Američki kongresmeni pisali Rubiju zbog Kfora: Kakve veze sa tim imaju Rusija i Milorad Dodik?

Kongresmene SAD ne brine samo potencijalno smanjenje američkih trupa u Kforu, nego i Milorad Dodik i, naravno, Rusija

Grupa američkih kongresmena i senatora uputila je pismo državnom sekretaru SAD Marku Rubiju u kojem su izrazili zabrinutost zbog navoda da bi administracija predsednika Donalda Trampa mogla da smanji prisustvo američkih trupa u Kforu, preneo je "Telegrafi".

U pismu Rubiju, upozoravaju da bi prerano smanjenje američkih snaga moglo da destabilizuje ne samo tzv. Kosovo, već i region Zapadnog Balkana, posebno Bosnu i Hercegovinu.

Smatraju da je u trenutku kada se region suočava sa političkim tenzijama i spoljnim uticajima, očuvanje sadašnjeg nivoa američkih trupa od ključnog značaja za zaštitu bezbednosnih interesa SAD, piše "Telegrafi".

Grupa kongresmena i senatora ističe da je Kfor, od osnivanja 1999. godine na osnovu Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, imao ključnu ulogu u očuvanju mira između tzv. Kosova i Srbije, kao i u sprečavanju etničkog nasilja i spoljnog mešanja.

Sjedinjene Američke Države trenutno doprinose sa oko 500 vojnika u misiji koja ukupno broji oko 5.000 pripadnika. Kako se navodi u pismu, to prisustvo ima veliki strateški značaj i predstavlja važan faktor odvraćanja od moguće eskalacije tenzija u regionu.

U pismu se napominje da bi smanjenje američkog prisustva moglo da oslabi političku i vojnu ulogu Kfora i da "ohrabri aktere koji povlačenje Zapada vide kao priliku za podsticanje destabilizacije".

Oni su izrazili zabrinutost i zbog situacije u Bosni i Hercegovini, gde je, kako tvrde, Milorad Dodik nastavio sa separatističkom retorikom i izazovima prema ustavnom poretku te zemlje.

Upozoravaju da bi čak i percepcija američkog povlačenja iz Kfora "mogla da ohrabri nacionalističke agende u regionu i poveća rizik od političkih i bezbednosnih kriza".

U pismu se pominje i "destabilizujuća" uloga Rusije na Zapadnom Balkanu, za koju se navodi da je "više puta pokušavala da iskoristi podele u regionu i oslabi uticaj NATO-a i Evropske unije".

Zato su zatražili od Stejt departmenta pojašnjenja o mogućim bezbednosnim implikacijama eventualnog smanjenja prisustva američkih snaga i pozvali da svaka odluka o promeni vojnog prisustva Sjedinjenih Američkih Država na tzv. Kosovu bude tesno koordinisana sa Kongresom.

Pismo su potpisali Majkl Tarner, Brendan Bojl, Gregori Miks, Rik Larsen, Džin Šahin, Čarls Grasli, Tom Tili, Rodžer Viker, En Vagner, Kris van Holen, Džoni Ernst i Piter Velč.