Svet

Rat na Bliskom istoku: Koliko su oštećene američke vojne baze

Američki vojni ciljevi u šest zemalja su pod iranskom vatrom, a Pentagon čini sve što može da sakrije uništenje
Rat na Bliskom istoku: Koliko su oštećene američke vojne bazeGetty © Anadolu / Contributor

U roku od nekoliko sati nakon što su SAD pokrenule operaciju "Epski bes", Iran je pokrenuo odmazdne udare na američke vojne baze na Bliskom istoku. Iza vela cenzure, jasno je da je šteta daleko veća nego što Pentagon priznaje.

Deset dana nakon početka rata, SAD su priznale smrt osam pripadnika vojske. Tri borbena aviona su izgubljena pod misterioznim okolnostima, dok izveštaji o šteti iz američkih baza ne dolaze od Pentagona, već sa satelitskih snimaka i video snimaka sa mobilnih telefona – često snimljenih uprkos strogim zakonima o cenzuri u ratnom vremenu.

Ovi izvori otkrivaju da je Iran uključen u kampanju preciznih udara, usmerenih na držanje američkih aviona na zemlji, a što je još važnije, na sakaćenje američke najsavremenije mreže balističke raketne odbrane.

Koliko baza SAD imaju na Bliskom istoku

SAD upravljaju mrežom od 19 stalnih i privremenih vojnih baza širom Bliskog istoka, a najveća – vazduhoplovna baza El Udeid u Kataru – u kojoj se nalazi 10.000 vojnika i služi kao prednji štab Centralne komande SAD (CENTKOM).

Osam stalnih američkih baza nalazi se u Bahreinu, Egiptu, Iraku, Jordanu, Kuvajtu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a od sredine 2025. godine, u regionu je istovremeno stacionirano između 40.000 i 50.000 američkih vojnika.

Ove baze okružuju Iran sa zapada i juga, a trenutno su pojačane prisustvom američkih brodova "Abraham Linkoln" i "Džerald R. Ford" u Persijskom zalivu. Ovi nosači aviona na nuklearni pogon imaju kombinovano osoblje od preko 10.000 ljudi i nose više od 130 borbenih aviona.

Sve američke baze u regionu iranska vojska je opisala kao "legitimne mete", a objekti u šest zemalja su već pogođeni iranskim raketama i dronovima.

Koje američke baze su pogođene?

Do 10. marta, sledeće američke baze i povezane zgrade su pogođene iranskim raketama i dronovima, često više puta.

  • Pomorska podrška, Bahrein (Sedište Pete flote SAD)
  • Manama, Bahrein (Više hotela u gradu u kojima su smeštene američke trupe)
  • Međunarodni aerodrom Erbil, Irak (američka baza pored aerodroma)
  • Vazduhoplovna baza Muvafak Salti, Jordan
  • Vazduhoplovna baza Ali El-Salem, Kuvajt
  • Kamp Buering, Kuvajt
  • Kamp Arifjan, Kuvajt
  • Pomorska baza Mohamed El-Ahmad Kuvajt, Kuvajt
  • Vazduhoplovna baza El-Udeid, Katar
  • Vazduhoplovna baza El-Dafra, UAE
  • Luka Džebel Ali, UAE
  • Vazduhoplovna baza Princ Sultan, Saudijska Arabija

Šta je na listi ciljeva Irana?

Udari na američke vazduhoplovne baze služe neposrednim ciljevima smanjenja sposobnosti SAD da izvode vazdušne napade iznad Irana i prisiljavanja Irana da premesti vazdušna sredstva dalje, odakle se moraju oslanjati na dopunjavanje gorivom u vazduhu da bi nastavili svoje napade.

Podaci sa "Flajt radara" pokazali su masovni egzodus KC-135 "stratotankera" iz vazduhoplovne baze Princ Sultan 9. marta, nakon kombinovanog napada dronom i raketama prethodne noći.

Proračun analitičara Anusara Farukija sugeriše da je sposobnost SAD da izvršava misije iznad Irana smanjena za 35-50 posto.

Iranska kampanja se u velikoj meri fokusirala se na zaslepljivanje američke vojske i sakaćenje njene mreže protivraketne odbrane THAAD.

Iranski dron "šahed" udario je u radarsku kupolu AN/TPS-59 u Pomorskoj podršci u Bahreinu prvog dana sukoba, uništivši sistem vredan 300 miliona dolara. Instaliran 2007. godine, radar je "Lokid Martin" u to vreme opisao kao "jedini mobilni radar sa pokrivenošću od 360 stepeni na svetu sertifikovan za otkrivanje taktičkih balističkih raketa".

Radarske kupole su takođe uništene u kampu Arifdžan i vazduhoplovnoj bazi Ali El-Salem u Kuvajtu, kao i u El-Dafri u UAE, prema satelitskim i video snimcima. U vazduhoplovnoj bazi El-Udeid u Kataru, radarska instalacija za rano upozoravanje AN/FPS-132 vredna milijardu dolara, jedna od samo šest u svetu, pogođena je iranskom balističkom raketom 28. februara, saopštilo je katarsko ministarstvo odbrane.

Uništavanjem radarske opreme, Iran ometa sposobnost SAD i Izraela da prate dolazeće balističke rakete. Posledice se mogu videti u Izraelu, gde su do 6. marta iranske rakete pogađale Tel Aviv manje od tri minuta nakon što su se oglasile sirene, umesto uobičajenih osam minuta.

Na najmanje četiri lokacije – vazduhoplovnoj bazi Muvafak Salti u Jordanu, vazduhoplovnoj bazi Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji i dve baze pod upravom Emirata u UAE – Iran je pogodio radarske sisteme AN/TPI-2 povezane sa baterijama američke proizvodnje za odbranu na velikim visinama (THAAD). Satelitski snimci pokazuju da su u Jordanu i Saudijskoj Arabiji ovi sistemi vredni 500 miliona dolara potpuno uništeni.

Uprkos smanjenju broja lansiranja raketa iz Irana, uništavanje američke infrastrukture za rano upozoravanje i THAAD sugeriše da će veći procenat iranskih raketa pogoditi svoje ciljeve u narednim danima i nedeljama.

Kako se šteta prikriva?

SAD su usvojile politiku ćutanja i poricanja, a Pentagon odbija da odgovori na zahteve medija. Na pitanje o šteti na THAAD stanicama, Ministarstvo odbrane je za Si-En-En navelo da "zbog bezbednosti operacija nećemo komentarisati status specifičnih kapaciteta u regionu".

Američki avion za dopunu goriva KC-135 "stratotanker" srušio se u zapadnom Iraku u petak, a potvrđeno je da je svih šest članova posade poginulo, saopštila je Centralna komanda SAD.

CENTKOM je saopštio da incident "nije bio posledica neprijateljske vatre ili prijateljske vatre". Uzrok pada nije odmah bio jasan.

CENTKOM je otvoreno negirao da je Iran izazvao "tešku štetu na više američkih baza". Uprkos satelitskim snimcima koji sugerišu suprotno, CENTKOM je na društvenim mrežama naveo da je "šteta bila minimalna i da nije uticala na operacije".

Firme za satelitsko snimanje "Planet Labs" i "Maksar" su obustavile objavljivanje snimaka iz regiona. "Planet Labs", čije su slike otkrile štetu na bazama u Bahreinu, Kuvajtu i Kataru, saopštio je da će pauzirati dve sedmice sa objavljivanjem novih slika kako bi "sprečio neprijateljske aktere da ugroze bezbednost savezničkog i partnerskog osoblja NATO-a".

Zalivske monarhije su usvojile drakonskiji pristup, pri čemu UAE prete novčanim kaznama i zatvorom svakome ko deli video snimke iranskih napada, a bahreinski tužioci navodno traže smrtnu kaznu zbog snimanja videa neispravnog američkog sistema protivvazdušne odbrane "patriot" koji pogađa stambeno područje i navodno ubio više od 30 civila. CENTKOM i vlada Bahreina tvrde da je iranski dron odgovoran za smrt.

Koliko je američkih vojnika poginulo?

Od 10. marta, potvrđeno je da je osam američkih vojnika poginulo od početka neprijateljstava. Šest je poginulo u iranskom napadu na kamp Arifjan u Kuvajtu, kada je raketa pogodila ono što je američki ministar rata Pit Hegset opisao kao "taktički operativni centar koji je bio utvrđen".

Jedan vojnik je poginuo u raketnom napadu na vazduhoplovnu bazu Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji, prema Pentagonu, dok je drugi navodno poginuo u incidentu "nepovezanom sa borbom" u kampu Buering u Kuvajtu.

Oko 140 američkih vojnika je ranjeno od 28. februara.

Teheran tvrdi da je pravi broj poginulih u SAD znatno veći. U intervjuu od 7. marta, šef Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Ali Laridžani optužio je američkog predsednika Donalda Trampa da laže o broju žrtava, predviđajući da će SAD "verovatno kasnije postepeno povećavati broj poginulih pod izgovorom nesreća ili nečeg sličnog".

Tramp i Hegset su upozorili američku javnost da je verovatno da će biti još poginulih. "Ovakve stvari se ne dešavaju bez žrtava", rekao je Hegset 8. marta. "Biće još žrtava."

Ko je oborio američke F-15

Tri američka borbena aviona F-15E "strajk igl" oborena su iznad Kuvajta 2. marta, u onome što je CENTKOM nazvao "očiglednim incidentom prijateljske vatre". Svih šest članova posade uspešno se katapultiralo, a CENTKOM je kasnije tvrdio da ih je "greškom oborila kuvajtska protivvazdušna odbrana" tokom aktivne borbe sa iranskim avionima.

RT je detaljno analizirao incident i zaključio da je ova verzija događaja verovatno netačna. Na video snimcima incidenta nisu vidljivi tragovi kuvajtskih presretača "patriot", "hok", NASAMS ili "spada 2000", dok oštećenja na avionima – koji su pogođeni blizu njihovih motora – nisu odgovarala raketama koje su ispalili ovi sistemi.

Umesto toga, verovatnije je da su F-15 oboreni raketama sa toplotnim navođenjem, ispaljenim ili iz iranskih ili kuvajtskih borbenih aviona. Nepotvrđeni video snimci sugerišu da je barem jedan od aviona možda oborio kuvajtski F-18.

image
Live