u regionu – u Bahreinu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji

Sedmog dana rata na Bliskom istoku SAD i Izrael ponovo su snažno udarili po Iranu i Libanu, dok je Iranska revolucionarna garda odgovorila granatirajući ciljeve u okolnim zemljama i Ormuskom moreuzu.

Izraelska avijacija pokrenula seriju žestokih napada na južno predgrađe Bejruta.

Izraelski ministar finansija, Bezalel Smotrič najavio je da će, uskoro, južna predgrađa Bejruta ličiti na Kan Junis, deo Gaze koji je u ratu potpuno sravnjen sa zemljom.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Bahreina obelodanilo je da je Iran ciljao hotel i dve stambene zgrade u glavnom gradu Manami.

Kuvajt je saopštio da je nacionalna protivvazdušna odbrana presrela raketni napad koji je narušio vazdušni prostor zemlje, dok su u Saudijskoj Arabiji presretnute tri balističke rakete lansirane prema vazdušnoj bazi Princ Sultan.

Iran je ponovo poslao rakete ka američkom nosaču aviona "Abraham Linkoln", koji je bio meta napada i pre nekoliko dana.

Predsednik SAD Donald Tramp dobio je dobru vest pošto je odbijena rezolucija koja ograničava akciju u Iranu. Tramp je poručio da želi da njegova vojska "uđe i očisti sve", što je potvrđeno raketnim napadima na jugu zemlje u kojima je stradalo više do 20 ljudi.

Po uzoru na svoj, pokrenuo je novi pokret pod nazivom MIGA – "Učinimo Iran ponovo velikim", dok je na društvenim mrežama viralan postao snimak njegove molitve u Ovalnom kabinetu.

Ponovio je da će rat trajati koliko on bude želeo, dok je njegov državni sekretar Marko Rubio navodno otkrio da cilj Amerike nije smena režima, nego dolazak drugačijih lidera.

Potvrđeno je i da je vojska SAD odgovorna za napad na školu u Minabu, u kojem je poginulo više od 160 devojčica.

Si-En-En najavljuje mogućnost da se u sukob uključi Kina, dok je sve aktivnija Evropa – Francuska šalje sve više brodova u vode oko Kipra, gde su gađane američke baze, Italija takođe raspoređuje svoje trupe oko ove ostrvske zemlje, dok je u centru pažnje španski premijer Pedro Sančez koji se jedini suprotstavlja Trampu.

Iran je odmah zapretio evropskim zemljama da će ih, ako se uključe u sukob, smatrati legitimnim metama za likvidaciju.

Kremlj je saopštio da je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin razgovarao sa iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom. Ovo je njihov prvi razgovor od početka rata na Bliskom istoku.

Potvrđen je principijelni stav Rusije o potrebi za hitnim prekidom neprijateljstava, odustajanjem od silovitih metoda rešavanja problema oko Irana i širom Bliskog istoka i brzim povratkom na put političkog i diplomatskog rešavanja.

Ormuski moreuz je i dalje u fokusu svetske i ekonomske javnosti zbog plovne blokade koja traje već nekoliko dana, a zbog koje su cene nafte skočile "u nebo".

I u moreuzu su iranskim raketama pogođena najmanje dva broda, jedan tanker i jedan tegljač, na kojem je, kako se pretpostavlja, poginula kompletna posada.

S druge strane, IDF je potvrdio da je samo u toku današnjeg dana pogodio više od 400 ciljeva na zapadu Irana, dok je Crveni polumesec saopštio da je u Iranu, od početka sukoba, poginulo 1.332 osobe.

Sve informacije o sukobu na Bliskom istoku mogli ste da pratite u blogu.

6. mar 2026 • 22:17

Katar tvrdi: "Napalo nas 10 iranskih dronova"

Katarsko ministarstvo odbrane saopštilo je da je zemlja bila "izložena talasima napada" iz Irana, u kojima je učestvovalo 10 dronova.

"Devet dronova je presretnuto, a jedan je pogodio nenaseljeno područje. Nema žrtava", navodi se u saopštenju.

Iran otvorio Ormuski moreuz, ali svi brodovi Izraela i SAD će biti meta

Portparol iranske vojske izjavio je da Iran ne planira da zatvori Ormuski moreuz, ali je upozorio da će biti ciljani svi brodovi koji pripadaju Izraelu ili Sjedinjenim Američkim Državama.

"Nećemo sprečavati nijedan brod da prođe kroz Ormuski moreuz, ali će odgovornost za njegovu bezbednost biti na samom brodu. Ciljaćemo svaki brod koji pripada cionističkom entitetu (Izraelu) ili Americi ako pokuša da prođe ovim moreuzom", naveo je portparol.

Saudijska Arabija direktno kontaktirala Iran, želi da obuzda rasplamsavanje sukoba

Saudijska Arabija je intenzivirala direktne kontakte sa Iranom kako bi pokušala da suzbije eskalaciju rata na Bliskom istoku, javlja "Blumberg", pozivajući se na više evropskih zvaničnika.

Prema izveštaju američke agencije, saudijski zvaničnici su u proteklim danima pojačano koristili poverljive diplomatske kanale sa Teheranom kako bi ublažili tenzije i sprečili da se sukob dodatno pogorša.

Prema dostupnim informacijama, više evropskih država i zemalja Bliskog istoka podržava ove napore Saudijske Arabije da smiri situaciju u regionu, navodi "Blumberg".

Tramp o novom vođi Irana, Bajdenu, Obami i oceni koju bi dao za akciju na Bliskom istoku

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je iransko rukovodstvo "oslabljeno" i da traži novo rukovodstvo koje će se dobro odnositi prema Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu, čak i ako je u pitanju verski vođa, a ne demokratski izabrani predstavnici.

"Iran nije ista zemlja kao pre nedelju dana. Pre nedelju dana bili su moćni, a sada su zaista neutralisani", rekao je Tramp u telefonskom intervjuu za Si-En-En.

On je naveo da je otvoren za to da Iran ima verskog vođu.

"Pa, možda jesam, mislim, zavisi od toga ko je ta osoba. Ne smetaju mi verske vođe. Sarađujem sa mnogo verskih vođa i oni su fantastični", rekao je.

Na pitanje da li insistira na tome da u Iranu mora da se uspostavi demokratska država Tramp je odgovorio odrično.

"Ne, kažem da mora postojati lider koji će biti fer i pravedan. Da radi odličan posao. Da se ​​dobro ophodi prema Sjedinjenim Državama i Izraelu i da se ophodi prema drugim zemljama na Bliskom istoku – sve su to naši partneri", objasnio je predsednik SAD.

On je pohvalio svoj odnos sa tim zemljama na Bliskom istoku, tvrdeći da se one "bore za nas".

"I postao sam veoma prijateljski nastrojen prema svim tim zemljama. Zato se svi bore za nas. Pre nego što sam se uključio, nismo čak ni razgovarali sa UAE i Saudijskom Arabijom. Znate, (bivši predsednik Džozef) Bajden je isključio sve. Bajden i (bivši predsednik Barak) Obama su isključili Saudijsku Arabiju, UAE, Katar... Svi su hteli da idu u Kinu, a ja sam se uključio u veoma kratkom vremenskom periodu i postali su mi prijatelji", rekao je Tramp.

Dodao je da veruje u "lakoću izbora" novog lidera u Iranu, u šta, kako je naveo, mora da bude uključen.

Tramp je pohvalio američku operaciju protiv Irana, ocenivši da je "12, možda 15, na skali od 10", napominjući da nije zabrinut zbog rasta cena gasa.

"U redu je. Biće to kratkoročno. Veoma brzo će pasti (cene)", istakao je Tramp.

Britanski helikopteri stigli na Kipar

Dva britanska helikoptera tipa "vajldket" stigla su na Kipar nakon što je britanski premijer Kir Starmer obećao da će da ojača bezbednost britanskih snaga na Kipru.

Starmer je rekao da Velika Britanija šalje helikoptere opremljene za borbu protiv dronova, zajedno sa ratnim brodom tipa 45, HMS "dragon", koji bi trebalo da stigne na Kipar u narednih nekoliko nedelja, prenosi "Gardijan".

Odluka je doneta u trenutku dok Britanija pojačava odbranu svoje vazdušne baze RAF-a na Kipru nakon što je bila meta iranskog napada, što je izazvalo bes kipaskih ministara, navodi "Gardijan".

Britansko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je da teroristički napadi na Kipru "ne mogu da budu isključeni", uz napomenu da napadi mogu da budu neselektivni i uključuju lokacije koje posećuju strani državljani.

IDF pogodio sedište Iranske revolucionarne garde u Bejrutu

Izraelske odbrambene snage (IDF) su saopštile da je tokom talasa vazdušnih napada u južnim predgrađima Bejruta izvedenim popodne, pogođeno sedište Iranske revolucionarne garde (IRGC), kao i nekoliko lokacija Hezbolaha.

Prema navodima IDF-a, to sedište služilo je vazduhoplovnim snagama IRGC-a, prenosi "Tajms of Izrael".

Pored toga, izraelska vojska je navela da je pogodila i tri sedišta Hezbolaha – komandni centar mornarice, izvršni savet i finansijsku službu te militantne organizacije.

IDF navodi da su ta sedišta korišćena za planiranje i izvođenje napada Hezbolaha na Izrael.

Putin razgovarao sa iranskim predsednikom Pezeškijanom, prvi put od početka rata

Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin razgovarao je sa iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom, saopštio je Kremlj.

Ovo je njihov prvi razgovor od početka rata na Bliskom istoku.

"Ruski predsednik je još jednom izrazio najdublje saučešće u vezi sa ubistvom vrhovnog vođe Islamske Republike Iran ajatolaha Sejeda Alija Hamneija, članova njegove porodice i članova vojnog i političkog rukovodstva zemlje, kao i brojnim civilnim žrtvama koje su rezultat izraelsko-američke oružane agresije protiv Irana", stoji u saopštenju.

Potvrđen je principijelni stav Rusije o potrebi za hitnim prekidom neprijateljstava, odustajanjem od silovitih metoda rešavanja problema oko Irana i širom Bliskog istoka i brzim povratkom na put političkog i diplomatskog rešavanja.

"U tom smislu, Vladimir Putin je napomenuo da je u stalnom kontaktu sa liderima zemalja koje su članice Saveta za saradnju u Zalivu", dodaje se.

Masud Pezeškijan je izrazio zahvalnost na solidarnosti Rusije sa iranskim narodom koji brani suverenitet i nezavisnost svoje domovine i pružio detaljne informacije o razvoju situacije tokom trenutne akutne faze sukoba.

"Dogovoreno je da će se kontakti sa iranskom stranom putem različitih kanala nastaviti", zaključio je Kremlj.

Nosač aviona "Abraham Linkoln" opet na meti iranskih snaga

Iranska revolucionarna garda (IRGC) vojska saopštila je da je gađala američki nosač aviona "Abraham Linkoln". U saopštenju, kojem je pridodat video-snimak, navodi se da su sa obale poslate rakete zemlja-voda ka drugom po veličini nosaču aviona američke mornarice.

Iran zapretio Evropi: Ako se uključite u sukob...

Zamenik iranskog ministra spoljnih poslova Madžid Taht-Ravanči izjavio je da je Teheran obavestio evropske i druge zemlje da će biti legitimne mete iranskih napada ako se budu uključile u rat protiv Irana, na strani Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.

"Teheran je već obavestio Evropljane i sve ostale da treba da budu oprezni i da se ne uključe u ovaj agresivni rat protiv Irana. Ako se bilo koja zemlja pridruži Americi i Izraelu u agresiji protiv Irana, biće i legitimna meta iranske odmazde", rekao je Taht-Ravanči u intervjuu za "Frans24".

On je potvrdio da Iran napada kurdske grupe u susednom Iraku, nakon objavljivanja izveštaja da CIA i Mosad naoružavaju te grupe.

"Ako postoji potreba da zaštitimo naš suverenitet, definitivno ćemo to učiniti", istakao je Taht-Ravanči.

Bela kuća: Razmatramo potencijalne kandidate za iranskog vođu

Sjedinjene Američke Države su na dobrom putu da uspostave kontrolu nad iranskim vazdušnim prostorom, izjavila je portparolka Bele kuće Kerolajn Levit, i dodala da Vašington očekuje da će ciljevi SAD biti ostvareni za četiri do šest nedelja.

Levit je navela da Vašinton razmatra potencijalne kandidate za vođu Irana, dan nakon što je predsednik SAD Donald Tramp rekao da mora da bude uključen u izbor sledećeg vođe Irana.

"Znam da postoji niz ljudi koje naše obaveštajne agencije i vlada SAD razmatraju, ali neću dalje o tome", rekla je Livit.

Sančez: Kipar je žrtva rata sa Iranom

Premijer Španije Pedro Sančez, izjavio je da je Kipar žrtva rata na Bliskom istoku, dok je Madrid potvrdio da će rasporediti francusku fregatu za vazdušnu odbranu kako bi pomogao u zaštiti ostrva usled rastućih tenzija izazvanih sukobom SAD i Izraela sa Iranom.

Na konferenciji za novinare, Sančez je kritikovao vojnu kampanju protiv Irana, ali istovremeno branio odluku Španije da pomogne Kipru kao članu Evropske unije koji se suočava sa bezbednosnim rizicima usled regionalne eskalacije, prenosi "Sajprus mejl".

"Ovaj rat u Iranu je, po mom mišljenju, ogromna greška. Sa istom odlučnošću kojom govorimo 'ne ratu u Iranu', solidarni smo i pomoći ćemo Kipru, zemlji EU koja je žrtva ovog rata", istakao je Sančez.

Madrid je naredio raspoređivanje španske fregate "Kristobal Kolon" u Levant u okviru šire evropske inicijative za jačanje odbrambenog perimetra ostrva, nakon nedavnih bezbednosnih incidenata i pojačanih regionalnih tenzija, navodi kiparski portal.

Prema javno dostupnim informacijama, francuska fregata "Langdok" i grčke fregate "Psara" i "Kimon" već operišu u regionu. Ovi brodovi nose napredne radare i sisteme protivraketne odbrane sposobne za detekciju i potencijalno presretanje dronova i krstarećih raketa.

Fregata "Kristobal Kolon", jedna od najsavremenijih u španskoj floti, duga 146 metara, u službi je od 2012. godine i opremljena je borbenim sistemom Aegis i radarom AN SPY 1D za detekciju i odgovor na vazdušne i raketne pretnje.

Sa posadom od oko 200 članova, fregata je namenjena međunarodnim misijama, uključujući pomorske patrole i bezbednosne operacije.

Akcija unutar Irana: Kurdi se spremaju za napad sledeće nedelje, traže garancije od SAD

Više hiljada kurdskih boraca u blizini iračko-iranske granice pripremaju se da pokrenu ofanzivu na Iran u roku od nedelju dana, pri čemu će glavni ciljevi biti zauzimanje pograničnih gradova poput Ošnavije i Piranšara, preneo je Rojters pozivajući se na neimenovane izvore među iranskim Kurdima.

Kako se navodi, krajnji cilj je uspostavljanje poluautonomnog regiona unutar Irana.

Izvori navode da je Koordinacija Kurda sa Sjedinjenim Američkim Državama snažnija nego sa Izraelom, ali i dodaju da bi potencijalna prekogranična ofanziva zahtevala vazdušnu podršku obe zemlje.

Kurdski lideri strahuju da će ih SAD i Izrael "napustiti", kao što se prethodno dogodilo Kurdima u Siriji, i zatražili su garancije od SAD.

S druge strane, kurdska organizacija Habat poručila je da još nije doneta odluka o pokretanju kopnene operacije protiv irana.

"Još nismo odlučili o pokretanju kopnene operacije protiv Irana, ali je veoma verovatno. Amerikanci su nas kontaktirali putem kanala i još se nismo direktno sastali. Amerikanci su pitali šta treba učiniti sa iranskim režimom i koje su opcije. Poštujemo suverenitet Kurdistana, ali to ne bi trebalo da nam stane na put. Amerikanci su razgovarali sa nama preko posrednika o mogućnosti buduće saradnje. Radujemo se podršci SAD sa naprednim oružjem, eksplozivom i opremom", rečeno je iz grupe, a prenosi Al Džazira.

IDF: Danas pogođeno 400 ciljeva na zapadu Irana

Izraelsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je izvelo napade na više od 400 iranskih vojnih ciljeva na zapadu Irana, u okviru novog talasa akcija u toj oblasti.

Među pogođenim ciljevima bili su lanseri balističkih raketa i skladišta sa dronovima, saopštila je izraelska vojska, prenosi "Tajms of Izrael".

Izraelske odbrambene snage (IDF) procenjuju da Iran i dalje raspolaže sa 100 do 200 lansera balističkih raketa, nakon što je do sada, tokom aktuelnog rata, uništeno više od 300.

Izraelska vojska navodi da nastavlja da "lovi" preostale lansere kako bi što više smanjila opseg napada na Izrael.

Pored toga, IDF je saopštio da su izraelske snage izvele vazdušni napad na mobilni sistem protivvazdušne odbrane dok su iranski vojnici pokušavali da ga premeste iz Šahruda, istočno od Teherana, na drugu lokaciju u Iranu.

Cene nafte ponovo drastično porasle

Cene nafte ponovo su drastično porasle, jer je eskalacija sukoba na Bliskom istoku ozbiljno poremetila globalne tokove energije.

Tako je nafta Brent skočila za više od sedam odsto na nivo od oko 91 dolara po barelu, što je najviše od aprila 2024. godine, a američka sirova nafta VTI (Vest Teksas intermedijejt) za više od 10 odsto, na oko 89 dolara po barelu, preneo je "Trejding ekonomiks".

Ministar energetike Katara Sad el Kabi rekao je da će izvoznici iz zemalja Persijskog zaliva obustaviti proizvodnju u roku od nekoliko dana ako tankeri ne budu mogli da prođu kroz Ormuski moreuz.

Moreuz je ključna ruta kojom se obično transportuje oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno.

U međuvremenu, tenzije ostaju visoke nakon što je Abas Aragči rekao da Iran ne traži pregovore.

Sjedinjene Američke Države signalizirale su moguće akcije za ublažavanje pritiska, uključujući potencijalno oslobađanje nafte iz strateških rezervi, a istovremeno su privremeno dozvolile Indiji da kupi deo ruske sirove nafte koja je već na moru.

Saudijska Arabija je podigla cene nafte za azijske kupce i preusmerila pošiljke preko luka Crvenog mora kako bi zaobišla Ormuz.

Đurić razgovarao sa Sarom o saradnji Srbije i Izraela i situaciji na Bliskom istoku

Ministar spoljnih poslova Marko Đurić saopštio je da je razgovarao telefonom sa ministrom spoljnih poslova Izraela Gideonom Sarom o aktuelnim regionalnim okolnostima na Bliskom istoku, i kako je naveo, "snazi bilateralnih veza" Srbije i Izraela.

"Potvrdio sam poštovanje Srbije prema Izraelu kao pouzdanom partneru, ističući naše razumevanje složenih izazova sa kojima se trenutno suočava. Naš razgovor je odražavao dubinu tradicionalno prijateljskih odnosa između naše dve zemlje", naveo je Đurić u objavi na mreži Iks.

On je dodao da je sa izraelskim ministrom u razgovoru postigao saglasnost o nastavku još bliže saradnje, kao i o istraživanju novih načina saradnje po svim pitanjima koja su važna za dve zemlje.

Si-En-En: Kina bi mogla da pruži finansijsku i vojnu podršku Iranu

Američke obaveštajne službe ukazuju da Kina možda priprema finansijsku pomoć, rezervne delove i komponente za rakete za Iran, ali Peking do sada nije direktno učestvovao u sukobu, saopštili su za Si-En-En izvori upoznati sa situacijom.

Prema izvorima američke TV mreže, Kina, koja zavisi od iranske nafte, navodno vrši pritisak na Teheran da omogući siguran prolaz brodova kroz Ormuski moreuz.

Prema navodima, Kina je opreznija od Rusije u pružanju podrške Iranu zbog potencijalne ugroženosti svojih energetskih isporuka izazvanih ratom.

"Kina je opreznija u svojoj podršci. Želi da se rat završi jer ugrožava njihove energetske isporuke", rekao je jedan od izvora upoznat sa situacijom.

Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je ranije da Rusija i Kina "nisu značajan faktor" u sukobu sa Iranom.

Telefonski razgovor Lavrova i šefa avganistanske diplomatije

Održan je telefonski razgovor ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i šefa avganistanske diplomatije Amira Motakija, saopštio je ruski spoljnopolitički resor.

"Strane su razmenile mišljenja o situaciji u regionu, uključujući negativne i destabilizujuće posledice agresije protiv Irana", istakli su.

"Aksios" citira Rubija: SAD ne žele promenu režima u Iranu, nego drugačije lidere

Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio izjavio je da Vašington trenutno ne teži promeni režima u Iranu, već želi druge osobe na vlasti, istakavši da se očekuje da će rat trajati još nekoliko nedelja i da razgovora sa Teheranom trenutno nema jer bi pregovori mogli da ugroze vojne ciljeve.

Prema izvorima za portal "Aksios", Rubio je ministrima spoljnih poslova arapskih zemalja saopštio da se američki fokus trenutno nalazi na iranskim raketnim platformama, zalihama i fabrikama, a ne na smeni režima u Iranu.

On je, navode izvori, naglasio da Vašington želi drugačije lidere koji bi upravljali Iranom, ali da trenutno ne postoji nikakav dijalog između SAD i Teherana.

Rubio je, takođe, upozorio da bi bilo kakvi pregovori sa Iranom u ovom trenutku mogli ugroziti ciljeve američke vojne operacije.

Sjedinjene Američke Države i Izrael napali su Iran u subotu, 28. februara, u, kako je saopšteno, "preventivnim napadima", do kojih je došlo nakon neuspeha na više rundi pregovora o iranskom nuklearnom programu.

Iran je zatim pokrenuo masovne udare u znak odmazde na Izrael i na mete koje se povezuju sa SAD širom regiona Bliskog istoka.

Snimak napadnutog tankera u Ormuskom moreuzu

Hezbolah napao dronovima izraelsku bazu na Golanskoj visoravni

Libanski proiranski militantni pokret Hezbolah je saopštio da je izveo napad dronovima na izraelski vojni objekat na izraelsku bazu na Golanskoj visoravni.

U saopštenju, Hezbolah navodi da su njihovi borci izveli vazdušni napad sa eskadrilom dronova na bazu Kacafija oko 15.00 časova po lokalnom vremenu, prenosi Al Džazira.

Hezbolah je dodao da je napad izveden kao odgovor na izraelske napade na Liban.

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su pogodile 10 višespratnica koje je Hezbolah koristio u bejrutskom predgrađu Dahije, koje važi za uporište te organizacije.

Prema navodima vojske, među pogođenim objektima bili su skladište dronova i sedište izvršnog saveta Hezbolaha, a zgrade su, kako se navodi, bile namenjene za planiranje i izvođenje napada na izraelske vojnike i državu Izrael.

Brod italijanske mornarice priprema se da isplovi ka Kipru

Brod italijanske mornarice Federiko Martinengo priprema se da isplovi ka Kipru, saopštio je portparol italijanske mornarice, u okviru zajedničke evropske misije za zaštitu ostrva nakon što je ove nedelje bilo pod iranskom vatrom.

Fregata će biti raspoređena u oblasti Kipra kao deo koordinisane misije u kojoj učestvuju i Francuska, Španija i Holandija.

Britanska baza Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva na Kipru pogođena je u ponedeljak dronom iranske proizvodnje, nakon američkog i izraelskog napada na Teheran.

Italijanska mornarica saopštila je da će na brodu biti oko 160 članova posade, a očekuje se da isplovi iz Italije do subote.

Američki državni sekretar izneo procene o trajanju rata

Nemačka povlači trupe

Nemačka je povukla još pripadnika Bundesvera sa Bliskog istoka, izjavio je portparol nemačke vojske.

Vojnici raspoređeni u okviru misije UNIFIL u Libanu povlače se zbog bezbednosne situacije, rekao je portparol za Rojters, nakon što je Bundesver već značajno smanjio svoje prisustvo u Erbilu na severu Iraka.

Nemačka novinska mreža RND, koja je prva objavila vest, navela je da su nemački vojnici koji su bili stacionirani u Bahreinu već vraćeni u zemlju, dok su u toku pripreme za povlačenje nemačkih vojnika iz Kuvajta.

Portparol nije želeo da komentariše te navode.

U izveštaju RND-a takođe se navodi da se vojnici i osoblje nemačke ambasade u Bagdadu premeštaju u Jordan.

Oko 500 nemačkih vojnika raspoređeno je širom regiona, uglavnom u Iraku i Jordanu. Zvaničnici su nedavno premestili deo osoblja iz vojnih kampova i smanjili pojedine kontingente zbog povećanih bezbednosnih rizika.

Novi francuski brod kreće ka Kipru za podršku "Šarlu de Golu"

Generalštab francuskih oružanih snaga saopštio je da Francuska raspoređuje u Sredozemnom moru amfibijski nosač helikoptera "Toner", koji će se pridružiti nosaču aviona "Šarl de Gol".

Francuska je odlučila da rasporedi amfibijski nosač helikoptera u Sredozemnom moru kako bi pojačala vojne snage u regionu, koje je Pariz uputio zbog rata na Bliskom istoku, naveo je Generalštab francuskih oružanih snaga, prenosi "Figaro".

"Amfibijski nosač helikoptera raspoređen je u Sredozemnom moru da bi dopunio francuske oružane snage zbog krize na Bliskom istoku", izjavila je portparolka Generalštaba, potvrdivši informaciju lista "Maren".

U jesen 2024. godine jedan brod tog tipa bio je raspoređen kod obale Libana iz predostrožnosti, u slučaju da bude pokrenuta operacija evakuacije francuskih državljana dok se Izrael sukobljavao sa libanskim proiranskim militantnim pokretom Hezbolahom, kao što je to slučaj i sada.

Tramp: Evakuišemo hiljade državljana sa Bliskog istoka

Sjedinjene Američke Države evakuišu hiljade svojih državljana "tiho, ali besprekorno" iz više zemalja Bliskog istoka zbog vojnog sukoba sa Iranom, saopštio je američki predsednik Donald Tramp, dok Stejt department nastavlja organizaciju letova i kopnenog prevoza za američke državljane u regionu.

Američki predsednik Tramp je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut soušal naveo da se evakuacija vrši "tiho, ali bez problema", ističući da Stejt department i američki državni sekretar Marko Rubio "rade odličan posao".

Stejt department je, kako prenosi Rojters, kasnije saopštio da nastavlja da kontaktira američke državljane u regionu, nudeći im čarter letove ili kopnene transportne opcije.

"Nekoliko letova je bezbedno vratilo stotine Amerikanaca u SAD, a dodatni letovi su planirani u narednim danima, ukoliko bezbednosni uslovi to dozvole", izjavio je pomoćnik sekretara za globalne javne poslove Dilan Džonson.

On je dodao da je radna grupa direktno pomogla skoro 13.000 Amerikanaca u inostranstvu, pružajući im bezbednosne smernice i pomoć u putovanju.

Osam izraelskih vojnika ranjeno u raketnom napadu Hezbolaha

Osam izraelskih vojnika je ranjeno u raketnom napadu libanskog proiranskog militantnog pokreta Hezbolah u blizini granice sa Libanom, dok je izraelsko ratno vazduhoplovstvo tokom noći i jutros izvelo nove napade na Bejrut, saopštili su izraelski zvaničnici.

Raketa je pogodila vojni položaj blizu granice, a svi ranjeni vojnici pripadaju brigadi Givati, prenosi "Tajms of Izrael".

Oni su prebačeni u bolnicu na lečenje, pri čemu su petorica u teškom stanju, dok su trojica lakše povređena, navela je izraelska vojska.

Među lakše povređenima je i sin izraelskog ministra finansija Bezalela Smotriča, saopšteno je iz njegovog kabineta.

Tegljač u Ormuskom moreuzu pogođen sa dve rakete, posada najverovatnije mrtva

Britanska organizacija koja prati bezbednost komercijalne plovidbe UKMTO saopštila je da je primila izveštaje da je brod za vuču pogođen nepoznatim projektilom u Ormuskom zalivu, severno od Omana.

Firma za pomorsku bezbednost Vangard Teh navela je da je tegljač "musafah 2" pod zastavom Ujedinjenih Arapskih Emirata pogođen sa dve rakete dok je pokušavao da pomogne u pomeranju napuštenog kontejnerskog broda "safin prestiž".

Kako se navodi, veruje se da je posada tegljača sastavljena od oko osam ljudi, poginula u napadu.

Tegljač je pokušavao da pomogne brodu "safin prestiž" registrovanom na Malti, koji je napušten 4. marta nakon što je pogođen, posle čega je u mašinskom odeljenju izbio požar.

Posada broda je uspela da bezbedno napusti plovilo i niko nije povređen tokom napada.

"Safin prestiž" je u vlasništvu kompanije "Transmar internešenel šiping" iz Abu Dabija.

Tegljačem "musafah 2" upravlja kompanija "Marin serv safin" iz Abu Dabija, a u vlasništvu je luke u tom gradu.

Tramp o nafti i Ormuskom moreuzu

Srbija osudila kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Azerbejdžana

Republika Srbija najoštrije osuđuje svaku akciju koja krši suverenitet i teritorijalni integritet Azerbejdžana i takve činove smatra nezakonitim i neprihvatljivim, saopštio je ministar spoljnih poslova Marko Đurić.

Đurić je u objavi na mreži Iks naveo i da je Srbija duboko zabrinuta zbog izveštaja da je Nahčivanska Autonomna Republika napadnuta usred stalnih tenzija na Bliskom istoku, što je rezultiralo povredama i oštećenjem civilne infrastrukture.

On je rekao da srpsko ministarstvo "izražava punu solidarnost sa Ministarstvom spoljnih poslova Republike Azerbejdžan, "našim prijateljima i strateškim partnerima".

"Vlada i narod Azerbejdžana mogu računati na našu punu podršku!", poručio je Đurić.

Američka mornarica planira pratnju brodova kroz Ormuski moreuz

Američki ministar energetike Kris Rajt izjavio je da američka mornarica priprema pratnju brodova kroz Ormuski moreuz koju će sprovoditi čim to bude izvodljivo, dok je saobraćaj u ovom trgovinskom pravcu blokiran zbog rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana.

"Čim bude razumno, pratićemo brodove kroz tesnac i ponovo omogućiti protok energije", rekao je Rajt za Foks njuz.

Istovremeno, ekonomski savetnik Bele kuće Kevin Haset potvrdio je za Si-En-Bi-Si i "Blumberg" da američka vojska priprema plan za praćenje brodova kroz moreuz, ali nije izneo detalje o vremenskom okviru.

Predsednik SAD Donald Tramp je u utorak naveo da će američka mornarica početi da pruža pranju tankerima kroz moreuz "što je pre moguće" kako bi se izbeglo narušavanje globalnog snabdevanja naftom.

Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama odbacila je juče kao "neosnovane i apsurdne" tvrdnje da je Islamska Republika zatvorila Ormuski moreuz, navodeći da Iran ostaje posvećen poštovanju međunarodnog prava i slobodi plovidbe, prenosi Al Džazira.

Avion "Er Srbije" poleteo iz Dubaija sa oko 250 državljana Srbije

Avion "Er Srbije" poleteo je iz Dubaija sa oko 250 državljana Srbije koji se vraćaju za Beograd i očekuje se da stignu na aerodrom "Nikola Tesla" u kasnim večernjim satima.

Avio je poleteo iz Dubaija oko 16 sati po našem vremenu.

Povratak državljana Srbije iz ratom zahvaćenih područja organizovalo je Ministarstvo spoljnih poslova, a avion nacionalne kompanije "Er Srbije" poleteo je iz Beograda za Dubai i u njemu je i državni sekretar tog ministarstva Damjan Jović.

"Po instrukciji predsednika i Vlade Srbije, Ministarstvo spoljnih poislova i nacionalna aviokompanija Er Srbija nastavljaju sa realizacijom evakuacije naših građana iz ratom zahvaćenog područja na Bliskom istoku. Danas smo počeli da realizujemo prvi evakuacioni let iz Dubaia i očekujemo nešto više od 250 naših državljana da se ukrca na ovaj let", rekao je on.

Jović je naveo da je, čim su se otvorili bezbedni vazdušni koridori do Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), nacionalna aviokompanija Er Srbija bila među prvim kompanijama na svetu koja realizuje evakuacioni let.

"Do sada su letele samo domaće kompanije iz UAE na ovoj liniji, tim letovima se već evakuisalo više stotina naših građana. Danas realizujemo ovaj prvi let ovde u ratnoj zoni na Bliskom istoku", kazao je on.

Jović je dodao da misli da će narednih dana biti još letova, jer postoji veliko interesovanje naših državljana koji su se zatekli u nevolji u UAE i susednim državama.

"Potrudićemo se da u narednim danima svakog našeg državljanina koji ima potrebu i želju da se evakuiše iz ratom zahvaćenog područja prevezemo u Srbiju", rekao je on.

Naglasio je i da će Ministarstvo spoljnih poslova u punom kapacitetu sa nacionalnom aviokompanijom Srbije nastaviti danonoćni rad na evakuaciji naših državljana iz Bahreina, Kuvajta, Katara, a verovatno u narednim danima i preko Rijada i iz UAE iz Dubaija evakuacionim letovima za Beograd.

U organizaciji Vlade Srbije i Ministarstva spoljnih poslova, avionom "Er Srbije" u sredu su iz Šarm el Šeika vraćeni državljani Srbije evakuisani iz Izraela. Povratak državljana Srbije iz ratom zahvaćenih područja organizovalo je Ministarstvo spoljnih poslova.

Medvedev: Američke baze u Persijskom zalivu nisu zaštita, već pretnja

Zemlje Persijskog zaliva dozvolile su američkim bazama da se nalaze na njihovoj teritoriji. Naivno su očekivale da će im one pružiti zaštitu. Ništa od toga! Sjedinjene Države ih samo koriste, dok u stvarnosti štite samo jednu zemlju, napisao je na Iksu zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

"Dobro razmislite da li su vam zaista potrebne američke baze – one nisu zaštita, već pretnja", istakao je.

U Libanu za pet dana stradalo 217 ljudi, skoro 800 povređenih

Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo je da je, od početka izraelskih napada pre pet dana, stradalo ukupno 217 ljudi, a čak 798 je povređeno.

Novi udar na tržište nafte: Kuvajt počeo sa smanjenjem proizvodnje nafte

Kuvajt je počeo sa smanjenjem proizvodnje nafte, odnosno eksploatacije naftnih polja, nakon što su skladišta skoro popunjena, a ta ostrvska zemlja u Persijskom zalivu razmatra i ograničenje proizvodnje i prerade na količine dovoljne samo za domaću potrošnju, saznaje "Volstrit džornal" od izvora upoznatih sa situacijom.

Prema izvorima, odluka o širem smanjenju proizvodnje očekuje se u narednim danima, dok su skladišta naftnih rafinerija i polja širom Persijskog zaliva skoro puna zbog blokade Ormuskog moreuza izazvane sukobom sa Iranom.

Smanjenje proizvodnje nafte, posebno zatvaranje naftnih bušotina, nosi rizik od dugoročnog oštećenja pritiska u rezervoaru i visokih troškova ponovnog pokretanja, što ga čini merom poslednje opcije.

Ponovno pokretanje može, pojašnjava "Volstrit džornal", da potraje danima ili nedeljama, u zavisnosti od rezervoara.

Glavni proizvođači u regionu, uključujući Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, brzo popunjavaju skladišta, koja bi mogla da dostignu maksimum za manje od tri nedelje, ističe "Blumberg".

Prema podacima IIR Energy, rafinerije u Bahreinu i Kataru smanjile su preradu ili obustavile rad pojedinih postrojenja, a nedostatak sirove nafte i logistička ograničenja usled sukoba utiču i na proizvodnju rafinerija u Kini i Indiji.

Iran bombardovao kurdske opozicione grupe u Iraku: Kakve veze sa njima ima CIA?

Iran je izveo raketne udare na pozicije kurdskih opozicionih grupa u autonomnoj kurdskoj regiji severnog Iraka, prenosi iranska državna televizija, dok Sjedinjene Američke Države navodno koordiniraju sa kurdskim frakcijama koje bi mogle da učestvuju u sukobu protiv Teherana.

Prema izveštaju iranske državne televizije, udari su ciljali grupe koje Teheran opisuje kao separatističke i antiiranske, smeštene u poluautonomnoj kurdskoj regiji severnog Iraka, prenela je Al Džazira.

Ranije je prijavljeno da je Iran pokrenuo raketne napade na kurdske oružane opozicione grupe u iračkom Kurdistanu.

Dopisnik Al Džazire javlja da je meta napada bila lokacija pripadnika Iranske Kurdske demokratske partije, koja je pogođena raketama i dronovima.

Kako je ranije preneo Si-En-En pozivajući se na izvore, američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) radi na naoružavanju kurdskih snaga u cilju podsticanja njihove pobune u Iranu.

Kurdski borci raspoređeni su od pograničnog područja u Iranu, preko autonomnog regiona Iraka do milicija u Siriji, navodi ova televizijska mreža.

Kurdske opozicione grupe u egzilu na severu Iraka rekle su da imaju planove da pređu granicu sa Iranom, ali da njihovi borci to još nisu učinili jer čekaju da snage SAD i Izraela prvo oslabe iranske snage.

Prethodno je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio da podržava ofanzivu kurdskih opozicionih grupa u Iranu protiv iranskih snaga, ali nije precizirao da li će SAD pružiti vazdušnu podršku.

Iran dronovima zasuo američku bazu u Kuvajtu

Iranska vojska je saopštila da je izvela veliki napad na američke vojne baze u Kuvajtu, dok satelitski snimci, prema navodima iranskih izvora, pokazuju precizne pogotke na ključne objekte unutar baze Arifdžan kojom upravljaju Sjedinjene Američke Države.

"Kopnene snage iranske vojske tokom proteklih sati lansirale su snažan talas takozvanih lutajućih dronova na američke vojne položaje u Kuvajtu", navodi se u saopštenju, prenosi iranska televizija Press.

U saopštenju se navodi da su različite vrste "razornih dronova" gađale američke baze u toj zalivskoj državi, u operaciji koja, prema oceni iranske strane, predstavlja jednu od najopsežnijih akcija protiv američke vojne infrastrukture od početka rata.

Lokalni mediji u Kuvajtu preneli su da su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost, nakon čega je usledilo više snažnih eksplozija, što ukazuje da je više projektila pogodilo područja u kojima su raspoređene američke snage.

Američke baze u regionu i ranije su bile meta napada, podseća iranski Press.

Na moguće posledice prethodnih operacija ukazuju i najnoviji satelitski snimci, na kojima se vide precizni pogoci iranskih projektila i dronova unutar američke baze Arifdžan u Kuvajtu.

Snimci pokazuju da je uništeno više objekata unutar kompleksa, posebno zgrade za koje se veruje da su povezane sa komunikacijama i operativnom koordinacijom.

Navodna preciznost napada, kako se navodi, ukazuje na domet i sposobnosti gađanja koje poseduje sve razvijeniji iranski arsenal bespilotnih letelica.

Molitva u Trampovom kabinetu

Grupa evangelista okupila se u Ovalnom kabinetu Bele kuće kako bi se pomolila za predsednika Donalda Trampa i američke vojnike usred eskalacije sukoba sa Iranom, kao i za uspeh SAD.

Položili su ruke na njega i jedni na druge dok su izgovarali molitvu, a ovaj snimak je postao viralan.

Video je na mrežama podelio Den Skavino, šef osoblja Bele kuće.

U videu može se videti 20 osoba okupljenih oko Trampa koje se mole.

Novi talas izraelskih vazdušnih napada na više gradova u Iranu

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da je izraelska avijacija izvela novi talas vazdušnih udara na ciljeve iranskog režima u Teheranu, Isfahanu, gradu Ilam na zapadu Irana i tri oblasti u gradu Kom, južno od Teherana, što je 15. talas udara u prestonici od početka sukoba.

Prema saopštenju IDF-a, vazdušni napadi su usmereni na infrastrukturu iranskog režima u Teheranu i centralnom gradu Isfahanu, prensi "Tajms of Izrael".

Izraelska vojska je na društvenoj mreži Iks navela da je pokrenula "široki talas udara na infrastrukturu iranskog režima".

Iranski mediji izveštavaju da su dodatno pogođeni grad Ilam na zapadu Irana i tri oblasti u gradu Kom, južno od Teherana.

Tramp pokrenuo novi MIGA pokret: Učinimo Iran ponovo velikim!

"Neće biti nikakvog dogovora sa Iranom osim bezuslovne predaje!", poručio je američki predsednik Donald Tramp na društvenoj mreži Trut soušal.

"Posle toga, i posle izbora sjajnog i prihvatljivog vođe, mi, zajedno sa mnogim našim divnim i veoma hrabrim saveznicima i partnerima, neumorno ćemo raditi da vratimo Iran sa ivice uništenja, čineći ga ekonomski većim, boljim i snažnijim nego ikada ranije", dodao je.

Po uzoru na svoj pokret, kreirao je novi slogan.

"Iran će imati veliku budućnost. Učinimo Iran ponovo velikim (MIGA)!", naglasio je Tramp.

Pezeškijan: Posvećeni smo trajnom miru, ali ćemo braniti suverenitet

Predsednik Irana Masud Pezeškijan izjavio je da je Islamska Republika posvećena postizanju trajnog mira u regionu, ali da neće oklevati u odbrani dostojanstva i suvereniteta države, navodeći da pojedine zemlje već pokušavaju da posreduju u smirivanju napetosti.

Pezeškijan je u objavi na društvenoj mreži Iks naveo da su pojedine države pokrenule posredničke napore i da je Teheran tim zemljama poručio da je Iran spreman da radi na uspostavljanju trajnog mira u regionu.

"Pojedine zemlje započele su napore za posredovanje. Jasno poručujemo - posvećeni smo postizanju trajnog mira u regionu", istakao je Pezeškijan, prenosi Tanjug.

On je, međutim, naglasio da Iran "nikada neće oklevati u odbrani dostojanstva i suvereniteta zemlje".

Iranski predsednik je dodao da bi posrednički napori trebalo da budu usmereni prema onima koji su, kako je naveo, "potcenili iranski narod i zapalili ovaj sukob".

Posle udara na američke baze: Zemlje Persijskog zaliva sumnjaju u zaštitu SAD

Jedan od ciljeva Irana jeste podrivanje poverenja u američku zaštitu kod država Persijskog zaliva i Bliskog istoka u celini, napisao je ruski senator Aleksej Puškov na Telegramu.

"U tom smislu, 'vojna pobeda' SAD nad Iranom, o kojoj govori šef Pentagona Pit Hegset, očigledno je u senci gorčine političkog poraza. Rat ne jača, već slabi pozicije SAD u regionu – pozicije kojima je Iran već naneo značajnu štetu", podvukao je ruski senator.

Sumorne prognoze katarskog ministra

Nakon iranskog napada dronom na najveće postrojenje za tečni prirodni gas u zemlji, katarski ministar energetike Sad el Kabi rekao je da mogu da prođu nedelje pa čak i meseci dok se izvoz energenata iz ove zemlje vrati na normalan nivo čak i ako se rat odmah završi.

"Ako se ovaj rat nastavi, posledice će biti vidljive na stopama BDP-a u celom svetu. Cene energenata poskupeće svuda, ponegde će biti i nestašica, a nastaće i lančana reakcija u nizu fabrika koje neće biti u stanju da zadovolje potražnju", rekao je on za "Fajnenšel tajms".

Opširnije pročitajte OVDE.

Iran tvrdi da je pogodio američki tanker

Iranska vojska je prijavila da je pogodila američki tanker koji je prevozio naftu, saopštio je Centralni štab Oružanih snaga Irana "Hatam al-Anbija".

"Tanker koji pripada SAD napadnut je kod obale Kuvajta i sada je u plamenu", navodi se u saopštenju.

Iz centralnog štaba nisu precizirali kada se napad dogodio.

IDF objavio snimak uništenja bunkera bivšeg vrhovnog vođe Alija Hamneja u Teheranu

Izrael izveo udare na zaštićeni podzemni bunker Alija Hamneija u Teheranu, a u napadu je učestvovalo 50 lovaca, saopštila je vojska Izraela uz objavu snimka.

Prema verziji izraelske strane, bunker je bio prilagođen za korišćenje kao komandni centar u vanrednim situacijama.

Koliko Pentagon košta obaranje "šehida"

Iran ne udara samo po američkim bazama, već i po vojnim budžetima SAD i Izraela.

Cena jednog "šehida 136" se procenjuje na oko 20.000 dolara.

Cena jednog presretača sistema patriot - rakete SM-2 je iznad dva miliona dolara, prenosi "Sputnjik".

Od početka rata Iran je lansirao više od 2.000 dronova, a smatra se da je Teheran u stanju da na dnevnom nivou proizvede stotine ovih letelica. Sa druge strane, američko-izraelske zalihe presretača su ograničene.

Zaharova: Plovidba u Persijskom zalivu praktično obustavljena

Plovidba u Persijskom zalivu je praktično obustavljena usled konflikta oko Irana, a učesnici u pomorskoj industriji ne znaju kako će se situacija dalje razvijati, izjavila je u intervjuu za RIA Novosti Marija Zaharova, portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

"Pogledajte region, pogledajte Persijski zaliv i šta se tamo sada dešava sa plovidbom. Pogledajte situaciju u celini, isporuku resursa – sve je sada zaista stavljeno na pauzu. Samo što to nije tiha, mirna pauza za predah. To je napeta pauza u kojoj su ljudi, u izvesnoj meri, zadržali dah, ne znajući kako će se sve dalje razvijati", istakla je ona.

Kina izjavila saučešće zbog pogibije Hamneija

Kina izražava duboko saučešće povodom atentata vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija, usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku, saopštilo je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.

"Zamenik ministra spoljnih poslova Miao Deju posetio je iransku ambasadu u Kini kako bi odao počast i izrazio duboko saučešće Kine povodom smrti vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija", navodi se u saopštenju resora.

Britanski šef diplomatije: Curenje informacija sa tajnog sastanka o Iranu "potpuna sramota"

 Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami ocenio je kao "potpunu sramotu" curenje informacija sa poverljivog sastanka Saveta za nacionalnu bezbednost o američkim i izraelskim napadima na Iran i pozvao je na istragu.

Britanski mediji su preneli da je na sastanku prošlog petka došlo do neslaganja u kabinetu oko toga da li treba dozvoliti SAD da koriste britanske vojne baze za napade na iranske ciljeve, preneo je "Gardijan".

Prema navodima lista "Spektejtor", britanski premijer Kir Starmer je predložio da se SAD omogući korišćenje baza za odbrambene napade, ali su se tome usprotivili ministri Ed Miliband, Rejčel Rivs, Ivet Kuper i Šabana Mahmud.

Dozvola za korišćenje britanskih baza protiv iranskih raketnih položaja odobrena je u nedelju, nakon što je Tehran pokrenuo talas odmazdnih napada širom Bliskog istoka.

Lami je za Bi-Bi-Si rekao da ministri moraju da imaju mogućnost da iznesu procene uz podršku vojske i obaveštajnih službi bez rizika od curenja informacija.

On je odbio da govori o detaljima rasprave na sastanku Saveta za nacionalnu bezbednost, ali je naglasio da je kabinet "potpuno ujedinjen" u podršci stavu vlade da neće učestvovati u ofanzivnim operacijama, ali da će braniti saveznike u regionu.

Košarac: Podržavam inicijativu Dodika o prekidu odnosa sa Iranom

Zamenik predsedavajuće Saveta ministara Staša Košarac saopštio je da podržava inicijativu predsednika Milorada Dodika o prekidu odnosa sa Iranom, jer je to, kako kaže, pitanje bezbednosti i očuvanja srpskog identiteta.

Upitao je hoće li ovu inicijativu podržati političko Sarajevo i znači li ćutanje bošnjačkih političara zapravo podršku Iranu.

Poručio je da je Republika Srpska okrenuta ka svojim vrednostima i saveznicima koji poštuju suverenitet naroda, nacionalni i verski identitet, prenosi Tanjug.

Arakči: Nismo napali naše susede, već američke baze koje su na njihovom tlu

Ministar spoljnih poslova Irana Abas Arakči rekao je da iranski napadi nisu usmereni na susedne muslimanske zemlje, već na američke vojne baze i postrojenja u tim državama.

"Nismo napali naše susede. Nismo napali muslimanske zemlje. Napali smo američke mete i američke baze, američke instalacije, koje se nažalost nalaze na tlu naših suseda", izjavio je Arakči u intervjuu za En-Bi-Si njuz.

Od kada su SAD i Izrael pokrenuli napade širom Irana prošlog vikenda, Islamska Republika je uzvratila ispaljivanjem raketa i dronova širom regiona, napadajući Bahrein, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate i druge zemlje.

Šef iranske diplomatije je rekao da je razgovarao sa ministrima spoljnih poslova ovih država kako bi objasnio da oni nisu meta.

U ponedeljak je brigadni general Iranske revolucionarne garde Ebrahim Džabari rekao iranskoj državnoj televiziji da je Ormuski moreuz zatvoren i da će svi brodovi koji prolaze kroz njega biti zapaljeni, prenosi Tanjug.

Na pitanje novinara En-Bi-Sija o ovoj pretnji, Arakči je rekao da nije bilo pretnje i da je moreuz otvoren.

"Nisu ga zatvorili. Brodovi i tankeri su ti koji ne pokušavaju da prođu kroz moreuz jer su zabrinuti da će biti pogođeni bilo kojom stranom. Nemamo nameru da ga zatvorimo sada, ali kako rat traje, razmotrićemo svaki scenario", istakao je Arakči.

Arakči je napomenuo da nije zabrinut za svoju ličnu bezbednost.

"Svi se možda plaše za svoj život u ratno vreme, ali znate, ja radim svoj posao. Obavljam svoju dužnost i bio bih počastvovan ako bi se moja krv prolila za dobrobit moje zemlje. Ali za sada nema straha od toga", rekao je on.

IRGC: Iran još nije koristio rakete "nove generacije" u ratu sa SAD i Izraelom

Iran još nije rasporedio rakete "nove generacije" u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, izjavio je neimenovani zvaničnik Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC).

Prema njegovim rečima, u dosadašnjim napadima korišćene su rakete proizvedene između 2012. i 2014. godine, dok je proizvodna linija raketa u Iranu "stalno aktivna" i proces proizvodnje se odvija kontinuirano, preneo je Skaj njuz.

On je najavio da bi u narednim danima mogao da bude primenjen "novi stil napada" uz upotrebu naprednih i ređe korišćenih raketa dugog dometa.

Komandant američke Centralne komande Bred Kuper rekao je da su iranski napadi balističkim raketama smanjeni za oko 90 odsto, dok su napadi dronovima opali za 83 odsto u odnosu na prvi dan rata, prenosi Tanjug.

Kuper je takođe naveo da su američke snage potopile oko 30 iranskih brodova, uključujući i brod-nosač dronova.

Iran bez interneta šest dana

Iran je već šest dana bez interneta, saopštila je nezavisna grupa za praćenje interneta NetBlocks.

U saopštenju se navodi da zemlja ima "1 odsto povezanosti na 144 sati".

Nedostaci interneta su jedan od faktora koji otežavaju međunarodnim novinskim organizacijama izveštavanje o tome šta se dešava u Iranu, piše Bi-Bi-Si.

IDF: Novi udari na Bejrut

Izraelsko ratno vazduhoplovstvo započelo je novi talas vazdušnih udara na infrastrukturu Hezbolaha u južnim predgrađima Bejruta, saopštila je IDF.

Navodi se da će dodatni detalji biti objavljeni kasnije.

Udari su usledili nakon što je IDF juče izdao upozorenje na evakuaciju za četiri glavna naselja u južnim predgrađima, uporištu Hezbolaha poznatom kao Dahija, prenosi Tajms of Izrael.

Azerbejdžan povlači diplomate iz Irana nakon napada na eksklavu Nahčivan

Azerbejdžan povlači svoje diplomate iz Irana radi njihove bezbednosti, izjavio je danas azerbejdžanski ministar spoljnih poslova Džejhun Bajramov, dan nakon što je Baku saopštio da su četiri iranska drona prešla njegovu granicu i povredila četiri osobe u esklavi Nahčivan.

Bajramov je rekao da Azerbejdžan evakuiše zaposlene iz svoje ambasade u Teheranu i generalnog konzulata u Tabrizu, preneo je Rojters.

Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev optužio je u četvrtak Iran za napad bespilotnim letelicama na teritoriju Nahčivana, autonomne republike u sastavu Azerbejdžana, i poručio da su azerbejdžanske oružane snage stavljene u stanje pripravnosti nakon tog incidenta, prenosi Tanjug.

Rakete i dronovi koji su lansirani iz pravca Irana pali su u četvrtak ujutru na teritoriju aerodroma u azerbejdžanskoj enklavi Nahčivan i izazvale požar, rekao je za Rojters izvor blizak azerbejdžanskoj vladi.

Međunarodni aerodrom Nahčivan nalazi se na oko 10 kilometara od granice sa Iranom.

Nahčivan je politički autonomna eksklava Azerbejdžana bez izlaza na more, geografski odvojena od ostatka zemlje, a graniči se sa Jermenijom, Iranom i Turskom.

MSP: U kasnim večernjim satima stiže još 250 srpskih državljana

Nekoliko stotina naših državljana je do sada prebačeno u Srbiju iz ratom zahvaćenih područja na Bliskom istoku, izjavila je državna sekretarka Ministarstva spoljnih poslova Nevena Jovanović.

Prema njenim rečima, očekuje se da će se avion "Er Srbije", koji je jutros odleteo, vratiti u kasnim večernjim satima u Srbiju i u njemu bi trebalo da bude oko 250 državljana.

MSP Britanije: Teroristički napadi na Kipru se ne mogu isključiti

Velika Britanija je ažurirala svoje savete za putovanja na Kipar, upozoravajući da se rizik od terorističkog napada ne može isključiti.

Ministarstvo spoljnih poslova, Komonvelta i razvoja u svojim ažuriranim smernicama navodi: "Teroristički napadi na Kipru se ne mogu isključiti", prenosi Bi-Bi-Si.

"Postoji velika pretnja od terorističkih napada širom sveta koji utiču na interese Velike Britanije i britanske državljane. Budite svesni svoje okoline u svakom trenutku", dodaje se.

Iranski Crveni polumesec: Najmanje 1.332 osobe su poginule u Iranu od subote

Najmanje 1.332 osobe su poginule u Iranu od subote u napadima Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, saopštio je Iranski Crveni polumesec.

Zamenik guvernera provincije Fars, Džalil Hasani, rekao je da je u gradu Širazu u poslednjim napadima ubijeno 20 ljudi, dok je 30 povređeno, prenela je Al Džazira.

Napadi su se dogodili u stambenom delu oblasti Zibašar, a Hasani je naglasio da su žrtve "nevini građani".
Ranije je objavljeno da su u istim napadima poginula i dva bolničara, dok je veći broj stanovnika ranjen ili evakuisan.

Oštećeni američki objekti

Iran nastavlja da napada američke baze u regionu, a pogođena su i pojedina diplomatska predstavništva. Do sada je oštećeno više objekata koje koristi vojska SAD i vojne infrastrukture.

Tramp i Karlson na suprotnim stranama: Rat sa Iranom deli pokret MAGA

Američki lider Donald Tramp se konačno razišao sa Takerom Karlsonom. Karlson je bezuspešno pokušavao da odvrati Trampa od pokretanja rata protiv Irana, a sada američku vojnu operaciju naziva "zlim i odvratnim ratom", napisao je na Telegramu ruski senator Aleksej Puškov.

"Karlson, koji je aktivno podržavao Trampa tokom predizborne kampanje, predstavljao je onaj deo protrampovskog pokreta koji je imao najveći uticaj na ozbiljniji i intelektualniji deo njegovih pristalica. Fanovi iz pokreta MAGA i dalje ostaju verni Trampu, ali je ovim ratom on uzdrmao svoje pozicije među liderima javnog mnjenja, a istovremeno nije pridobio liberalni deo društva, koji ga i dalje smatra prokletstvom za Ameriku", ukazao je on.

Građanima Dubaija i Abu Dabija rečeno da se sklone zbog pretnji od raketa

Građanima Dubaija i Abu Dabija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima rečeno da se sklone, nakon izveštaja o pretnjama od raketa, preneo je Skaj njuz, pozivajući se na očevice sa lica mesta.

"Zbog trenutne situacije i potencijalne pretnje od raketa, potražite odmah sklonište u najbližoj bezbednoj zgradi i držite se podalje od prozora, vrata i otvorenih prostora", navodi se u upozorenju koje je poslato na mobilne telefone u Dubaiju, prenosi Tanjug.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata savetovalo je ljudima i da "sačekaju dalja uputstva".

Takođe, kako se navodi, osoblje aerodroma u Abu Dabiju prati ljude unutra do skloništa.

Ambasador Izraela pozvao Zagreb da potpuno prekine diplomatske odnose sa Teheranom

Ambasador Izraela u Hrvatskoj Gari Koren pozvao je zvanični Zagreb da prekine diplomatske odnose s Teheranom i sprovede bezbednosne provere osoblja iranskog diplomatskog predstavništva u Hrvatskoj jer bi, kaže, među njima moglo biti 'špijuna' Revolucionarne garde koja se u EU smatra terorističkom organizacijom.

Koren je u intervjuu za Hinu preporučio Hrvatskoj i evropskim zemljama da provere osoblje iranskih ambasada jer su, kako tvrdi, u većini njih pripadnici Revolucionarne garde sa zadatkom "prikupljanja obaveštajnih podataka" i podrške terorizmu.

Tvrdi i da iranski režim ima i "ćelije spavača" širom zapada i navodi da je to izašlo na videlo i u SAD gde su pokušali da ubiju pripadnicu iranske opozicije.

"Iranski režim ima kapacitete za takvo delovanje, a ovde u Zagrebu znamo da ima i mnogo njegovih pobornika s druge strane granice – u Bosni i Hercegovini", upozorio je Koren.

Hrvatsku je pozvao da u potpunosti prekine diplomatske odnose s Iranom.

"Ne samo da povučete ambasadora, nego i zatvorite svoje ambasade i objavite da očekujete zatvaranje iranske ambasade u Zagrebu", rekao je.

Jedini način za zaustavljanje "ovog ludila" je, kaže, svrgavanje režima u Iranu.

Ambasador Izraela nije želeo da komentariše šefa hrvatske države Zorana Milanovića koji je kritikovao izraelsku vladu i zabranio vojnu saradnju hrvatskih i izraelskih oružanih snaga, prenosi Tanjug.

Milanovića, kaže, neće komentarisati jer ambasadori ne smeju da budu deo unutrašnje politike, naglašavajući pritom da poštuje sve hrvatske institucije.

Koje sve zemlje je gađao Tramp?

Američki časopis "Tajm" sarkastično je odgovorio na američki raketni rat protiv Irana i istovremeno podsetio na sve zemlje koje su SAD gađale raketama za vreme mandata Donalda Trampa, napisao je ruski senator Aleksej Puškov na Telegramu.

Naime, na Trampovom zaštitnom znaku – kačketima – stavljeni su različiti natpisi: "Učinimo Iran ponovo velikim!", "Učinimo Venecuelu ponovo velikom!", "Učinimo Nigeriju ponovo velikom!", kao i još pet zemalja.

Kao rezultat rata u Iranu, Tramp delimično gubi podršku antiratnog konzervativnog biračkog tela, ali ne dobija podršku liberala i medija.

"Naprotiv, mediji koji su neprijateljski nastrojeni prema Trampu će isticati kontradiktornost Trampovih izjava i postupaka i neće mu oprostiti greške kako bi oslabili njegov politički položaj unutar zemlje.", naglasio je Puškov.

Šri Lanka preuzima kontrolu nad iranskim brodom

Šri Lanka je danas preuzela kontrolu nad iranskim brodom IRIS Bushehr i prebacila više od 200 mornara na obalu, nakon što je brod potražio pomoć dok je bio usidren izvan nacionalnih voda.

Ta odluka je usledila u kontekstu porasta tenzija u Indijskom okeanu nakon što je američka podmornica potopila iranski ratni brod IRIS Dena, preneo je AP.

Portparol mornarice Šri Lanke, komandant Budika Sampat, rekao je da su mornari dovedeni u luku Kolombo, a da će brod biti premešten u istočnu luku Trinkomale, oko 265 kilometara severoistočno.

Neki članovi posade su ostali na brodu kako bi pomogli u navigaciji.

Predsednik Šri Lanke Anura Kumar Disanajake naglasio je da zemlja deluje neutralno i u skladu sa međunarodnim pravom, ističući humanitarni aspekt operacije, prenosi Tanjug.

"Nećemo biti pristrasni ni prema jednoj državi, niti ćemo biti pokorni nijednoj državi", rekao je on.

Incident je doveo do humanitarne evakuacije 32 mornara i pronalaska 87 tela nakon napada na IRIS Dena, brod koji je učestvovao u zajedničkim pomorskim vežbama koje su organizovale Indija i SAD.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči nazvao je potapanje "zločinom na moru".

Dejstvo PVO nad Tel Avivom

U Tel Avivu je snimljeno dejstvo izraelske protivraketne odbrane. 

S druge strane, Izrael je jutros saopštio da je započeo široki talas udara na ključnu infrastrukturu režima u Teheranu.

Tramp o Iranu: Želimo da uđemo i očistimo sve

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da želi da iranska rukovodeća struktura bude potpuno uklonjena.

"Želimo da uđemo i očistimo sve. Ne želimo nekoga ko bi obnovljao tokom perioda od 10 godina", rekao je Tramp u telefonskom intervjuu za En-Bi-Si njuz.

Tramp je takođe rekao da ima neke ideje o tome ko bi bio "dobar vođa" u Iranu.

Predsednik SAD je dodao da preduzima neke poteze kako bi pokušao da osigura da ljudi koje ima na umu prežive rat.

Tramp je ranije rekao da će "morati da bude uključen" u imenovanje sledećeg iranskog lidera i da bi sin pokojnog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija bio "neprihvatljiv".

"On je 'laka kategorija'", rekao je Tramp, prenosi Tanjug.

Prema rečima američkog predsednika, sada bi bilo "gubljenje vremena" razmatrati slanje američkih kopnenih trupa u Iran.

"To je gubljenje vremena. Izgubili su sve. Izgubili su svoju mornaricu. Izgubili su sve što mogu izgubiti", rekao je Tramp, dodajući da je opaska iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Arakčija da je Teheran spreman za američku ili izraelsku kopnenu invaziju - "uzaludan komentar".

Mićović: Ako ne bude sirove nafte sledi svetska ekonomska kriza koju će svi osetiti

Predsednik Udruženja naftnih kompanije Srbije Tomislav Mićović izjavio je danas da će krizu zbog situacije na Bliskom istoku vrlo brzo svi osetiti uključujući i Srbiju.

On je rekao da veliki nedostatak sirove nafte, uzrokovan ratom na Bliskom istoku, nije pojava koja se do sad nije dešavala, ali da je pitanje koliko dugo će ona trajati i istakao da bi dugoročno ovakva situacija dovela do ozbiljne ekonomske krize širom sveta.

"Ne možete imati toliko zaliha proizvoda da možete da ih potrošite u ovom periodu, dok ne prođe. Ne, to nema ni jedna zemlja, tako da će sve zemlje neminovno osetiti. Osim onih koje su samodovoljne, koje mogu da proizvode onoliko sirove nafte kolike su potrebe te zemlje. Te države mogu da ublaže efekte", rekao je Mićović za RTS.

Cene nafte ponovo su juče značajno porasle i kreću se ka najvišem nivou od jula 2024, jer sukobi na Bliskom istoku remete globalno snabdevanje.

Ministarstvo zdravlja Izraela: 140 povređenih prebačeno u bolnice u poslednja 24 sata

U poslednja 24 sata, 140 osoba povređenih u sukobima sa Iranom prebačeno je u bolnice, saopštilo je Ministarstvo zdravlja Izraela.

Među njima, jedna osoba je u teškom stanju, 19 u umerenom, a 114 u dobrom stanju, preneo je Tajms of Izrael.

Četiri osobe su lečene od anksioznosti, dok su dve prošle ili su na medicinskoj evakuaciji.

Od početka sukoba u subotu, ukupno je evakuisano 1.619 ljudi, prenosi Tanjug.

Trenutno je 87 hospitalizovano ili na odeljenju hitne pomoći, od kojih su četiri u teškom stanju, a dve od njih nisu direktno ranjene raketnim napadima.

EU komesar za odbranu: Evropa mora da poveća proizvodnju odbrambenih sredstava

Komesar EU za odbranu Andrijus Kubilijus izjavio je da je rat na Bliskom istoku učinio još hitnijim povećanje proizvodnje raketa protivvazdušne odbrane i antibalističkih raketa u Evropi.

"Sa iranskom krizom, postalo je veoma jasno da Evropa mora da poveća proizvodnju tih raketa", rekao je Kubilijus, preneo je Rojters.

Velika Britanija rasporedila dodatne vojne snage na Kipar zbog rastućih tenzija

Britanski ministar pravde Dejvid Lami izjavio je da je ta zemlja rasporedila dodatne vojne snage na Kipar, uključujući avione "tajfun" i "F-35", kako bi ojačala protivvazdušnu odbranu u regionu.

Lami je potvrdio da je na Kipar poslato dodatnih 400 vojnika, uključujući one koji se bave zaštitom neba iznad ostrva, i napomenuo da su i Francuska, Nemačka i druge zemlje poslale brodove kako bi obezbedile sigurnost u regionu, preneo je Bi-Bi-Si.

Kipar, član NATO-a, predstavlja ključnu lokaciju za vojnu bezbednost, posebno za britanske baze na ostrvu, prenosi Tanjug.

Na pitanje zašto ratni brod HMS Dragon neće stići još nekoliko "nedelja", Lami je objasnio da Velika Britanija već ima vazduhoplovnu podršku koja čuva bezbednost u tom regionu, dok će HMS Dragon pojačati prisustvo u narednim danima.

Velika Britanija je započela raspoređivanje svojih snaga na Kipar još u januaru i februaru, kako bi se pripremila na rastuće geopolitičke tenzije u regionu.

Odgovor Irana na američko-izraelsku agresiju će se intenzivirati

Odgovor Irana na američko-izraelsku agresiju će se intenzivirati. Vojska nastavlja da presreće izraelske i američke avione i dronove širom zemlje, rekao je portparol Centralnog štaba vojske Irana pukovnik Ibrahim Zolfgari, prenosi "Sputnjik".

Izrael pokušava da sakrije svoje vojne efektive u civilnim objektima, ali iranske snage ih uspešno lociraju i uništavaju, naveo je on.

Prema njegovim rečima, iznad zapadnih i južnih delova zemlje je oboren jedan F-15E, kao i četiri drona tipa "hermes" 900 i "em-ku"-9.

Grčki ministar: Svako ciljanje Kipra predstavlja pretnju celoj Evropi

Ministar spoljnih poslova Grčke Jorgos Gerapetritis izjavio je da svako ciljanje Kipra predstavlja pretnju celoj Evropi, kao i da pomorska baza Suda na Kipru nije u neposrednoj opasnosti od iranskih napada.

Govoreći o grčkom vojnom prisustvu na Kipru, Gerapetritis je u razgovoru za televiziju SKAI naglasio da misija fregata "Kimon" i "Psaras", kao i lovaca F-16 Viper, predstavlja "istorijsku odgovornost" i da je raspoređivanje snaga isključivo odbrambena mera.

"Svako ciljanje Kipra predstavlja pretnju celoj Evropi, ono podstiče dužnost na solidarnost prema Kipru", rekao je Gerapetritis.

Na pitanje o mogućnosti da se pomorska baza Suda nalazi u dometu iranskih raketa, Gerapetritis je istakao da je baza Suda zaštićena sporazumom o odbrani između SAD i Grčke i da su preduzete sve mere kako bi objekti ostali sigurni, uključujući i američke instalacije na teritoriji baze.

"Sudin režim je regulisan sporazumom o odbrani između SAD i Grčke. Ono što se može učiniti unutar baze je veoma specifično: pre svega obezbeđivanje objekata SAD, tako da nisu pogodni za agresivne akcije. Želim da vas uverim da su preduzete sve neophodne mere i sa strane Amerikanaca i sa strane Grčke. Svi razumemo da kriza u širem regionu Bliskog istoka ima posledice i po bezbednost", rekao je on.

Takođe je naveo da se nastavljaju evakuacije grčkih državljana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Omana i drugih regiona i da je repatrijacija "najsloženiji zadatak Ministarstva spoljnih poslova u poslednjih nekoliko decenija".
Grčki ministar je dodao da vazdušni prostor u tim regionima otvara se samo delimično i slučajno, što dodatno komplikuje operacije.

Gerapetritis je odbacio kritike Turske u vezi sa instaliranjem sistema MIM-104 Patriot na Karpatosu, opisujući ih kao "potpuno neosnovane".

Takođe je istakao značaj nesmetane plovidbe u Ormuskom moreuzu, upozorivši da bi njegovo zatvaranje imalo ozbiljne posledice po globalnu ekonomiju i bezbednost pomoraca.

Grčki ministar je kritikovao i stav Evropske unije, ocenjujući da se evropska solidarnost "sada od nečeg očiglednog pretvorila u nešto željeno".

Avion za povratak državljana Srbije poleteo za Dubai

Avion kompanije Er Srbija, kojim će iz Dubaija biti prevezeni državljani Srbije, poleteo je jutros iz Beograda.

Povratak državljana Srbije iz ratom zahvaćenih područja organizovalo je Ministarstvo spoljnih poslova, a u avionu koji je krenuo za Dubai je i državni sekretar u tom ministarstvu Damjan Jović.

Povratak u Beograd očekuje se u kasnim večernjim satima, prenosi Tanjug.

U organizaciji Vlade Srbije i Ministarstva spoljnih poslova, avionom Er Srbije u sredu su iz Šarm el Šeika vraćeni državljani Srbije evakuisani iz Izraela.

Fars: U udarima SAD i Izraela na jugu Irana 20 žrtava

U udaru SAD i Izraela na stanicu hitne pomoći i dečije igralište na jugu Irana poginulo je 20 osoba, prenosi agencija Fars.

Makron: Francuska ne vodi rat na Bliskom istoku

Francuski predsednik Emanuel Makron poručio je javnosti da Francuska "ne vodi rat" na Bliskom istoku, uprkos slanju vojnih pojačanja u region, uključujući nosač aviona "Šarl de Gol", i da to radi kako bi zaštitila svoje građane i saveznike pogođene iranskom odmazdom.

"Nismo u ratu. Francuska ne vodi rat na Bliskom istoku i tamo se neće angažovati. Veoma dobro razumem i čujem vašu zabrinutost, ali sam želeo da budem veoma jasan. Ona štiti Francuze i Francuze, svoje saveznike, i stoji uz Liban", odgovorio je Makron.

Iranski Savet za vođstvo održao sastanak o izboru novog vrhovnog vođe

Iranska državna televizija objavila je da se Savet za vođstvo sastao kako bi razgovarao o održavanju Skupštine stručnjaka, tela koje će izabrati novog vrhovnog vođu zemlje.

Savet uključuje iranskog predsednika Masuda Pezeškijana, šefa pravosuđa Golama-Hoseina Mohsenija-Eja i sveštenika ajatolaha Ali Rezu Arafija, preneo je Si-Bi-Es.

U saopštenju nije preciziran vremenski okvir za izbor vrhovnog vođe, niti način na koji će se glasanje Skupštine stručnjaka, tela sa 88 članova, održati - lično ili na daljinu.

Zgrade povezane sa Skupštinom stručnjaka su prethodno pogođene tokom izraelsko-američkih napada.

Modžtaba Hamnei (56), sin ubijenog iranskog vrhovnog vođe, smatra se glavnim kandidatom za naslednika, iako zvanična odluka još nije doneta, prenosi Tanjug.

Hristodulides: Napadi na Kipru bili usmereni isključivo na britanske baze

Predsednik Kipra Nikos Hristodulides izjavio je da su nedavni napadi Irana na Kipar bili usmereni isključivo na britanske baze koje se nalaze u toj zemlji, da je "postojalo nezadovoljstvo" zbog izjava britanskog ministra odbrane o tim dešavanjima, kao i da će Kipar podneti zahtev za članstvo u NATO alijansi.

On je za grčku televiziju Skai pojasnio da je postojala određena nelagoda u vezi sa izjavom britanskog ministra odbrane o britanskim bazama na Kipru, i da je ta izjava izazvala zabrinutost na kiparskoj strani.

Kako je naveo, bili su potrebni čak i kontakti s britanskim premijerom kako bi se razjasnilo da se britanske baze na Kipru ne koriste za ofanzivne operacije povezane s ratom.

Rekao je i da su napadi koji su do sada pokrenuti prvenstveno došli iz Libana i rekao da je u stalnoj komunikaciji sa predsednikom te zemlje.

"Jer razumete da je iz Irana u mnogim slučajevima meta Izrael. Dakle, prolaze kroz region, prolaze kroz širi istočni Mediteran i to je nešto što se vrlo pažljivo prati", rekao je on i dodao da Kipar ima sopstvene sisteme koji su značajno unapređeni, dok istovremeno postoji zaštita koju imaju Britanci i sporazumi sa evropskim državama, prenosi Tanjug.

Na pitanje o mogućnosti pridruživanja Kipra NATO-u, rekao je da bi, ukoliko bi Kipar odmah postao članica Alijanse, podneo odgovarajući zahtev, ali da to trenutno ne može da se dogodi zbog postojećih političkih uslova i stava Turske.

NATO pojačao protivraketnu odbranu

NATO je pojačao nivo pripravnosti protivbalističke raketne odbrane nakon što je juče presretnuta raketa lansirana iz Irana koja je bila usmerena ka vazdušnom prostoru Turske, saopštio je portparol Alijanse Martin O'Donel.

"Ne mogu da iznosim detalje o promeni ovog rasporeda iz razloga operativne bezbednosti, ali prilagođavanje daje vrhovnom komandantu savezničkih snaga u Evropi tačno ono što mu je potrebno da odbrani Alijansu u svetlu trenutne pretnje", naveo je O'Donel, piše Gardijan.

Britanci šalju helikoptere na Kipar

Zvaničnik Ministarstva odbrane Velike Britanije Luk Polard izjavio je da će Kraljevska mornarica poslati dva helikoptera na Kipar kako bi pomogla u jačanju odbrane od iranskih dronova.

Otkazano više od 11.000 letova

Više od dve trećine planiranih letova otkazano je na glavnim aerodromima u 10 zemalja na Bliskom istoku od subote, 28. februara kada su Sjedinjene Američke Države i Izarel napali Iran.

Prema podacima koje je objavio Flajtradar24, otkazano je više od 11.000 letova na Bliskom istoku od subote do danas. Ističe se da je stotine hiljada putnika zarobljeno u tom regionu zbog širenja sukoba između SAD, Izraela i Irana.

Kina pregovara s Iranom o prolazu brodovima kroz Ormuski moreuz

Kina pregovara s Iranom o omogućavanju sigurnog prolaza brodovima koji prevoze sirovu naftu i katarski gas kroz Ormuski moreuz, objavio je Rojters pozivajući se na anonimne izvore.

Iran: Raketama hajber probili smo odbranu Tel Aviva

Vazdušno-svemirske snage iranske vojske pokrenule danas napad na Izrael, koristeći rojeve samoubilačkih dronova i napredne rakete "hajber" sa kasetnim bojevim glavama kako bi zaobišle ​​višeslojnu protivvazdušnu odbranu Izraela, saopštio je Iran.

Kako se navodi, rakete "hajber" su probile odbranu Tel Aviva u masovnom združenom napadu, prenosi iranska Press tv.

Odbačena rezolucija koja bi ograničila Trampovu vojnu akciju u Iranu

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država odbacio je rezoluciju koja bi ograničila vojne operacije američkog predsednika Donalda Trampa u Iranu, dan nakon što je Senat SAD blokirao istu inicijativu.

Glasanje u Predstavničkom domu o rezoluciji o ratnim ovlašćenjima, koja ima za cilj da se onemogući nastavak napada na Iran bez odobrenja Kongresa, završeno je sa 212 prema 219.

Rezolucija je predviđala obustavu američkih vojnih operacija u Iranu dok Kongres SAD ne odobri rat ili upotrebu vojne sile.

Katar presreo napad dronom, Iran gađao hotel u Bahreinu

Ministarstvo odbrane Katara saopštilo je da su njihove vazdušne snage uspešno presrele napad dronom usmeren na vazdušnu bazu el-Udeid, najveću američku vojnu bazu na Bliskom istoku.

Pre toga katarska vlada je poslala sigurnosna upozorenja na mobilne telefone u zemlji, upozoravajući stanovnike da se drže podalje od prozora i otvorenih prostora, piše Bi-Bi-Si.

Udar na školu u Minabu najverovatnije izvela američka vojska

Udar na školu u Minabu, u kome je ubijeno više od 150 dece, najverovatnije je izvela američka vojska, piše "Njujork tajms", pozivajući se na američke istražitelje.

Po navodima lista, ova škola se nalazila u blizini vojne baze Revolucionarne garde.

Opširnije čitajte OVDE