Japanu isporučene rakete "tomahavk": Da li na Dalekom istoku sledi trka u naoružanju?

U Pekingu smatraju da odluka da se pomenuti napredni ofanzivni sistemi uključe u japanski vojni arsenal predstavlja nepromišljenu provokaciju

Dok raketni obračun SAD i Izraela sa jedne, i Irana sa druge strane besni, a svet se pribojava energetske krize zbog situacije u Ormuskom moreuzu, Japanu su, takoreći neprimetno, isporučene "tomahavk" rakete.

I to nije sve. Uz američke, Japanu su isporučene i norveške rakete "Džoint strajk".

Izazov za stabilnost istoka Azije

Da su Japanu isporučene pomenute ofanzivne rakete, potvrdio je u petak ministar odbrane Šinđiro Koizumi. U Pekingu smatraju da ovaj potez predstavlja korak ka remilitarizaciji Japana i izazov za stabilnost istočne Azije, ali i šire.

"Japan tvrdi da nastoji da razvije 'sposobnosti za protivudar', što je eufemizam za mogućnost pokretanja preventivnih napada na ciljeve u svom okruženju. To nije odbrana, to je napad", naveo je kineski list "Čajna dejli" u redakcijskom komentaru, naglašavajući da rakete "tomahavk", dometoma 1.600 kilometara, mogu da dosegnu duboko u teritorije japanskih suseda, a njihovo razmeštanje verovatno će, kako navodi kineski list, pokrenuti trku u naoružanju.

"Odluka da se ovi napredni ofanzivni sistemi uključe u japanski arsenal predstavlja nepromišljenu provokaciju. Rezultat će biti opasna eskalacija napetosti, povećana vojna potrošnja i pojačan rizik od katastrofalne pogrešne procene", navodi "Čajna dejli".

Nabavka "tomahavka" i norveških raketa predstavlja još jedan korak Tokija od japanskog "ustava mira" iz 1947. godine, a usledila je nakon izjave premiejrke Sanae Takaiči da bi Japan mogao da interveniše u slučaj sukoba u Tajvanskom moreuzu, kao i niza izjava i poteza koji su usledili.

Nabavka ofanzivnih raketa predstavlja izdaju "ustava mira"

U Pekingu, kako prenosi "Čajna dejli", smatraju da nabavka američkih i norveških ofanzivnih raketa predstavlja direktnu izdaju japanskog "ustava mira" i nastavak strategije, kako u Kini kažu, "sečenja salame", odnosno postepenih promena u vojnoj potrošnji i odbrambenoj politici – koju vlada Sanae Takaiči koristi da potkopa rata odričući Član 9 Ustava Japana, koji zabranjuje militarizaciju zemlje.

Kineski list podseća i da je Sanae Takaiči obećala da će povećati japanski vojni budžet na dva odsto BDP-a do kraja ovog meseca, dve godine pre planiranog roka.

Tokio jača i obaveštajne kapacitete

"Tokio je nedavno odobrio i formiranje takozvanog Nacionalnog saveta za obaveštajne poslove i operativne Nacionalne obaveštajne agencije. Ove nove institucije, koje predvodi premijerka, imaju za cilj da centralizuju obaveštajne operacije i do kraja godine formulišu prvu japansku Nacionalnu obaveštajnu strategiju", upozorava "Čajna dejli", naglašavajući da Tokio to predstavlja kao "neophodan korak" za jačanje "nacionalne bezbednosti", ali u stvarnosti time značajno koncentriše moć u rukama premijerke, što je, kako je navedeno, opasan znak prekomerne koncentracije vlasti u rukama jednog desničarskog političara.

"Nastojanja da se prošire japanske obaveštajne sposobnosti takođe su odgovor na poziv SAD na bližu koordinaciju u prikupljanju obaveštajnih podataka. Kroz tešnju saradnju sa SAD, Tokio u stvari pokušava da Japan još čvršće veže za Vašington. Nove sposobnosti Japana, u kombinaciji sa američkim vojnim bazama na njegovoj teritoriji, mogle bi da ohrabre primenu 'prava na kolektivnu samoodbranu' na načine koji dodatno destabilizuju region", upozorava "Čajna dejli".