
Kako se "naftna blokada" Vladimira Zelenskog obila o glavu Ukrajini

Ukrajina je pristala na inspekciju EU naftovoda "Družba" na svojoj teritoriji, u poslednjem pokušaju da ublaži spor sa Mađarskom koja je blokirala paket kredita EU od 90 milijardi evra.
Potez je usledio nakon nedelja ogorčenosti, pretnji i međusobnih optužbi između Budimpešte, Kijeva i Brisela oko budućnosti tokova ruske nafte u Centralnu Evropu.
Vladimir Zelenski je ranije osudio isti plan inspekcije kao "ucenu", dok je Budimpešta optužila Kijev da pokreće "naftnu blokadu", u kontekstu rasta cena energenata usred američko-izraelskog rata protiv Irana.
Šta je naftovod "Družba" i kako je postao pregovarački adut?
Jedna od najdužih mreža cevovoda na svetu, naftovod "Družba" prenosi rusku sirovu naftu otprilike 4.000 km do rafinerija u Češkoj, Nemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj.

Njegov južni krak, koji ide preko Ukrajine, ključan je za Mađarsku i Slovačku, koje nemaju izlaz na more i u velikoj meri zavise od isporuka nafte sorte "ural" putem cevovoda.
Čak i nakon što je EU uvela sankcije ruskoj sirovoj nafti koja se prevozi morem zbog sukoba u Ukrajini, Budimpešta i Bratislava su obezbedile izuzeća za snabdevanje cevovodom, održavajući protok "Družbe". Obe zemlje tvrde da bi naglo presecanje ili ograničavanje isporuka nanelo težak udarac njihovim ekonomijama i stanovništvu.
Kako je Ukrajina objasnila zaustavljanje "Družbe"?
Krajem januara, Kijev je obustavio protok kroz svoj deo cevovoda, tvrdeći da je ruski napad dronom naneo "ozbiljnu" štetu crpnoj stanici u istočnoj Ukrajini i obližnjoj infrastrukturi, što Moskva poriče.
Zelenski je tvrdio da je navodna šteta učinila "nemogućim" bezbedan prenos nafte i da će popravke potrajati. Javno se protivio nastavku isporuka ruske nafte putem "Družbe", tvrdeći da bi bio "nemoćan" ako bi isporuke oružja Kijevu bile povezane sa ponovnim otvaranjem cevovoda, i opisujući takav pritisak svojih "prijatelja u Evropi" kao "ucenu".
Kako su Mađarska i Slovačka reagovale?
Budimpešta i Bratislava optužile su Kijev da laže o šteti na cevovodu, tvrdeći da je njihov istočni sused izmislio tehnička pitanja kako bi ih odsekao od ruskih energenata. Dve zemlje su insistirale da je obustava politička odluka i deo šire ukrajinske kampanje pritiska. Zvaničnici u obe zemlje kažu da satelitski podaci pokazuju da je cevovod operativan, dok je Ukrajina blokirala nezavisne inspekcije.
Kao odgovor na "naftnu blokadu", mađarski premijer Viktor Orban blokirao je hitni zajam EU Ukrajini od 90 milijardi evra i stavio je veto na novi paket sankcija EU protiv Rusije. Budimpešta je upozorila da će nastaviti da se protivi paketu pomoći dok se "Družba" ponovo ne pokrene.
Slovačka je upozorila da bi mogla da blokira paket sankcija ako se protok ne obnovi. Slovački premijer Robert Fico je kritikovao Brisel zbog nevoljnosti da izvrši dovoljan pritisak na Kijev da otključa zalihe nafte, uprkos tome što ima dovoljno prilika da to učini, rekavši da Zelenski pokušava da "kazni" Slovačku zbog mirovnih težnji i da šef kijevskog režima "nikada"neće ponovo otvoriti cevovod.
I Mađarska i Slovačka su dugo u sukobu sa Kijevom jer se protive članstvu Ukrajine u EU i NATO-u, tvrdeći da bi to moglo uvući blokove u direktan sukob sa Rusijom.
Dve zemlje su takođe nerado finansirale vojne napore Kijeva protiv Moskve.
Šta stoji iza priča Zelenskog o uceni?
Kada je Evropska komisija prvi put predložila slanje misije za utvrđivanje činjenica kako bi se procenila šteta na "Družb", Zelenski je ismejao tu ideju, nazivajući je "ucenom".
Ranije ovog meseca, predložio je da bi mogao da pošalje ukrajinsku vojsku da "razgovara" sa "određenom osobom" u EU – za koju se uglavnom smatra da je Orban – o njegovom vetu na kredit.
Budimpešta je osudila komentare kao "politički banditizam" i "moralnu ucenu". Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta je ukorio Zelenskog zbog komentara, navodeći da, iako Brisel održava "veoma dobre odnose" sa Kijevom i "posebno" sa Zelenskim, "ne može da prihvati" takav jezik prema šefu vlade države članice EU.
Šta je Brisel ponudio – a šta je Kijev sada prihvatio?
U utorak su Košta i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen objavili da je Kijev pristao na inspekciju koju finansira EU. Oni su signalizirali da je Brisel spreman da finansira popravke, rekavši da je popravka naftovoda "Družba" dobila "veći značaj" zbog previranja na energetskom tržištu izazvanog ratom na Bliskom istoku.
Istovremeno, lideri EU su ponovili svoju posvećenost postepenom ukidanju preostalog uvoza ruske nafte do kraja 2027. godine.
Promena stava Kijeva – od nazivanja misije "ucenom" do njenog formalnog prihvatanja – dešava se samo dva dana pre nego što će se lideri EU okupe na samitu gde se nadaju da će ubediti Mađarsku da povuče veto.
Da li sukob ugrožava zapadno finansiranje Kijeva?
Rizik da Kijevu ponestane novca brzo raste. Mađarska i dalje blokira kredit EU, dok rastuće neslaganje u ukrajinskom parlamentu usporava usvajanje mera vezanih za finansiranje MMF-a, kao što su poreske i budžetske reforme.
Kašnjenja ugrožavaju sposobnost Kijeva da pokrije i vojne i socijalne rashode u narednim mesecima, objavila je "Ukrajinska pravda", pozivajući se na vladine izvore. Sukob sa "Družbom" je tako postao više od samog energetskog pitanja, jer direktno utiče na pristup Ukrajine zapadnom novcu.
U međuvremenu, novi korupcijski skandali podstakli su skepticizam. Mađarske vlasti su prošle nedelje zaplenile desetine miliona dolara u gotovini i devet kilograma zlata iz ukrajinskih oklopnih vozila u blizini Budimpešte.
Kakvu ulogu igra rat u Iranu?
Spor oko "Družbe" se odvija usred šireg energetskog šoka. Američko-izraelski rat protiv Irana ozbiljno je poremetio plovidbu kroz Ormuski moreuz, jednu od ključnih svetskih naftnih tačaka. Globalne cene nafte premašile su 100 dolara po barelu, što je preko 40 posto više nego pre eskalacije, a neki analitičari upozoravaju da bi cene mogle skočiti na 200 dolara ako se rat produži.
SAD su privremeno ublažile neka ograničenja za rusku naftu kako bi "ohladile" tržište. EU je, međutim, isključila mogućnost ublažavanja svoje energetske zabrane, ostavljajući evropske cene goriva pod rastućim pritiskom.
Mađarska je već bila primorana da koristi strateške rezerve sirove nafte kako bi obuzdala skokove cena i uvela je ograničenja cena goriva, rekavši da je ta mera namenjena zaštiti stanovništva od globalne krize i onoga što naziva neprijateljskim akcijama Kijeva.
Kako stvari sada stoje?
Inspekcija ukrajinskog dela "Družbe", koju finansira EU mogla bi, teoretski, da ponudi prelazni put. Ako Brisel može da potvrdi da je linija bezbedna i da se može popraviti, Mađarska i Slovačka bi bile pod pritiskom drugih zemalja članica da prihvate tehničke garancije i deblokiraju kredit. Brisel je predstavio ovaj potez kao korak ka "energetskoj bezbednosti" i "solidarnosti" unutar bloka.
Budimpešta je do sada odbacila ponudu Komisije Kijevu kao "političko pozorište" i zahtevala hitno obnavljanje protoka nafte. "Ovo je politička igra. Svaki korak je bio koordinisan između Kijeva i Brisela. Nemojmo se pretvarati da Fon der Lajen rešava problem koga ranije nije bila svesna", rekao je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, pozivajući Zelenskog i šeficu Komisije da "zaustave ovo političko pozorište".







