Veštačka inteligencija menja način na koji američka vojska donosi odluke u ratu – što se jasno vidi u Iranu, gde Pentagon navodi da je pogodio više od 2.000 ciljeva za samo četiri dana, piše u svojoj analizi "Fajnenšel tajms".
U analizi se ističe da je neuobičajeno brz tempo preciznih udara delimično omogućen sistemima veštačke inteligencije koji obrađuju ogromne količine obaveštajnih podataka sa dronova, satelita i drugih senzora, generišući opcije za udare mnogo brže nego tradicionalno planiranje koje vode ljudi.
"Ovaj sukob takođe označava prvu upotrebu 'graničnih' (najnaprednijih) generativnih AI modela na bojnom polju, pri čemu alati veštačke inteligencije koje široko koriste civili – od kancelarijskih radnika do lekara i studenata – pomažu komandantima da tumače podatke, planiraju operacije i daju povratne informacije u realnom vremenu tokom borbe", piše "Fajnenšel tajms".
Tokom poslednje dve godine, Ministarstvo odbrane SAD je u velikoj meri integrisalo tehnologije zasnovane na veštačkoj inteligenciji u svoje operacije.
Glavni operativni sistem za podatke Pentagona je "mejven smart sistem" kompanije "Palantir", koji zajedno sa modelom "klod" kompanije "Antropik" formira kontrolni panel za analizu podataka u realnom vremenu tokom operacija u Iranu.
"Razlog zašto su najnapredniji modeli toliko važni tehnološki pomak u poslednjih godinu i po dana jeste što su prešli sa puke sumarizacije na rasuđivanje", rekao je Luis Mozli, direktor kompanije "Palantir" za Veliku Britaniju i Evropu.
Ova sposobnost AI modela da rasuđuju, odnosno da analiziraju problem korak po korak, omogućila je "veliki skok u broju odluka i brzini kojom vojno osoblje može da ih donosi tokom složenih ratnih operacija", dodao je on.
Ipak, iste tehnologije koje obećavaju ubrzanje vojnog odlučivanja izazivaju i zabrinutost u pogledu nadzora. Debata se dodatno pojačala nakon nedavnog spora između kompanije "Antropik" i Pentagona oko granica upotrebe vojne veštačke inteligencije, što ukazuje na osetljivost primene najnaprednijih AI modela u borbi.
Bombardovanje osnovne škole za devojčice u Minabu, na jugu Irana, dodatno ilustruje smrtonosne rizike brzo generisanih ili nedovoljno proverenih ciljeva, iako još nije jasno da li su i u kojoj meri AI sistemi bili uključeni u tu operaciju.
Kako su SAD i Izrael nastojali da oslabe institucije režima, pogodili su više od 20.000 cuvukbug zgrada, prema podacima iranskog Crvenog polumeseca, uključujući 17.353 stambena objekta.
"Bombardovanje škole za devojčice mi deluje kao da je zgrada godinama bila na listi ciljeva. Ipak, ovo je promaklo – pitanje je kako?", rekao je bivši visoki zvaničnik američke vojske koji je želeo da ostane anoniman.
"Mašina? Čovek? Voleo bih da verujem da AI može uočiti ovakve propuste, barem u teoriji. Nažalost, borba nikada nije toliko čista kao što je tehnologija zamišljena", dodao je on.
Džesika Dorsi, istraživačica upotrebe AI i međunarodnog humanitarnog prava na Univerzitetu u Utrehtu, istakla je da je američka vojska isti broj od oko 2.000 ciljeva u Iraku i Siriji, tokom kampanje protiv ISIS-a, pogodila za šest meseci.
"Sada uporedite to sa izveštajima o ovoj kampanji, gde je isti broj udara izveden u prva četiri dana. To pokazuje razmere i brzinu izvršenja ciljeva", navela je Dorsi.
Tokom vojne operacije u realnom vremenu, kao što je "Epski bes" u Iranu, platforma "mejven" kompanije "Palantir", deluje kao softverski "mozak". Ona podržava čitav takozvani "lanac ubijanja" – proces pronalaženja i uništavanja cilja tokom aktivnog sukoba.
To uključuje identifikaciju i prioritizaciju cilja, izbor odgovarajućeg oružja i na kraju procenu štete nakon udara.
Ranije je taj proces podrazumevao štampanje dokumenata i čekanje da ih visoki komandant prouči i odobri.
"Ti stari lanci odlučivanja merili su se satima, a ponekad i danima. Cilj AI je da se to skrati na sekunde i minute, gotovo trenutno", rekao je jedan stručnjak za vojnu tehnologiju koji je takođe želeo da ostane anoniman.
Veliki jezički modeli – tehnologija koja stoji iza sistema kao što su "klod" i četGPT – pokazali su se veoma efikasnim u pomaganju pri sastavljanju većeg broja ciljeva za napad u poređenju sa tradicionalnim metodama koje vode ljudi, a koje su sporije i zahtevnije, objasnila je Sofija Gudfrend, istraživačica tehnologije i vojske na Univerzitetu u Kembridžu.
"To prevazilazi sve što smo do sada videli i omogućava vojskama da deluju brzinom i obimom bez presedana kada je reč o vazdušnom gađanju", navela je istraživačica.
Od maja 2025. godine, sistem "mejven" koristilo je više od 20.000 korisnika u 35 vojnih jedinica na terenu, prema javnim izjavama viceadmirala Frenka Vitvorta, direktora Nacionalne agencije za geoprostornu obaveštajnu delatnost.
Prema istraživačima odbrane, taj broj bi danas u SAD mogao biti bliži 50.000, dok je i NATO 2025. godine počeo da koristi isti sistem.
I drugi oblici veštačke inteligencije, uključujući autonomnu navigaciju i kompjuterski vid, korišćeni su u ratnim zonama u Iranu, Gazi i Ukrajini poslednjih godina.