UŽIVO Gore energetski objekti širom Bliskog istoka; Pentagon traži 200 milijardi dolara

Region klizi ka širem sukobu: Katar proteruje iranske diplomate, Saudijska Arabija otvoreno zadržava pravo na vojni odgovor, a Ujedinjeni Arapski Emirati govore o "opasnoj eskalaciji"

Američki predsednik Donald Tramp je otvorio novu fazu rata na Bliskom istoku — ne više pretnjama koje se tiču teritorije ili režima, već direktnim udarom na energetsko srce Irana.

Šef Bele kuće je, u poruci bez diplomatskih ukrasa, zapretio da će Sjedinjene Američke Države "masovno uništiti" čitavo gasno polje Južni Pars ukoliko Teheran nastavi napade na katarska LNG postrojenja. Istovremeno, pokušao je da povuče liniju razdvajanja: Vašington, kako tvrdi, nije znao za izraelsko raketiranje istog polja — napad koji je pokrenuo lanac eskalacije.

Katar je saopštio da su požari u Ras Lafan industrijskoj zoni, jednom od najvećih LNG čvorišta na svetu, stavljeni pod kontrolu nakon iranskog napada, bez žrtava, ali uz nastavak operacija obezbeđivanja postrojenja. Napad je usledio nakon što je Teheran, kako se sada ispostavlja, reagovao na izraelski udar na Južni Pars, ne raspolažući potpunim informacijama.

Sukob se u međuvremenu proširio i na more: više od 20 brodova je već napadnuto u blizini Ormuskog moreuza, a najnoviji incident kod obale Ujedinjenih Arapskih Emirata ponovo je pokazao koliko je tanka linija između trgovine i rata. Reakcija tržišta bila je trenutna. 

Istovremeno, region klizi ka širem sukobu. Saudijska Arabija otvoreno zadržava pravo na vojni odgovor, Ujedinjeni Arapski Emirati govore o "opasnoj eskalaciji", a Katar proteruje iranske diplomate u roku od 24 časa.

Sve vesti o ratu na Bliskom istoku pratite u blogu na RT Balkan.

19. mar 2026 • 10:19

Rojters: Tramp razmatra slanje hiljade vojnika na Bliski istok

Administracija Donalda Trampa razmatra raspoređivanje hiljada dodatnih američkih vojnika na Bliski istok, dok Pentagon priprema opcije za moguću narednu fazu rata s Iranom, prenosi Rojters, pozivajući se na američke zvaničnike i izvore upoznate sa planovima.

Među opcijama je obezbeđivanje prolaza tankera kroz Ormuski moreuz, ali i slanje američkih trupa na iransku obalu. Vašington je, kako se navodi, razmatrao i mogućnost upućivanja kopnenih snaga na ostrvo Harg, preko kojeg ide oko 90 odsto iranskog izvoza nafte.

Na stolu je i scenario preuzimanja kontrole nad iranskim zalihama visoko obogaćenog uranijuma, iako izvori tvrde da kopnena operacija u Iranu nije neposredna.

Ipak, sama činjenica da se takve opcije razmatraju pokazuje da Vašington ulazi u sve rizičniju fazu sukoba.

Saudijski šef diplomatije: Zadržavamo pravo vojnog odgovora na iranske napade

Saudijska Arabija nije isključila mogućnost vojnog odgovora na ponovljene raketne i napade dronovima iz Irana, izjavio je danas saudijski ministar spoljnih poslova princ Fajsal bin Farhan.

Obraćajući se novinarima nakon sastanka šefova diplomatija zemalja regiona u Rijadu, princ Fajsal je rekao da Iran "pokušava da izvrši pritisak na svoje susede" napadima, prenosi "Galf njuz".

"Kraljevina neće da podlegne pritisku, naprotiv - taj pritisak će da se obije o glavu,  i svakako, kao što smo jasno rekli, zadržavamo pravo da preduzmemo vojne akcije ako to bude smatrano neophodnim", istakao je on.

Iran bez interneta već 20 dana

Nadzorna organizacija za sajber bezbednost "NetBloks" saopštila je da je Iran u potpunosti bez međunarodne internet veze već 20 dana, odnosno više od 456 sati.

Prekid veze čini ovaj incident najdužim zabeleženim prekidom interneta u istoriji Irana, naveo je "NetBloks" na mreži "Mastodon".

Navode da je taj prekid nadmašio slične restrikcije tokom protesta u januaru.

Kako je "Netbloks" objavio početkom meseca na svojoj internet stranici, internet u Iranu je isključen 28. februara, na dan kada su počeli američko-izraelski napadi na tu zemlju.

Inače, tada su podaci sa mreže pokazali da je nacionalna pokrivenost internetom u zemlji bila četiri odsto od uobičajenog nivoa.

Regionalne diplomate traže izlaz iz rata: Rijad okuplja arapske i islamske zemlje

Saudijska Arabija biće u sredu domaćin sastanka ministara spoljnih poslova više arapskih i islamskih zemalja kako bi razgovarali o načinima podrške regionalnoj bezbednosti i stabilnosti u svetlu rata sa Iranom, saopštilo je njihovo ministarstvo spoljnih poslova. 

Turski diplomatski izvor za Rojters navodi da će sastanku, pored Turske, prisustvovati predstavnici Azerbejdžana, Bahreina, Egipta, Jordana, Kuvajta, Pakistana, Katara, Sirije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. 

Pogođena i jedna od najvećih rafinerija u Kuvajtu

Rafinerije nafte u Kuvajtu Mina el Ahmadi bila je jutros prva meta napada dronom, a zatim je pogođena i rafinerija kojom upravlja Kuvajtska nacionalna naftna kompanija - Mina Abdulah.

Informacije o povređenima nema, a požari su lokalizovani, prenosi novinska agencija Kuvajta.

U izveštaju nije navedeno odakle je napad izvede. 

Rafinerija Mina el Ahdadi se nalazi oko 50 kilometara južno od glavnog grada i to je jedna od najvećih rafinerija na Bliskom istoku sa kapacitetom prerade od 730.000 barela nafte dnevno. 

Kina osudila ubistvo Alija Laridžanija

Kina je osudila ubistvo sekretara Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Alija Laridžanija i poručila da je upotreba sile u međunarodnim odnosima za Peking apsolutno neprihvatljiva.

"Oduvek smo se protivili upotrebi sile u međunarodnim odnosima. Ubijanje iranskih državnih vođa i napadi na civilne ciljeve su još neprihvatljiviji", izjavio je portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Lin Đijan na konferenciji za novinare, prenosi "Times of Izrael".

IRGC upozorava: Nećemo tolerisati kršenje suvereniteta u Persijskom zalivu i Ormuskom moreuzu

Mornarica Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštila je da je spremna da se suprotstavi svim pretnjama u iranskim teritorijalnim vodama, uključujući strateški Ormuski moreuz, u okviru nove operacije kao dela 63. talasa odmazde za američko-izraelske napade, preneo je jutros portal "Pres TV".

Prema saopštenju IRGC-a, u prethodnim akcijama su pogođene "ključne mete" u američkim bazama u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu i Bahreinu, uključujući radare za rano upozoravanje, rezervoare za gorivo i komandne objekte.

Operacije su uključivale kombinovane napade dronovima, krstarećim i balističkim raketama.

Mornarica IRGC-a je posebno istakla da iranski dronovi i rakete ciljaju infrastrukturu američkih snaga u Mina Salmanu i Al-Dafri, naglašavajući da će snažno da se suprotstavi svim pokušajima neprijatelja da naruše iranski suverenitet u Persijskom zalivu i Ormuskom moreuzu.

Odeljenje za odnose s javnošću IRGC-a saopštilo je da je džinovski tanker kapaciteta 160.000 tona, pod zastavom Barbadosa, bio primoran da se povuče iz Ormuskog moreuza nakon pokušaja da ospori iranska tranzitna ograničenja.

IRGC je naglasio da je ovaj incident simbol aktivnog odvraćanja i pokazuje novi balans snaga, gde inicijativa ostaje u rukama Irana, dok suprotna strana mora da se povuče uprkos većim logističkim kapacitetima.

Makron traži obustavu udara na energetsku infrastrukturu, Teheran odgovora: Tek sad ste se zabrinuli

Francuski predsednik Emanuel Makron pozvao je na hitnu obustavu napada na civilnu infrastrukturu nakon novih udara na gasna postrojenja u Iranu i Kataru, ali je njegova izjava izazvala oštru reakciju Teherana.

"Upravo sam razgovarao sa emirom Katara i predsednikom Trampom nakon udara koji su danas pogodili gasna postrojenja u Iranu i Kataru. U našem je zajedničkom interesu da se bez odlaganja uvede moratorijum na udare na civilnu infrastrukturu, posebno energetske i vodosnabdevačke sisteme. Civilno stanovništvo i njegove osnovne potrebe, kao i bezbednost energetskog snabdevanja, moraju biti zaštićeni od vojne eskalacije", poručio je Makron.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči optužio je francuskog lidera za dvostruke standarde, ističući da je Pariz ostao nem na ranije napade Izraela i SAD.

"Makron nije izgovorio nijednu reč osude rata Izraela i SAD protiv Irana. Nije osudio Izrael kada je digao u vazduh skladišta goriva u Teheranu, izlažući milione ljudi toksinima. Njegova sadašnja 'zabrinutost' nije usledila nakon napada na naša gasna postrojenja. Usledila je tek posle naše odmazde. Tužno", naveo je Aragči.

Sukob između Amerike i Izrael s jedne i Irana s druge strane sve više se preliva na energetsku infrastrukturu, što izaziva strah od šire regionalne i ekonomske krize.

Sastanak u Srbiji zbog rasta cene nafte

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovaraće danas sa nadležnim ministarstvima i institucijama o porastu cene nafte. Na sastanku će biti reči o situaciji na tržištu i stanju rezervi u našoj zemlji.

Nafta od jutros po barelu iznosi 112 dolara. 

Opširnije pročitajte u posebnoj vesti. 

Napadnuta rafinerija u Saudijskoj Arabiji: Janbu ključan posle zatvaranja Ormuskog moreuza

Rafinerija Samref u saudijskoj luci Janbu na Crvenom moru bila je meta vazdušnog napada, ali je uticaj na rad postrojenja minimalan, tvrde izvori iz industrije za Rojters. 

Pre napada, iranski Korpus čuvara islamske revolucije izdao je upozorenje za evakuaciju više naftnih i gasnih postrojenja u Saudijskoj Arabiji, UAE i Kataru, a među njima je i Samrefi, zajedničkog preduzeća sudijskog "Armaka" i američkog "Ekson Mobila".

Janbu je u ovom trenutku od posebnog značaja, jer je postao jedan od samo dva glavna izvozna pravca za naftu iz zemalja Zaliva, nakon što je Iran zatvorio Ormuski moreuz. 

Drugi važan izlaz je luka Fudžajra u UAE, ali su i tamo operacije poremećene posle serije napada. zasad nije jasno da li je utovar nafte ponovo uspostavljen. 

"Armako" se za sada nije oglasio povodom napada na Samref. 

Napad je usledio posle udara na energetska postrojenja u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u okviru šire eskalacije nakon američko-izraelskih napada na iransku energetsku infrastrukturu. 

IDF tvrdi: Više od 20 operativaca Hezbolaha ubijeno na jugu Libana

Više od 20 operativaca Hezbolaha ubijeno je u kopnenim operacijama izraelske vojske na jugu Libana, saopštila je izraelska vojska, a prenosi "Tajms of Izrael".

U jednom slučaju, vojnici Golanske brigade identifikovali su ćeliju Hezbolaha koja je pokušala da ispali protivtenkovske rakete, pri čemu je pet članova te ćelije ubijeno.

IDF je takođe saopštio da su kopnene trupe zaplenile značajne količine oružja, uključujući RPG-ove i protivtenkovske rakete.

Izraelske snage su najavile da će dodatno da povećaju prisustvo u regionu i proširiti tampon zonu duž granice kako bi smanjile pretnju Hezbolaha.

Iran traži odštetu od UAE zbog njihove uloge u američkim napadima

Zato što su omogućile američke napade na iransku teritoriju, Iran od Ujedinjenih Arapskih Emirata traži odštetu, naveo je iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Amir Said Iravani u pismu generalnom sekretaru UN. 

Odluka UAE da dozvoli da njihova teritorija bude korišćena za te udare predstavljala "međunarodno protivpravni čin koji povlači odgovornost države", naveo je Iravani u pismu, prenosi Rojters.

Teheran je saopštio da UAE imaju međunarodnu obavezu da obezbede naknadu štete, uključujući odštetu za sve nastale materijalne i nematerijalne gubitke. 

Bagei: Iran poziva Amerikance da se "odreknu rata" protiv Islamske Republike

Iran je pozvao sve američke građane i zvaničnike sa "čistom savesti" da se "odreknu trenutne američko-izraelske vojne agresije protiv zemlje", koja je započeta krajem februara, izjavio je portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei.

Bagei je tu poruku objavio na svom Iks nalogu nakon ostavke direktora američkog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Džozefa Kenta, koji je podneo ostavku u znak protesta protiv rata, preneo je portal "Press TV".

"Ovaj rat nije rat američkog naroda. Odreći se ovog ilegalnog rata je najmanje što svaki građanin i zvaničnik sa čistom savesti može i treba da učini", naveo je Bagaei na svom nalogu na mreži Iks, retvitujući objavu visokog američkog zvaničnika koji je priznao da "Iran ne predstavlja neposrednu pretnju SAD" i da je sukob pokrenut zbog "pritiska moćnog izraelskog lobija".

Tramp se ograđuje, mediji otkrivaju: Ko je znao za udar na Južni Pars?

Iako Donald Tramp tvrdi da Sjedinjene Američke Države nisu ništa znale o izraelskom napadu na ogromno gasno polje Južni Pars u Iranu, američki mediji izveštavaju da je Bela kuća zapravo bila upoznata sa napadom. 

Šta više, list "Volstrit džurnal", pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navodi da je predsednik SAD odobrio taj potez kako bi izvršio pritisak na Teheran da odblokira Ormuski moreuz.

"Izrael je, iz besa zbog onoga što se dogodilo na Bliskom istoku, silovito napao veliko postrojenje poznato kao gasno polje Južni Pars u Iranu. Pogođen je relativno mali deo čitavog kompleksa. SAD nisu znale ništa o tom konkretnom napadu, a država Katar ni na koji način nije bila umešana u njega, niti je imala bilo kakva saznanja da će se to dogoditi. Nažalost, Iran to nije znao, niti je znao bilo koju od relevantnih činjenica u vezi sa napadom na Južni Pars, pa je neopravdano napao deo katarskog LNG gasnog postrojenja", pokušao je Tramp da se ogradi i smiri Katar, saveznika čiji gas drži veliki deo sveta u životu. 

Aragči: Iran neće ugroziti bezbednost svog naroda

Iran ni pod kojim okolnostima neće ugroziti bezbednost svog naroda, poručio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči.

On je, u telefonskom razgovoru sa švedskom šeficom diplomatije Marijom Malmer Stenergard, i osudio "žalosnu podršku" Švedske osobi osuđenoj za špijunažu za Izrael protiv Irana, preneo je Pres TV.

Reč je o Kurošu Keivaniju, agentu izraelske obaveštajne službe Mosad, koji je prenosio fotografije i video-materijale važnih iranskih bezbednosnih lokacija, a pogubljen je ranije ovog meseca nakon sprovođenja propisanih zakonskih procedura. Keivanija je regrutovao agent Mosada po imenu "Ben" u Švedskoj 2023. godine.

Njegovo hapšenje prošlog juna sprovela je Obaveštajna služba Korpusa islamske revolucionarne garde.

Aragči je istakao da su posledice ovog incidenta izazvale najmanje 63 odmazde prema strateškim ciljevima Izraela i SAD u regionu, dok je iranski narod značajno doprineo operacijama usmerenim na sprečavanje špijunaže i sabotaže.

Iran pogubio troje ljudi zbog saradnje sa SAD i Izraelom

Iran je pogubio troje ljudi osuđenih za ubistvo policajaca i izvođenje operacija u korist Sjedinjenih Američkih Država i Izraela tokom nemira ranije ove godine.

"Troje lica osuđenih zbog nereda u januaru, po optužbama za ubistvo i operativne aktivnosti u korist cionističkog režima i Sjedinjenih Država, obešeni su jutros", saopštenje je sa sajta iranskog pravosuđa Mizan onlajn, a prenela je agencija Frans pres.

Dodaje se da su pogubljeni bili umešani u ubistvo dvojice pripadnika snaga reda.

IRGC: Ako se nastave napadi, uništićemo celu energetsku industriju u Persijskom zalivu

Iranski korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da će iranske snage uništiti čitavu gasnu i naftnu industriju zemalja Persijskog zaliva u slučaju da energetski sektor Irana ponovo bude meta napada.

"Ponovo vas upozoravamo da ste napravili veliku grešku time što ste napali infrastrukturu Irana. Ako se to ponovi, dalji napadi na vašu energetsku infrastrukturu i vaših saveznika neće prestati do potpunog uništenja, a naš odgovor biće mnogo teži od večerašnjih napada", navodi se u saopštenju IRGC objavljenom u sredu uveče, prenosi Al Džazira.

Iranske snage su u sredu ranije pokrenule napade na energetske objekte više zemalja Persijskog zaliva, uključujući Katar, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, nakon što je Izrael izveo napade na iransko gasno polje Južni Pars.

Džonson: Američka operacija u Iranu blizu završetka

Predsednik Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država Majk Džonson izjavio je da će se misija Sjedinjenih Američkih Država u Iranu uskoro završiti, prenosi Si-En-En.

Upitan koliko dugo će trajati sukob, on je ponovio stav američkog predsednika Donalda Trampa da će to biti uskoro.

"To je rekao i glavnokomandujući. Već smo nekoliko nedelja u tome. Mislim da misija samo što nije završena i verujem da će ubrzo biti gotova", rekao je on.