Ministri spoljnih poslova Evropske unije "nemaju apetit" da prošire pomorsku misiju EU na Bliski istok i Ormuski moreuz - za sada, rekla je šefica spoljnih poslova EU Kaja Kalas u Briselu nakon sastanka šefova diplomatija zemalja članica.
"U našim razgovorima postojala je jasna želja da se osnaži ova operacija, ali u ovom trenutku, nije bilo apetita da se promeni mandat operacije", rekla je Kalasova.
Prethodno je nekoliko američkih saveznika saopštilo danas da nema neposredne planove da pošalje brodove kako bi deblokirali Ormuski moreuz, odbijajući zahtev predsednika Amerike Donald Trampa za vojnu podršku u ponovnom otvaranju tog ključnog plovnog puta.
Tramp je pozvao zemlje da pomognu u obezbeđivanju moreuza nakon što je Iran, kao odgovor na američko-izraelske napade, upotrebio dronove, rakete i mine, čime je praktično zatvorio kanal za tankere koji inače prevoze petinu svetske nafte i tečnog prirodnog gasa.
Pošto je Ormuski moreuz u velikoj meri zatvoren otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara napali Iran, neki evropski zvaničnici razmatraju da li bi misija Evropske unije mogla da bude deo napora za obnovu slobode plovidbe u Persijskom zalivu.
Sposobnost Irana da zaustavi saobraćaj kroz moreuz, ključni prolaz za petinu svetske nafte i LNG-a, postala je velika pretnja globalnoj ekonomiji.
"Ovo nije naš rat, mi ga nismo započeli", rekao je portparol nemačke vlade Stefan Kornelius insistirajući na tome da sukob nema veze sa NATO-om i da Nemačka nema plan da bude uvučena u njega.
Portparol nemačke vlade je dodao i to da ih "ni Sjedinjene Američke Države ni Izrael nisu konsultovali pre početka rata" i podsetio da je "Vašington na samom početku sukoba izričito rekao da evropska pomoć nije ni potrebna ni poželjna".
Španija je saopštila da neće učiniti ništa što bi moglo dodatno da eskalira sukob, dok je zamenik premijera Italije Mateo Salvini rekao da bi slanje vojnih brodova u ratnu zonu značilo ulazak u rat.
"Italija nije u ratu ni sa kim i slanje vojnih brodova u ratnu zonu značilo bi ulazak u rat", rekao je Salvini novinarima u Milanu.
Zemlje NATO-a, od kojih su neke poslednjih meseci bile meta oštrih kritika Trampa, oprezne su da ne izazovu nezadovoljstvo Bele kuće. Neke su signalizirale spremnost da pomognu u pronalaženju rešenja, iako su planovi za sada nejasni.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izjavila je ranije danas da EU razgovara sa Ujedinjenim nacijama o mogućnosti da se primeni model sličan sporazumu koji je omogućio izvoz ukrajinskog žita tokom sukoba sa Rusijom.
"EU takođe razmatra da li bi mogla da promeni mandat svoje pomorske misije na Bliskom istoku operacije 'Aspides', koja trenutno štiti brodove u Crvenom moru od napada jemenskih pobunjenika Huta, kako bi obuhvatila i Ormuski moreuz", rekla je Kalas.
Međutim, portparol grčke vlade Pavlos Marinakis rekao je da će Grčka, koja predvodi misiju 'Aspides', ograničiti svoje učešće na Crveno more.
Britanski premijer Kir Starmer, čija je nespremnost da podrži početne američke napade izazvala kritike Trampa, rekao je da će Velika Britanija sa saveznicima raditi na zajedničkom planu za obezbeđivanje slobode plovidbe kroz moreuz. Ipak, upozorio je da to neće biti lako i ponovio da se Velika Britanija neće uključiti u širi rat. On je naveo i da njegova zemlja raspolaže autonomnim sistemima za otkrivanje mina koji bi mogli biti korišćeni.
Danska, tradicionalno jedan od najlojalnijih NATO saveznika, ali i zemlja koja se sukobila sa Trampom zbog njegovih zahteva u vezi sa Grenlandom, poručila je da EU treba da razmotri pomoć u ponovnom otvaranju moreuza, čak i ako se ne slaže sa ratom.
"Čak i ako nam se ne dopada ono što se dešava, mislim da je mudro ostati otvoren za mogućnost da Evropa na neki način doprinese, ali sa ciljem deeskalacije", rekao je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen.
Holandski ministar spoljnih poslova Tom Berendsen rekao je da bi, ukoliko NATO odluči da pokrene misiju u Persijskom zalivu, bilo potrebno vreme da se definiše okvir.
"Ovo su teške odluke i svaka akcija mora biti i izvodljiva i delotvorna. U ovom trenutku nijedna odluka nije na stolu", rekao je Berendsen u ponedeljak u Briselu.