Cene nafte su ponovo porasle nakon što su SAD napale vitalno iransko naftno čvorište na ostrvu Harg, a Donald Tramp zatražio od saveznika pomoć u ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.
"Brent" sirova nafta, međunarodna referentna vrednost, porasla je za 1,8 odsto na 104,98 dolara po barelu tokom ranog trgovanja u ponedeljak. Još jedan vikend nasilja širom Bliskog istoka pojačao je zabrinutost zbog sukoba i njegovih posledica po globalna energetska tržišta.
Američki predsednik je u subotu tvrdio da su američki udari "potpuno uništili" veći deo ostrva Harg, rekavši za En-Bi-Si da bi američka vojska mogla da pogodi lokaciju "još nekoliko puta samo zabave radi".
Harg je ključno iransko središte za preradu nafte, kroz koje obično protiče 90 odsto količine za izvoz ovog energenta. Teheran je upozorio da bi napad na Harg suštinski promenio globalna energetska tržišta.
"Jednom ste testirali Iran kroz Ormuski moreuz. Ako je inteligentna kontrola moreuza preoblikovala indeks cena nafte za vas, napad na Harg bi doveo do još strašnije i dosad neviđene jednačine kad je reč o cenama energije i distribucije u svetu", naveo je glavni komandant iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) admiral Alireza Tangsiri.
Tramp je na društvenim mrežama tvrdio da je izbegao napade na naftnu i energetsku infrastrukturu na ostrvu "iz pristojnosti" i da su pogođeni samo vojni ciljevi.
Ali odluka o napadu na Harg, koji je uglavnom ostao netaknut američko-izraelskom operacijom tokom prve dve nedelje, nije smirila zabrinutost koja je širila globalna tržišta.
Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih plovnih puteva na svetu, kroz koji obično putuje oko petine međunarodnih zaliha nafte, gotovo je zatvoren od početka krize.
Tramp je ovog vikenda tvrdio da će "mnoge zemlje" poslati brodove da pomognu u ponovnom otvaranju moreuza. Nije precizirao koje će zemlje to navodno učiniti, ali je javno pozvao određene američke saveznike – Francusku, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju – i Kinu da se pridruže "timskom naporu" kako bi zaštitili brodove koji prolaze kroz moreuz od iranskih udara.
Odgovor je bio veoma prigušen. Ministarstvo spoljnih poslova Južne Koreje saopštilo je da "istražuje različite mere iz više uglova" kako bi pomoglo u obezbeđivanju puteva za transport energije. Ministri Velike Britanije izrađuju planove za slanje dronova za čišćenje mina u moreuz, usred zabrinutosti da bi ispunjavanje Trampovog zahteva za slanje brodova moglo eskalirati krizu.
Cene nafte su prošle nedelje premašile 100 dolara po barelu prvi put od početka sukoba u Ukrajini. Kako troškovi goriva nastavljaju da rastu širom sveta, tako ratu i frustracije.
Prosečna cena goriva u SAD dostigla je 3,70 dolara po galonu u nedelju, prema podacima Američke automobilske asocijacije (AAA), što je povećanje od 62 centa u odnosu na pre mesec dana.
"Baš me briga za Iran. Ne želim da plaćam skuplji benzin", rekao je "Gardijanu" Kevin Das, nezaposleni otac dvoje dece iz Detroita, nakon što je platio 3,49 dolara po galonu da napuni svoje vozilo.
Tramp je, sa svoje strane, pokušao da umanji rizik da cene goriva ostanu visoke tokom dužeg perioda. "Mislim da će pasti niže nego što su bile pre", rekao je.
Zašto je Harg važan
Američke snage su napale vojne objekte na ostrvu Harg kod iranske obale, a američki predsednik Donald Tramp upozorio je da bi i veliki naftni terminal tamo mogao biti napadnut ako Teheran nastavi da blokira Ormuski moreuz.
Iranske vlasti su odgovorile obećanjem da će ciljati naftnu infrastrukturu povezanu sa SAD u Persijskom zalivu ako se to desi.
Malo ostrvo je odgovorno za preradu oko 90 posto iranskog izvoza sirove nafte i ostalo je netaknuto tokom prve dve nedelje američko-izraelskog rata koji je doveo do skoka cena nafte širom sveta.
U petak je Tramp objavio da su SAD "potpuno uništile svaku vojnu metu na iranskom krunskom dragulju, ostrvu Harg". Predsednik je tvrdio da je odlučio da ovog puta ne cilja na naftnu infrastrukturu, ali je upozorio da "ukoliko Iran, ili bilo ko drugi, učini bilo šta što bi ometalo slobodan i bezbedan prolaz brodova kroz Ormuski moreuz, odmah ću preispitati ovu odluku".
Prema američkoj vojsci, pogođeno je više od 90 ciljeva na ostrvu Harg, uključujući skladišta pomorskih mina, raketna skladišta i druge vojne lokacije.
Iranski državni mediji, međutim, izvestili su o 15 eksplozija na ostrvu, a napadi su bili usmereni na sisteme protivvazdušne odbrane, pomorsku bazu, kontrolni toranj aerodroma i hangar za helikoptere. Naftni terminal ostaje netaknut, naglašeno je.
Ključ iranske ekonomije
Napad na naftna postrojenja predstavljao bi veliku eskalaciju. Uprkos tome što je veličine samo 20 kvadratnih kilometara, ostrvo Harg igra ključnu ulogu u iranskoj ekonomiji, opslužujući skoro sav izvoz sirove nafte zemlje. Ovi napadi prete da prodube globalnu energetsku krizu jer, prema Rojtersu, Iran snabdeva naftom oko 4,5 posto svetskog tržišta.
Naftni terminal se nalazi na koralnom delu ostrva, oko 25 kilometara od obale. Izgradila ga je američka kompanija "Amoko" pre nego što je Islamska revolucija 1979. godine izazvala veliki razdor između SAD i Irana. Lokacija je izabrana zato što su plitke vode kod obala zemlje otežavale ulazak velikih tankera u luke na kopnu.
Cevovodi isporučuju sirovu naftu sa naftnih polja širom Irana do ostrva Harg, koje javnost često naziva "zabranjenim ostrvom" zbog stroge bezbednosti oko njega.
Satelitski snimci su pokazali da terminal na ostrvu radi non-stop tokom sukoba, dok Iran nastavlja da isporučuje naftu Kini, uprkos zatvaranju Ormuskog moreuza za brodove iz većine drugih zemalja.
Iran je nekada izvozio 1,5 miliona barela dnevno. Isporuke su, uprkos sankcijama, naglo porasle uoči napada SAD i Izraela. Teheran je počeo da izvozi više od 2 miliona barela dnevno, a ponekad je obim dostigao i 3,7 miliona barela, prema podacima trgovinskog analitičara kompanije "Kpler".
Na ostrvu Harg se takođe nalazi skladište nafte procenjenog kapaciteta od 30 miliona litara, koje je trenutno popunjeno oko 60 posto, navode iz "Kplera".
Teheran upozorava na odmazdu
Nakon napada u petak, Korpus islamske revolucionarne garde zavetovao se da će "zapaliti" naftnu i gasnu infrastrukturu u Zalivu ako budu napadnuti energetski objekti na ostrvu Harg.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči rekao je da su iranske "oružane snage već izjavile da će uzvratiti ako naša naftna i energetska infrastruktura bude napadnuta. Napašće bilo koji energetski objekat u regionu koji pripada ili je delimično u vlasništvu američke kompanije."
Da li je moguća kopnena operacija SAD?
Udari na ostrvo Harg će verovatno iskomplikovati Trampove planove da u Iranu postavi prijateljsku vladu kako bi Vašington profitirao od iranskog naftnog sektora, kao što rade u Karakasu od otmice predsednika Venecuele Nikolasa Madura početkom januara.
Poslednjih dana, ponovo su se pojavile su se glasine da Vašington priprema kopnenu operaciju za zauzimanje energetske infrastrukture na ostrvu, podstaknute najavom da će jedinica američkih marinaca za brzi odgovor od oko 2.500 vojnika biti raspoređena na Bliski istok.
Američki predsednik je za "Foks njuz" rekao da je slanje trupa na teren "jedna od stvari" koje razmatra njegova administracija. "Nije visoko na listi, ali je jedna od toliko različitih stvari, i mogu da promenim mišljenje za nekoliko sekundi", rekao je.
Tramp je prvi put govorio o zauzimanju ostrva Harg 1988. godine. "Bio bih oštar prema Iranu. Psihološki su nas tukli, čineći da izgledamo kao gomila budala. Jedan metak da pogodi jednog od naših ljudi ili brodova, i ja bih napravio niz na ostrvu Harg. Ušao bih i zauzeo ga", rekao je tada.
Vojni stručnjaci upozoravaju da bi kopnena operacija bila izuzetno rizična stvar. Čak i ako američki marinci uspeju da zauzmu ostrvo, njegovo zadržavanje bi bilo problematično zbog blizine kopnu i ravne površine, koja ne bi pružala gotovo nikakvu zaštitu od iranskih dronova, raketa ili artiljerije.