Umesto jasnog fokusa na Hrista, nastavni plan i program u Nemačkoj se oslanja na pet "oblasti stručnosti": "Identitet", "Zajednica", "Smisao i vera", "Delovanje" i "Sloboda i budućnost". Ove oblasti definišu znanja i veštine koje učenici moraju da steknu u okviru predmeta.
Konkretno, u vezi sa Isusom, ovo uključuje, između ostalog, "Oče naš kao odraz osnovnih ljudskih potreba" i "krst kao simbol", piše "Bild".
Na istom nivou obavezujuće teme obuhvataju "meditaciju u budizmu", šerijat u islamu, ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih nacija, kao i "seksualnu orijentaciju i rodni identitet kao razvojni izazov".
Profesor protestantskog verskog obrazovanja na Univerzitetu u Osnabriku Andreas Kubik-Boltres ne vidi "promenu paradigme, ali svakako postepeno pomeranje težišta".
"Ovo nikada ranije nije otišlo ovako daleko", dodao je.
Nastavni plan i program je reakcija na društvene promene. Studentske grupe danas su veoma heterogene, čine ih katolici, protestanti, kao i oni koji su pripadnici drugih religija.
Ministarstvo prosvete Donje Saksonije je istaklo da nije bilo primedbi u vezi sa nedovoljnim značajem koji se pridaje ličnosti Isusa Hrista ili njegovom značaju.