Iran je saopštio da su pogodili američki avion F-35 koji je zbog toga morao hitno da sleti u obližnjoj vojnoj bazi, kao i najveću izraelsku rafineriju u Haifi, dok su Izraelske odbrambene snage navele da su danas gađale 130 meta u Iranu.
Raste i broj žrtava sukoba na Bliskom istoku: u Libanu je stradalo više od 1.000 ljudi, dok je u Iranu povređeno njih više od 18.000, a ubijeno je 204 dece.
Takođe, danas su na radnom zadatku ranjeni dopisnik mreže RT Stiv Svini i snimatelj koji je bio sa njim. Oni su povređeni u izraelskom napadu na jugu Libana.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije pozvalo je na hitan prekid ratnih dejstava.
"Pozivamo na hitan prekid borbenih dejstava koja su rezultat neisprovocirane agresije Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana", ističe se u saopštenju ministarstva.
Katar je saopštio da su požari u Ras Lafan industrijskoj zoni, jednom od najvećih LNG čvorišta na svetu, stavljeni pod kontrolu nakon iranskog napada, bez žrtava, ali uz nastavak operacija obezbeđivanja postrojenja. Napad je usledio nakon što je Teheran, kako se sada ispostavlja, reagovao na izraelski udar na Južni Pars.
Sve vesti o ratu na Bliskom istoku pratili ste u blogu na RT Balkan.
19. mar 2026 • 22:44
IDF: Trinaest napada na Izrael u jednom danu, pogođeno više od 130 meta u Iranu
Izraelske odbrambene snage detektovale su i 13. napad balističkim raketama iz Irana u jednom danu, a sirene su se oglasile u centralnom Izraelu.
Takođe, izraelska vojska je saopštila da je danas pogodila ukupno 130 meta u Iranu koje su uključivale lansere, dronove i protivvazdušnu odbranu.
Huti: Razmatramo blokiranje moreuza za agresore
Jemenski pokret Huti mogao bi da blokira moreuz Bab el Mandeb u Crvenom moru samo zemljama agresorima, izjavio je za RIA Novosti član politbiroa grupe Mohamed el Buheiti.
Ranije je predstavnik pokreta rekao za RIA Novosti da u slučaju eskalacije u Crvenom moru interesi neutralnih igrača poput Rusije i Kine neće biti pogođeni.
Ako budemo primorani da zatvorimo Bab el-Mandeb, onda ćemo napasti samo one zemlje koje učestvuju u agresiji protiv Palestine, Libana ili svih zemalja Osovine otpora (Iran i Irak )", rekao je on.
Prema izvoru agencije, pokret razmatra sve moguće scenarije kako bi podržao Iran u suprotstavljanju američkoj i izraelskoj agresiji .
"Stajanje uz Iran je dužnost svih arapskih i muslimanskih država, posebno imajući u vidu da je agresija na Iran bila rezultat njegovog dostojanstvenog, visoko moralnog, humanog i religioznog stava o palestinskom pitanju", dodao je Buheiti.
Trampov zahtev od 200 milijardi dolara naišao na otpor u Kongresu
Ogroman Trampov zahtev za finansiranje rata u Iranu naišao je na žestok otpor u Kongresu, prenosi Rojtersov izveštaj portal "Tajms of Izrael".
Zahtev američke vojske za dodatnih 200 milijardi dolara finansiranja rata u Iranu naišao je na žestok otpor u američkom Kongresu u četvrtak, jer su demokrate, pa čak i neki republikanci, doveli u pitanje potrebu za tim novcem nakon velikih izdvajanja za odbranu prošle godine.
Prvi pokazatelji ukazuju na to da će rat biti najskuplji za SAD od dugotrajnih sukoba u Iraku i Avganistanu. Zvaničnici administracije rekli su zakonodavcima da je prvih šest dana rata u Iranu koštalo više od 11 milijardi dolara.
Turski ministar: Izrael je odgovoran za rat, Iran da ne napada zemlje u regionu
Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan izjavio je da je Izrael odgovoran za početak rata sa Iranom, ali da Turska upućuje "prijateljske" savete Iranu da izbegne širenje rata sa SAD i Izraelom na Bliski istok, kao i da su napadi Teherana na zemlje u regionu neprihvatljivi.
Fidan je na zajedničkoj konferenciji za novinare u Dohi, sa premijerom i ministrom spoljnih poslova Katara, šeikom Mohamedom bin Abdulrahmanom al Sanijem, rekao da je Izrael odgovoran za početak rata, ali da je Iran imao "istorijsku odgovornost" da ne napada zemlje regiona, prenosi Anadolija.
On je kazao da se Turska i Katar slažu da je očuvanje otvorenih kanala za dijalog i rešavanje problema obe strane kroz pregovore neophodno za uspostavljanje mira.
Rusija pozvala SAD i Izrael da odustanu od svoje vojne avanture u Iranu
Rešenje bliskoistočnog sukoba zahteva od Vašingtona i Tel Aviva da okončaju svoju operaciju protiv Irana, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
"Prvi korak na ovom putu mora biti trenutno odustajanje Sjedinjenih Država i Izraela od svoje vojne avanture", navodi se u saopštenju ministarstva.
Opširnije čitajte u posebnoj vesti.
Netanjahu poriče da je Izrael uvukao SAD u rat
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pohvalio se svojom "istorijskom" saradnjom sa Sjedinjenim Državama.
"Doveli smo našeg prijatelja SAD do saradnje kakva nikada nije viđena u istoriji. Odlična saradnja između mene i mog dobrog prijatelja Trampa je bez presedana", rekao je on.
Takođe je rekao da su "lažne vesti" izveštaji da je Izrael uvukao Sjedinjene Države u rat protiv Irana.
"Da li neko zaista misli da neko može da kaže predsedniku Trampu šta da radi? Ma hajde. Tramp uvek donosi odluke na osnovu onoga što misli da je dobro za Ameriku", rekao je.
Dodao je da se Bliski istok promenio "do neprepoznatljivosti", sa Izraelom "jačim nego ikad" i Iranom "slabijim nego ikad".
Naveo je da Iran više nema kapacitete za obogaćivanje uranijuma ili proizvodnju balističkih raketa kao i da se iranski arsenal raketa i dronova "masovno urušava" i da će biti uništen.
"Ono što sada uništavamo su fabrike koje proizvode komponente za izradu ovih raketa i za proizvodnju nuklearnog oružja koje pokušavaju da proizvedu."
Neatanjahu je rekao i da Izrael deluje na osnovu tri cilja: da se "potpuno uništi" iranski nuklearni program, da se "potpuno uništi" iranski program balističkih raketa i da se stvore uslovi koji omogućavaju Irancima da "uzmu svoju sudbinu u svoje ruke".
"Uprkos skoro tronedeljnom ratu, još je prerano reći da li će Iranci izaći na ulice da pokušaju da svrgnu svoju vladu. Na iranskom narodu je da to pokaže, da izabere trenutak i da se uzdigne", rekao je on.
Kako navodi Rojters, Netanjahu je naveo da u ratu koji je do sada vođen iz vazduha, mora postojati i kopnena komponenta i da za tu komponentu "postoji mnogo mogućnosti".
Izrael je "delovao sam" u napadu na iransko gasno polje Južni Pars, rekao je Netanjahu i dodao da je američki predsednik Donald Tramp pozvao Izrael da se uzdrži od izvođenja sličnih napada.
Govoreći na konferenciji za novinare, Netanjahu je rekao da je operaciju usmerenu na to mesto sproveo isključivo Izrael, bez direktnog učešća SAD.
Dodao je da je Tramp zatražio od Izraela da se uzdrži od daljih udara te vrste.
Bivši Trampov obaveštajac: Izrael nas je uvukao u rat
Nekadašnji šef Nacionalnog antiterorističkog centra Džozefa Kent rekao je da odluka o ulasku u rat sa Iranom nije doneta u Vašingtonu.
"Izraelci su doneli odluku da se krene u ovu akciju... Znali smo da će to pokrenuti lanac događaja, da će Iran uzvratiti", rekao je Kent. Dodao je da "neposredna pretnja" iz Irana nije postojala.
Opširnije čitajte OVDE
Iranski Crveni polumesec saopštio je da je 18.000 civila povređeno u tekućim napadima
Šef Iranskog društva Crvenog polumeseca rekao je da je više od 18.000 civila povređeno i da su desetine hiljada civilnih objekata oštećene u tekućim američko-izraelskim napadima širom zemlje.
Pirhosein Kolivand je opisao skoro tri nedelje udara kao "terorističke napade" neprijateljskih snaga, prenosi IRNA.
Kolivand je rekao da je ubijeno 204 dece, uključujući 53 mlađe od pet godina.
Nazvao je broj žrtava "šokantnim", dodajući da je povređeno više od 3.200 žena i da su među ubijenima dve trudnice.
Iranski ambasador pri UN Amir Saeid Iravani rekao je 10. marta da je najmanje 1.332 iranska civila ubijeno u ratu sa Izraelom i Sjedinjenim Državama. Vlasti od tada nisu ažurirale zvaničan broj žrtava.
Kolivand je takođe rekao da je više od 70.000 civilnih objekata — uključujući kuće, tržne centre, škole i ključnu infrastrukturu — oštećeno između 3. i 17. marta.
Rekao je da su udari pogođeni i osnovni servisi, a prijavljeno je da je oštećeno 251 medicinski centar, 498 škola i 17 objekata Crvenog polumeseca.
IAEA razmatra uklanjanje nuklearnog materijala iz Irana
Direktor IAEA Rafael Grosi rekao je da agencija razmatra mogućnost da njeni inspektori prikupe i uklone nuklearni materijal iz Irana usred tekuće eskalacije širom zemlje.
Iranske vlasti su ranije u martu objavile da su SAD i Izrael 1. marta pokrenuli dva napada na iranski nuklearni objekat u Natanzu, gde se nalazi postrojenje za obogaćivanje uranijuma. Nisu otkrivena radioaktivna curenja.
"Razmatramo te opcije", rekao je Grosi Si-Bi-Esu kada je upitan o mogućnosti prikupljanja i uklanjanja nuklearnog materijala iz Irana.
Grosi je ranije izvestio da nema znakova da je Iran uklonio visoko obogaćeni uranijum iz glavnih nuklearnih postrojenja zemlje, koja su SAD i Izrael pogodile u junu.
Novinar RT-a Svini komentarisao izraelski napad: Bilo je namerno, nema sumnje
Novinar RT-a Stiv Svini rekao je, komentarišući izraelski napad na novinare u Libanu, da je to bio ciljani udara i da im izraelska vojska nije dala nikakvo upozorenje.
"Bio je to namerni napad, nema sumnje u to. Most je već bio uništen, nije bilo upozorenja... Bio je to ciljani napad, efikasno osmišljen da nas ubije", rekao je u razgovoru sa novinarom RT-a Rikom Sančezom.
Svini je rekao da je dobro i da je na vreme prebačen u bolnicu. "Medicinsko osoblje je uradilo divan posao", dodao je.
IDF je ranije danas saopštio da je upozorio lokalno stanovništvo i medije da će gađati oblast u Libanu koje, navodno, drži Hezbolah.
U izraelskom napadu na jugu Libana oštećena glavna trafostanica
Libanska državna elektroenergetska kompanija saopštila je da je u izraelskim napadima na jugu Libana ranije danas oštećena glavna trafostanica, koja je sada van upotrebe.
U saopštenju se navodi da su u napadu oštećeni različiti delovi glavne trafostanice u Bint Džbejlu, što je uticalo na snabdevanje električnom energijom u tom gradu i okolnim mestima, prenosi Rojters.
Do sada nije bilo saopštenja izraelske vojske povodom tog napada.
Izraelska vojska počela je napade na južni Liban i južna predgrađa Bejruta 2. marta, navodeći da su mete položaji proiranske grupe Hezbolah, koja je prethodno, zbog izraelskog napada na Iran, počela da lansira dronove i rakete na Izrael.
Izraelske vazdušne snage: Bacili smo više od 12.000 bombi na Iran
Izraelske vazdušne snage (IDF) saopštile su danas da su od početka rata bacile više od 12.000 bombi na Iran, u više od 8.500 odvojenih udara. Kako je naveo neimenovani visoki zvaničnik vazduhoplovstva, avioni IDF-a su za 18 dana izveli letova koliko inače izvedu za godinu dana, preneo je "Tajms of Izrael".
Kako su navele izraelske odbrambene snage IDF, od 12.000 bombi, samo njih 3.600 bačeno je na Teheran.
Borbeni avioni su izvršili 5.700 odvojenih letova, pri čemu je ukupno 540 talasa udara izvršeno u centralnom i zapadnom Iranu, a 50 talasa dublje na istoku zemlje. Izraelska vojska procenjuje da su njeni udari uništili oko 85 posto iranskih sistema protivvazdušne odbrane i detekcije.
SAD odobrile vojne sporazume sa UAE, Jordanom i Kuvajtom
Sjedinjene Države su odobrile prodaju vojne opreme Ujedinjenim Arapskim Emiratima u vrednosti od preko 7 milijardi dolara usred sukoba na Bliskom istoku, objavio je Stejt department.
Odobrena su tri sporazuma, uključujući prodaju radara za rano upozoravanje i prepoznavanje u vazduhu za odbranu na velikim visinama (THAAD) i prateću opremu, u ukupnoj vrednosti od oko 4,5 milijardi dolara.
Takođe je odobrena prodaja integrisanog sistema za borbu protiv dronova FS-LIDS i prateće opreme u vrednosti od 2,1 milijarde dolara, kao i municije i kompleta za nadogradnju lovaca F-16 u vrednosti od 644 miliona dolara.
Stejt department je takođe odobrio prodaju radara za vazdušnu i raketnu odbranu Kuvajtu u vrednosti od 8 milijardi dolara usred eskalacije oko Irana.
"Stejt department SAD je odobrio potencijalnu prodaju radara za vazdušnu i raketnu odbranu kratkog dometa Vladi Kuvajta u okviru programa prodaje stranim vojskama za ukupnu vrednost od oko 8 milijardi dolara", navodi se u saopštenju Stejt departmenta.
Odobrena je i podrška za avione i municiju Jordanu za procenjenu cenu od 70,5 miliona dolara.
UN pozivaju na otvaranje bezbednog pomorskog koridora u Zalivu
Pomorska organizacija UN pozvala je na stvaranje bezbednog pomorskog koridora u Zalivu radi evakuacije nasukanih brodova i pomoraca.
Nakon dva dana hitnih razgovora u Londonu sazvanih zbog rata na Bliskom istoku, Međunarodna pomorska organizacija (IMO) saopštila je da bi "bezbedni pomorski koridor" trebalo uspostaviti kao "privremenu i hitnu meru".
Generalni sekretar IMO Arsenio Domingez rekao je da bi humanitarni koridor "evakuisao brodove u Persijskom zalivu kroz Ormuski moreuz".
Agencija UN – odgovorna za regulisanje bezbednosti međunarodnog pomorstva – napomenula je da fokus treba da bude na "onima koji su trenutno ograničeni u regionu Zaliva mirnim putem i na dobrovoljnoj osnovi".
IRCG prvi put upotrebila vođene rakete "nasralah"
Iranska revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da je, u okviru 65. talasa napada pokrenutih protiv Izraela, prvi put upotrebila vođene rakete tipa "nasralah".
Ranije je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči upozorio da Teheran nije još pokazao svu svoju silu.
UN prokomentarisale napad na novinare RT: Protivimo se
Ujedinjene nacije se protive bilo kakvim napadima na predstavnike medija, rekao je zamenik predstavnika generalnog sekretara UN Farhan Hak za RIA Novosti, komentarišući izraelski napad na novinare RT-a u Libanu.
"Protivimo se bilo kakvim napadima na novinare i ubistvima predstavnika medija", rekao je Hak.
Takođe je pozvao na poštovanje prekida vatre u Libanu. "Još jednom pozivamo sve strane da poštuju prekid vatre u Libanu i Rezoluciju Saveta bezbednosti 1701", dodao je Hak.
Moskva poziva izraelskog ambasadora na razgovor zbog napada na novinare RT
Izraelski ambasador će uskoro biti pozvan u rusko Ministarstvo spoljnih poslova u vezi sa izraelskim raketnim napadom na novinare RT-a u Libanu, javila je portparol MSP-a Marija Zaharova.
Izrael je ispalio raketu na nenaoružane novinare, koji su se nalazili u području bez vojnih objekata, rekla je ona.
"Raketu su izraelske snage koristile protiv nenaoružanih civila, koji se, prema međunarodnom humanitarnom pravu, smatraju jednakima pripadnicima medija", navela je Zaharova. "Na odeći medijske ekipe jasno je pisalo 'novinari', držali su samo kamere i mikrofone, a napad se dogodio na mestu gde nije bilo vojnih objekata", dodala je.
IRGC: Napali smo izraelske rafinerije i oborili F-35
Iran je napao izraelske rafinerije nafte u Ašdodu i Haifi, saopštila je IRGC.
Islamska revolucionarna garda takođe tvrdi da je oborila i ozbiljno oštetila američki lovac F-35.
Bela kuća odbacuje mogućnost uvođenja zabrane izvoza nafte
Bela kuća je odbacila mogućnost uvođenja zabrane izvoza sirove nafte i gasa, dok traži načine da ublaži rast cena energenata izazvan ratom sa Iranom, rekao je zvaničnik administracije za Si-En-En.
Mogućnost ograničavanja izvoza naišla je na žestoko protivljenje američkih energetskih rukovodilaca, koji tvrde da bi to prekinulo ključne linije snabdevanja stranim saveznicima i bacilo globalna tržišta nafte u haos.
Tramp: Ne šaljem trupe u Iran
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da ne planira raspoređivanje američkih vojnika na Bliski istok.
"Ne, ne šaljem trupe nigde. Da jesam, sigurno vam ne bih rekao, ali ne šaljem trupe", rekao je Tramp u Ovalnom kabinetu tokom sastanka sa japanskom premijerkom Sanae Takaiči.
Opširnije pročitajte OVDE
Ministar: Saudijska Arabija bi mogla da uzvrati udarac Iranu
Saudijska Arabija bi mogla da uzvrati udarac Iranu "ako bude neophodno", rekao je ministar spoljnih poslova princ Fajsal bin Farhan El Saudza za Si-En-En.
Saudijska Arabija bi mogla da preduzme "vojne akcije" protiv Irana nakon što je Teheran pojačao napade na zemlju, rekao je on. "Nećemo se ustručavati da zaštitimo našu zemlju i naše ekonomske resurse."
Ministar je optužio Iran za napad na "sredstva za život običnih Saudijaca" nakon niza napada na naftnu i gasnu infrastrukturu i izrazio frustraciju zbog Teheranove odluke da to učini.
"Koja je svrha toga?", rekao je. "Koju moguću vojnu svrhu možete imati za napad na rafineriju?"
El Saud je takođe kritikovao odluku Irana da napusti diplomatiju.
"Ne veruje u razgovore sa svojim susedima. Pokušava da izvrši pritisak na svoje susede", rekao je. "I ono što mogu kategorično da kažem je da to neće uspeti. Kraljevstvo neće podleći pritisku. Naprotiv, ovaj pritisak će se obiti o glavu."
Iranska balistička raketa pogodila najveću izraelsku rafineriju
Iranska raketa pogodila je u četvrtak kompleks rafinerije nafte u Haifi, potvrdila su tri izraelska izvora za Si-En-En.
Timovi za hitne slučajeve poslati su na lice mesta da procene obim štete. Nije bilo povređenih.
Izraelska vatrogasno-spasilačka služba saopštila je da ekipe sprovode pretragu na licu mesta i rade na gašenju požara koji je izbio, dok drugi timovi proveravaju da li postoji sumnja na incident sa opasnim materijalima. Prijavljeni su i nestanci struje u okolini.
Izraelski ministar energetike Eli Koen izjavio je da je šteta na elektroenergetskoj mreži na severu zemlje nakon iranskog napada na najveću izraelsku rafineriju "ograničena i od malog značaja".
Rafinerije nafte Bazan grupe jedna su od najvećih energetskih kompanija u Izraelu, koja upravlja glavnim rafinerijskim postrojenjem za proizvodnju goriva i hemikalija u oblasti Haifskog zaliva.
Bivši analitičar CIA: SAD i Izrael više nisu sposobni da obaraju iranske rakete
Sjedinjene Države i Izrael više nisu u stanju da obaraju iranske rakete, ocenio je bivši analitičar CIA Lari Džonson.
"Ni Izraelci, ni SAD više nemaju odbrambene rakete koje mogu da obaraju iranske balističke i krstareće rakete. To je činjenica. Iran je onesposobio američke radare na teritoriji Saudijske Arabije, Katara, Bahreina i Jordana, što ih je lišilo mogućnosti ranog upozorenja. Tako da, upravo zato je Izrael sada faktički slep. Iran može mirno da izvodi udare po bilo kojim ciljevima u Izraelu, ne brinući se o PVO sistemima", naveo je on.
Iran onesposobio gotovo petinu katarskih kapaciteta za izvoz gasa
Iranski napadi su u Kataru uništili 17 odsto izvoznih kapaciteta za tečni prirodni gas (LNG), a procenjuje se da bi mogli uzrokovati 20 milijardi dolara gubitka godišnjih prihoda i ugroziti snabdevanje Evrope i Azije, izjavio je izvršni direktor kompanije "Katar enerdži" Sad el Kabi.
Opširnije čitajte OVDE
Iranci pogodili američki F-35, avion prinudno sleteo
Američki lovac F-35 prinudno je sleteo u američku vazduhoplovnu bazu na Bliskom istoku nakon što ga je pogodila, kako se veruje, iranska vatra, prenosi Si-En-En pozivajući se na izvore.
Kapetan Tim Hokins, portparol Centralne komande SAD, rekao je da je avion pete generacije sa stelt tehnologijom "leteo u borbenoj misiji iznad Irana" kada je bio primoran na prinudno sletanje.
"Avion je bezbedno sleteo, a pilot je u stabilnom stanju", dodao je Hokins. "Ovaj incident je pod istragom."
Incident bi bio prvi put da je Iran pogodio američki avion u ratu koji je počeo krajem februara. I SAD i Izrael koriste F-35 u sukobu, a avion košta preko 100 miliona dolara.
Prinudno sletanje dolazi u trenutku kada visoki američki zvaničnici nastavljaju da tvrde da su postigli širok uspeh u kampanji protiv Irana. Ministar odbrane Pit Hegset rekao je da SAD "odlučno pobeđuju" i da je iranska protivvazdušna odbrana "uništena".
Svetska trgovinska organizacija upozorava na posledice rata na Bliskom istoku
Rast svetske trgovine robom značajno će se usporiti u ovoj godini, sa 4,6 odsto u 2025. na 1,9 odsto, a moguće je i dodatno pogoršanje ako cene energenata nadalje budu rasle zbog rata na Bliskom istoku, navodi se u danas objavljenom izveštaju Svetske trgovinske organizacije (STO).
Kada je reč o trgovini uslugama, prognozira se usporavanje rasta sa 5,3 odsto prošle godine na 4,8 odsto u 2026.
Trgovina robom i uslugama će zajedno porasti za 2,7 odsto u 2026. godini, znatno sporije u poređenju sa 4,7 odsto u prošloj godini.
Prema procenama, očekivani rast globalne trgovine u 2026. mogao bi da bude smanjen za još 0,5 procentnih poena u odnosu na osnovnu projekciju od 1,9 odsto, ukoliko cene nafte budu na visokom nivou tokom dužeg perioda
Dugotrajan rast cena nafte i gasa bi povećao troškove proizvodnje i transporta širom sveta, što direktno utiče na obim međunarodne trgovine.
Trgovina uslugama bi potencijalno mogla da padne za 0,7 procentnih poena, posebno u sektorima transporta i turizma koji su direktno izloženi geopolitičkim rizicima, upozorava STO u ažuriranom izveštaju o globalnim trgovinskim kretanjima.
Generalna direktorka Svetske trgovinske organizacije Ngozi Okondžo-Iveala istakla je da globalna trgovina i dalje pokazuje određenu otpornost, zahvaljujući snažnoj tražnji za visokotehnološkim proizvodima i digitalnim uslugama, kao i prilagođavanju lanaca snabdevanja.
Ona je ipak upozorila da bi duži rast cena energenata mogao da imati šire posledice, uključujući rast troškova za kompanije i potrošače, kao i povećanje rizika po globalnu bezbednost hrane.
Svetska trgovinska organizacija zaključuje da dalji tok kretanja zavisi od trajanja sukoba na Bliskom istoku.
Kratkotrajan konflikt i nastavak snažnog rasta trgovine u sektoru veštačke inteligencije mogli bi da ublaži negativne efekte, dok bi produžena kriza mogla značajno da uspori globalnu trgovinu, napominje se u izveštaju na veb stranici STO.
Turska prijateljski savetuje Iran: Ne širite rat na Bliski istok
Ministar spoljnih poslova Turske Hakan Fidan izjavio je da Ankara upućuje "prijateljske" savete Iranu da izbegne širenje rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom na Bliski istok i dodao da su napadi Teherana na zemlje u regionu neprihvatljivi.
Govoreći u Dohi, Fidan je rekao da je Izrael glavni podstrekivač rata, ali da Iran ima "istorijsku odgovornost" da ne napada zemlje u regionu.
Rekao je da je Ankara u kontaktu i sa Vašingtonom i sa Teheranom kako bi razumela gde stoje i da će se napori Turske da okonča sukob nastaviti.
Kaspijsko more: Izraelska vojska pogodila nekoliko iranskih ratnih brodova
Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su danas da su tokom noći izvele napade na iranski lučki grad Bandar Anzali i ciljeve u Kaspijskom moru, pri čemu je, kako tvrde, uništen veći broj plovila i objekata iranske mornarice.
Prema navodima vojske, uništeni su jedna korveta, četiri raketna broda, kao i više pomoćnih i patrolnih plovila, zajedno sa komandnim centrom i brodogradilištem, preneo je "Tajms of Izrael".
Deo plovila nalazio se u luci, dok su druga bila na moru u trenutku napada.
Izraelska vojska navodi da su raketni brodovi bili meta napada kako bi se zadao udarac iranskim vojnim kapacitetima, iako, kako se ističe, ne predstavljaju direktnu pretnju Izraelu iz Kaspijskog mora.
Dodaje se da ta plovila poseduju protivvazdušne i protivpodmorničke sposobnosti i da bi mogla da predstavljaju pretnju izraelskim avionima koji deluju iznad Irana.
Kako se navodi, pripreme za napad počele su tek pre nekoliko dana i ovaj cilj nije bio deo početnog spiska meta.
Istraživači iz izraelske pomorske obaveštajne jedinice locirali su brodove i u saradnji sa vojnom obaveštajnom upravom i izraelskim ratnim vazduhoplovstvom planirali operaciju.
Vojska ističe da je ovo prvi put da su izraelske snage gađale ciljeve u ovom delu Irana, kako u aktuelnom sukobu, tako i u prethodnim ratnim dejstvima.
Nafta nije jedina koja nestaje
Zalihe oružja i municije u Evropi, Americi i na Bliskom istoku su skoro prazne, rekao je Armin Paperger, izvršni direktor nemačke kompanije "Rajnmetal".
U intervjuu za Si-En-Bi-Si, on je rekao da ako rat u Iranu potraje još mesec dana, gotovo da "neće biti dostupnih raketa", posebno zbog intenzivne upotrebe dronova u savremenim sukobima.
Tulsi Gabard: Ciljevi SAD i Izraela u Iranu se razlikuju
Direktorka američke Nacionalne obaveštajna službe Tulsi Gabard izjavila je tokom saslušanja pred obaveštajnim Odborom Predstavničkog doma da se američki ciljebi u Iranu, razlikuju od izraelskih.
"Ciljevi koje je postavio predsednik (Donald Tramp) razlikuju se od ciljeva koje je postavila izraelska vlada", rekla je Gabard, prenosi Rojters.
"Kroz operacije možemo videti da je izraelska vlada bila fokusirana na onesposobljavanje iranskog rukovodstva. Predsednik je izjavio da su mu ciljevi da uništi iranske kapacitete za lansiranje balističkih raketa, kao i njihove kapacitete za proizvodnju balističkih raketa i mornaricu", dodala je ona.
Ministarstvo zdravlja Libana: Od početka rata poginulo više od 1.000 ljudi
Libansko ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u izraelskim napadima u Libanu poginula 1.001 osoba od izbijanja rata između Izraela i Hezbolaha, milicije koju podržava Iran, 2. marta.
Među poginulima je 79 žena, 118 dece i 40 zdravstvenih radnika, dok je 2.584 ljudi povređeno, navodi se u saopštenju ministarstva, prenosi "Gardijan".
Ministar spoljnih poslova Omana: Trampova administracija izgubila kontrolu
Ministar spoljnih poslova Omana, koji je posredovao u razgovorima između dve strane, izjavio je da je dogovoreni sporazum između Sjedinjenih Država i Irana o sprečavanju rata "izgledao zaista da je moguć", prenosi "Gardijan".
U svom tekstu za "Ekonomist" Badr Albusaidi ocenjuje je da je administracija Donalda Trampa izgubila kontrolu nad sopstvenom spoljnom politikom.
On je posredovao je u drugoj rundi indirektnih pregovora koji su nastavljeni u Omanu 6. februara, a poslednja runda održana je u Ženevi 26. februara.
"Bio je šok, ali ne i iznenađenje kada su 28. februara – samo nekoliko sati nakon poslednjih i najsuštinskijih razgovora – Izrael i Amerika ponovo pokrenuli nezakoniti vojni udar na mir koji je nakratko izgledao zaista moguć", napisao je Albusaidi.
Starmer osudio iranske napade na katarska gasna postrojenja
Britanski premijer Kir Starmer osudio je iranske napade na katarska gasna postrojenja, ističući da je okončanje sitaucije na Bliskom istoku u najboljem interesu britanskog naroda.
"Radimo na brzom rešenju situacije na Bliskom istoku, u najboljem interesu britanskog naroda, jer nema sumnje da je okončanje rata najbrži način za smanjenje troškova života", napisao je Starmer na svom nalogu na mreži Iks, prenosi Tanjug.
Aragči: Pokazali smo samo delić moći
Ministar spoljnih poslova Irana Abas Aragči upozorio je da je svet video samo jedan deo iranske moći.
"U odgovoru na izraelski napad na našu infrastrukturu, pokazali smo samo deo naše moći, a jedini razlog za uzdržavanje jeste poštovanje prema zahtevima za deeskalacijom", naveo je on.
Ukoliko se ovakvi napadi ponove, uopšte nećemo ograničavati svoj odgovor, a bilo koji završetak ovog rata mora uzeti u obzir štetu nanetu našoj civilnoj infrastrukturi, naglasio je iranski ministar.
Vodeće evropske zemlje i Japan spremni da obezbede prolaz kroz Ormuski moreuz
Vodeće evropske zemlje i Japan izdali su zajedničko saopštenje u kome su naveli da su spremni da se uključe u odgovarajuće napore kako bi se obezbedio bezbedan prolaz kroz Ormuski moreuz i preduzeli koraci za stabilizaciju energetskih tržišta.
U saopštenju koje su objavile Velika Britanija, Francuska, Nemačka, Italija, Holandija i Japan, najoštrije se osuđuju nedavni napadi Irana na nenaoružane komercijalne brodove u Persijskom zalivu, kao i napadi na civilnu infrastrukturu, uključujući naftna i gasna postrojenja, kao i iransko faktičko zatvaranje Ormuskog moreuza, prenosi Rojters.
Potpisnice izražavaju duboku zabrinutost zbog eskalacije sukoba i pozivaju Iran da odmah obustavi pretnje, postavljanje mina, napade dronovima i raketama, kao i druge pokušaje blokade moreuza za komercijalni saobraćaj i da poštuje Rezoluciju 2817 Saveta bezbednosti UN.
Oni su istakli da je sloboda plovidbe osnovni princip međunarodnog prava, uključujući i Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu mora, kao i da će posledice iranskih akcija osetiti ljudi širom sveta, posebno najugroženiji.
U saopštenju se navodi da ometanje međunarodne plovidbe i prekid globalnih lanaca snabdevanja energentima predstavlja pretnju međunarodnom miru i bezbednosti i Iran se poziva na hitan sveobuhvatni moratorijum na napade na civilnu infrastrukturu, uključujući naftna i gasna postrojenja.
Zemlje potpisnice navode da su spremne da doprinesu naporima za obezbeđivanje bezbednog prolaza kroz moreuz i pozdravljaju angažovanje država koje već rade na pripremama.
Oni, takođe, pozdravljaju odluku Međunarodne agencije za energiju o koordinisanom oslobađanju strateških rezervi nafte, uz najavu dodatnih mera za stabilizaciju tržišta, uključujući saradnju sa proizvođačima na povećanju proizvodnje, prenosi Tanjug.
Navodi se i da će biti pružena podrška najpogođenijim državama, uključujući kroz Ujedinjene nacije i međunarodne finansijske institucije.
Potpisnice zajedničkog saopštenja zaključuju da pomorska bezbednost i sloboda plovidbe koriste svim državama, uz poziv svim zemljama da poštuju međunarodno pravo i osnovne principe globalnog prosperiteta i bezbednosti.
Besent o ukidanju sankcija sa iranske nafte
Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je da Sjedinjene Američke Države mogu da uklone sankcije sa iranske nafte, koja se trenutno nalazi na tankerimam kako bi ušla na tržište i ublažila rast cena sirove nafte.
On je u razgovoru za Foks Biznis, naveo da je na moru oko 130 miliona barela iranske nafte koja bi mogla da bude iskorišćena za stabilizaciju tržišta.
Oglasio se IDF posle ranjavanja novinara RT
Dopisnik mreže RT Stiv Svini i snimatelj koji je bio sa njim, ranjeni su u izraelskom napadu na jugu Libana. Izraelska raketa pogodila je mesto na kojem su se oni nalazili.
Oglasile su se Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštenjem u kome se navodi da je IDF ciljao prelaze preko reke Litani koje je Hezbolah koristio za kretanje terorista i za prenos hiljada komada oružja, uključujući rakete i raketne bacače namenjene za upotrebu protiv trupa IDF-a i izraelskih civila u terorističkim napadima.
Pre napada, kako bi se smanjila šteta po civile, objavljena su upozorenja da se osigura da se distanciraju od prelaza, navodi se u saopštenju.
Povodom ranjavanja novinara RT na prelazu "Kasmija", IDF je naglasio da je "izdato eksplicitno upozorenje u vezi sa ovim područjem" i dodao da je "prelaz napadnut nakon što je prošlo dovoljno vremena od upozorenja".
IDF je poručio i da ne cilja civile ili novinare i deluje u skladu sa međunarodnim pravom.
Ruska ambasada o napadu na novinare RT-a: Teško je poverovati da je to bila slučajnost
Incident u kom su povređeni dopisnik i snimatelj RT-a zaslužuje kategoričnu osudu i sprovođenje istrage, saopštila je Ambasada Rusije u Libanu.
"Teško je poverovati da je incident bio rezultat slučajnosti. Napadi na medijske radnike dok obavljaju svoju dužnost su neprihvatljivi. Novinari su zaštićeni međunarodnim pravom i ne smeju da budu mete u oružanim sukobima", navodi se u saopštenju.
U ambasadi su izrazili uverenje da međunarodna zajednica i međunarodne organizacije moraju na odgovarajući način da reaguju na ovaj incident.
"Želimo našim kolegama u RT-u brz oporavak", poručili su u ambasadi.
Evropske avio-kompanije: Rast cena goriva zbog rata u Iranu podići će cene karata
Najveće evropske avio-kompanije saopštile su da će nagli rast cena goriva, izazvan ratom na Bliskom istoku, dovesti do poskupljenja avionskih karata i savetovale putnicima da rezervacije obave što pre.
Iako su prevoznici delimično zaštitili troškove goriva putem hedžing ugovora, čelnici kompanija upozoravaju da neće moći još dugo da izbegavaju prebacivanje dodatnih troškova na putnike, prenosi "Gardijan".
Kompanije koje obavljaju dugolinijske letove, poput Er Frans-KLM-a i Lufthanse, najavile su povećanje broja letova preko Azije, dok su čvorišta avio-kompanija u Persijskom zalivu zatvorena ili rade smanjenim kapacitetom nakon američko-izraelskih napada na Iran.
Direktor kompanije "IziDžet Kenton Džarvis" izjavio je da trenutno "ne vide probleme" u snabdevanju gorivom, ali je upozorio da bi putnici trebalo da rezervišu karte unapred, jer ističu ugovori o zaštiti cena, što će dovesti do njihovog rasta.
Sličan stav izneo je i direktor Rajanera, Majkl O'Liri, koji je rekao da bi dugotrajniji rast cena goriva, ukoliko potraje šest meseci, mogao da postane ozbiljan problem za aviokompanije.
Lufthansa je saopštila da je uvela dodatnih 40 letova ka Aziji kako bi ublažila poremećaje, dok Er Frans-KLM povećava kapacitete na linijama ka Aziji i Africi zbog velike potražnje.
Britiš ervejs je najavio direktne letove za Melburn, uz proširenje linija preko Kuala Lumpura, kao i povećanje broja letova ka destinacijama poput Kariba koje izbegavaju vazdušni prostor Bliskog istoka.
Kina pozvala na okončanje sukoba u Persijskom zlivu i zaštitu pomorskih puteva
Kina je danas pozvala na prestanak sukoba u Persijskom zalivu i istakla da bezbednost pomorskih puteva ne sme da bude narušena, dodajući da je spremna da sarađuje sa zemljama jugoistočne Azije u rešavanju nestašica energenata.
Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Lin Džijan izjavio je da zemlje u regionu treba odmah da prekinu vojne operacije kako bi se sprečila šira nestabilnost koja bi mogla da utiče na globalni ekonomski razvoj, prenosi Rojters.
Lin je dodao da Kina želi da ojača koordinaciju i saradnju sa jugoistočnoazijskim državama kako bi zajednički rešavale pitanja energetske bezbednosti, ne pominjući direktno Ormuski moreuz.
Američki ministar odbrane najavio novi najveći talas udara na Iran
Američki ministar odbrane Pit Hegset je najavio da će Sjedinjene Američke Države danas izvesti do sada najveći talas udara na Iran, navodeći da su iranska protivvazdušna odbrana i vojna industrija već teško pogođene, uz poruku da vojna akcija "ide po planu", a da će kraj rata "biti po izboru predsednika".
"I danas će, kao i juče, biti izveden najveći 'paket udara' do sada", rekao je Hegset u obraćanju povodom situacije u Iranu, preneo je Ej-Bi+Si Njuz.
On je naveo da su američke vojne operacije usmerene precizno i da se odvijaju u skladu sa planom, ističući da je iranska protivvazdušna odbrana "neutralisana", dok je vojno-industrijska baza te zemlje "u velikoj meri uništena".
Hegset je dodao da su američke snage potopile više od 120 brodova iranske mornarice.
Prema njegovim rečima, uništeno je i svih 11 iranskih podmornica.
Kejn: SAD produbljuju operacije u vazdušnom prostoru Irana
Načelnik Generalštaba američke vojske Den Kejn izjavio je danas da američke snage sve dublje ulaze u vazdušni prostor Irana u okviru operacije, navodeći da su u toku napadi na raketne sisteme, milicije i ciljeve u Ormuskom moreuzu.
Odgovarajući na pitanje novinara o iranskim raketnim kapacitetima, s obzirom na to da je zemlja uspela da napadne brojne države, Kejn je ipak priznao da Teheran zadržava "određene mogućnosti" da napadne američku imovinu.
"Ušli su u ovu borbu sa puno oružja", rekao je, dodajući da SAD nastavljaju da budu "jednako agresivne i odlučne“ u napadima na Iran, preneo je "Gardijan".
Prema njegovim rečima, američke snage upotrebile su i specijalne bombe za probijanje utvrđenja kako bi uništile iranske protivbrodske krstareće rakete.
"Nismo odredili tačan vremenski okvir za završetak naše misije u Iranu", naglasio je Kejn.
Hegset poručio: Nećemo stati dok ne završimo misiju u Iranu
Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je da Sjedinjene Američke Države neće obustaviti vojne operacije u Iranu dok ne ostvare ciljeve, navodeći da je pogođeno više od 7.000 meta i da su iranske vojne sposobnosti značajno oslabljene.
"Završićemo misiju i žrtve naših vojnika čine našu posvećenost još snažnijom", rekao je Hegset na konferenciji za novinare, preneo je En-Bi-Si Njuz.
Hegset je naveo da je američka vojska do sada pogodila više od 7.000 ciljeva širom Irana, ocenivši da se radi o "nadmoćnoj i precizno primenjenoj sili".
Prema njegovim rečima, sposobnost Irana da proizvodi balističke rakete pretrpela je "verovatno najteži udar" i smanjena je za oko 90 odsto od početka sukoba.
Istakao je da je Iran zemlja velikih razmera koja je značajan deo državnih resursa usmerila na proizvodnju raketa i dronova, kao i da se, kako je naveo, oslanja na mrežu organizacija koje podržava država.
Dodao je da je cilj operacije uništavanje raketnih sistema i industrijske baze Irana, kao i sprečavanje te zemlje da dođe do nuklearnog oružja.
Govoreći o pogibiji šest američkih vojnika u padu vojnog aviona za dopunu goriva iznad Iraka prošle nedelje, Hegset je rekao da je razgovarao sa njihovim porodicama.
"Poručili su nam da završimo ovo, da odamo počast njihovoj žrtvi i da ne odustajemo dok posao ne bude završen. Naš odgovor, kao i odgovor predsednika, bio je jednostavan, naravno da ćemo završiti ovu misiju", rekao je Hegset.
Aragči pozvao na regionalnu koordinaciju u razgovorima sa Turskom, Egiptom i Pakistanom
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči pozvao je na oprez i regionalnu koordinaciju u razgovorima sa kolegama iz Turske, Egipta i Pakistana, dok je iranska vojska najavila oštriji odgovor na eventualne nove napade na svoju energetsku infrastrukturu, preneli su danas iranski državni mediji.
Nakon što su napadnuti energetski objekti u gasnom polju Južni Pars i Asalujeh, Iran je uzvratio napadima na, kako je naveo, američki povezane energetske objekte u zalivskim državama, uključujući industrijski kompleks Ras Lafan u Kataru, najveći centar tečnog gasa na svetu, prenosi Rojters.
"U razgovorima sa stranim kolegama, Aragči je američki i cionistički napad na iransku infrastrukturu ocenio kao čin koji ima za cilj eskalaciju tenzija i destabilizaciju regiona, i pozvao na oprez i koordinaciju među zemljama regiona", preneli su iranski državni mediji.
Portparol Komande iranske vojske Ibrahim Zolfakari izjavio je da su nedavni napadi na energetsku infrastrukturu označili "novu fazu rata", u kojoj je Iran napao energetske objekte povezane sa SAD i američkim investitorima u regionu.
"Ako se napadi (na iransku energetsku infrastrukturu) ponove, dalji napadi na vašu infrastrukturu i infrastrukturu vaših saveznika neće prestati dok ne budu potpuno uništeni, a naš odgovor biće mnogo oštriji", rekao je Zolfakari.
Novi napad na srce katarske energetike: Bukte požari u Ras Lafanu nakon iranskog udara
Nekoliko infrastrukturnih postrojenja u kojima se prerađuje tečni prirodni gas (LNG) bili su meta raketnih napada rano jutros, usled čega je došlo do velikih požara i materijalne štete, saopšteno je danas iz energetske kompanije "Katar Enerdži".
U napadima nije bilo žrtava, a timovi hitnih službi su na terenu, saopštila je kompanija na svom zvaničnom nalogu na mreži Iks.
Prethodno su u sredu uveče katarski PVO sistemi uspešno presreli četiri od pet balističkih raketa ispaljenih na tu zemlju iz Irana, pri čemu je peta balistička raketa uspela da pogodi industrijski grad Ras Lafan i prouzorkuje veliku štetu, preneo je Rojters pozivajući se na neimenovani izvor.
Ras Lafan predstavlja ključnu lokaciju katarske energetske infrastrukture, gde se prerađuju najveće količine LNG u toj zemlji.
Iran je prethodno najavio da će izvesti uzvratne udare na više zemalja Persijskog zaliva, nakon izraelskih napada na iransko gasno polje Južni Pars.
Napadi iranskih projektila na gasni kompleks u Kataru i napadi dronovima u Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu izazvali su snažan rast cena nafte i gasa, dok se globalna tržišta pripremaju za mogući energetski šok strahujući od širenja poremećaja u globalnoj snabdevenosti.
Ministarstvo obaveštajnih poslova Irana: Uhapšeno 97 neprijateljskih agenata
Ministarstvo obaveštajnih poslova Irana saopštilo je da je u velikoj nacionalnoj kontraobaveštajnoj operaciji uhapšeno 97 neprijateljskih agenata.
Navode da je među uhapšenima je 69 plaćenika optuženih za špijunažu u korist američko-cionističkog neprijatelja, dok je na jugoistoku zemlje ubijen vođa terorističke grupe Nematolah Šahbahš, poznat kao Džamuk.
Prema navodima Teherana, uhapšene grupe su planirale izazivanje nereda, oružane napade na državne institucije i policijske patrole, posebno u pokrajini Huzestan.
Ministarstvo ističe da su pojedini uhapšeni bili povezani sa izraelskom vojnom obaveštajnom službom (AMAN) preko posrednika u Evropi, te da je njihov cilj bio stvaranje "psihološke nesigurnosti" i izvođenje sabotaža tokom ratne situacije u
Značajne količine raznih vrsta oružja i pripadajuće municije, pet Starlink uređaja, elektronske i špijunske opreme otkrivene su i zaplenjene iz skrovišta ovih terorista u gradovima Čabahar, Iranšahr i Zahedan.
Desetine brodova čekaju dozvolu za prolaz kroz Ormuski moreuz
Desetine, a moguće i stotine brodova usidrene su u Omanskom zalivu dok čekaju "zeleno svetlo" za prolazak kroz Ormuski moreuz, prenela je Al džazira.
Prema rečima reportera "Al džazire" sa lica mesta, brodovi su izvan glavnog plovnog puta i čekaju dozvolu za prolazak kroz moreuz.
Kako je prenela ta medijska kuća, zatvaranje ovog strateškog plovnog puta doprinelo je rastu cena nafte, koje su dostigle najviši nivo od juna 2022. godine.
Rute: NATO i SAD rade na ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza
Geralni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da je uveren da će saveznici, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, pronaći način za bezbedno ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, ključnog za globalnu ekonomiju.
Na konferenciji za novinare u sedištu NATO-a u Briselu, Rute je, zajedno sa rumunskim predsednikom Nikušorom Danom, ponovio podršku američko-izraelskoj kampanji protiv Irana, navodeći da je cilj sprečavanje Irana da razvije nuklearne i balističke sposobnosti, preneo je Juronjuz.
"Ono što osećam i čujem jeste da se svi slažemo da trenutne akcije SAD degradiraju iranske sposobnosti. Mislim da je to od velike važnosti za evropsku bezbednost, Bliski istok i Izrael", rekao je Rute.
Generalni sekretar NATO-a je upozorio da bi nuklearni Iran predstavljao direktnu pretnju ne samo Izraelu, već i celom Bliskom istoku i Evropi.
Govoreći o Ormuskom moreuzu, Rute je rekao da "svi saglasni da ovaj moreuz ne sme da ostane zatvoren i da mora što pre da se ponovo otvori", naglašavajući značaj za globalnu ekonomiju.
Saveznici, kako je dodao, trenutno vode konsultacije sa SAD i međusobno kako bi pronašli "najbolje rešenje za ovaj veliki bezbednosni izazov".
Američka ambasada u Rijadu pozvala državljane SAD da napuste Saudijsku Arabiju
Američka ambasada u Rijadu je pozvala državljane SAD da odmah napuste Saudijsku Arabiju.
Ambasada je na društvenoj mreži Iks upozorila na kontinuirane pretnje od raketa i dronova i savetovala putnicima da provere status letova zbog mogućih kašnjenja.
Dopisnik i snimatelj RT-a ranjeni na jugu Libana
Dopisnik mreže RT Stiv Svini i snimatelj koji je bio sa njim, ranjeni su u izraelskom napadu na jugu Libana.
Obojica su pri svesti i hospitalizovani. Izvori sa terena navode da su Svini i snimatelj zadobili povrede ekstremiteta uzrokovane šrapnelima od eksplozije.
Avio-haos zbog rata u Iranu: Ključna čvorišta zatvorena, desetine hiljada putnika blokirano
Sukob u Iranu izazvao je haos u svetskom vazdušnom saobraćaju nakon zatvaranja ključnih čvorišta poput Dubaija, Dohe i Abu Dabija, ostavljajući desetine hiljada putnika blokiranim.
Vodeće svetske kompanije masovno otkazuju letove ka regionu, pa je tako Lufthanza obustavila saobraćaj ka Tel Avivu do 9. aprila, a ka Teheranu do kraja meseca. Britiš ervejz je produžio obustavu ka Amanu, Dubaiju i Tel Avivu do kraja maja, dok su Er Frans i KLM suspendovali linije ka Izraelu, Libanu i Emiratima do kraja marta, odnosno sredine aprila. Grčki Edžijan erlajns neće leteti ka većini regionalnih centara do kraja aprila, uz potpunu obustavu letova za Irak do 24. maja, dok je Turkiš erlajns otkazao letove ka regionu i Iranu do 20. marta.
Niskotarifni Viz er suspendovao je letove ka Izraelu do kraja marta, a ka pojedinim destinacijama u Zalivu čak do sredine septembra. Američka Delta i Er Kanada otkazale su linije ka Tel Avivu do maja, pri čemu je let iz Atlante odložen čak za avgust, dok je španska Iberija obustavila letove ka Izraelu do 10. aprila. Istovremeno, lokalni giganti Emirejts i Etihad trenutno saobraćaju po strogo redukovanom redu letenja.
Slične mere preuzele su i brojne druge kompanije iz Kanade, Japana i Indije, kao i brojni dalekoistočni i bliskoistočni prevoznici.
Stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajni prekidi mogli ozbiljno da ugroze globalnu ekonomiju i transportne lance koji se oslanjaju na ove strateške koridore.
Luka Janbu u Saudijskoj Arabiji obustavila utovar nafte
Luka Janbu u Saudijskoj Arabiji je obustavila utovar nafte, javlja Rojters.
Luka je ključni izlaz za izvoz sirove nafte iz zemalja Persijskog zaliva, posebno nakon blokade Ormuskog moreuza
Agencija prenosi da je do obustave utovara došlo neposredno nakon što je saudijska protivvazdušna odbrana presrela balističku raketu iznad samog grada.
Arapske i islamske zemlje osudile iranske napade, traže hitan prekid sukoba
Ministri spoljnih poslova više arapskih i islamskih zemalja osudili su na današnjem konsultativnom sastanku u Rijadu iranske napade na države regiona kao neopravdane, pozvavši Teheran na hitan prekid vojnih akcija i poštovanje međunarodnog prava.
U zajedničkom saopštenju šefova diplomatija Saudijske Arabije, zalivskih zemalja, Egipta, Jordana, Sirije, Pakistana, Turske i Azerbejdžana, oštro su odbačeni namerni udari na civilnu infrastrukturu, naftna postrojenja i diplomatska predstavništva. Istaknuto je da takva agresija ne može imati izgovor, te je potvrđeno pravo napadnutih država na samoodbranu u skladu sa Poveljom UN.
Ministri su poručili da budući odnosi sa Iranom direktno zavise od poštovanja suvereniteta suseda i nemešanja u njihova unutrašnja pitanja. Posebno je podržan teritorijalni integritet Libana, uz stav da oružje u toj zemlji mora biti isključivo pod kontrolom državnih institucija, dok su istovremeno osuđeni i izraelski napadi na libansku teritoriju.
"Ejža tajms": Sukob SAD i Irana ojačao pregovaračke pozicije Vladimira Putina
Sukob SAD i Irana ojačao je pregovaračke pozicije predsednika Rusije Vladimira Putina, objavio je "Ejža tajms".
"Pre iranskog sukoba činilo se da će Putin morati da napravi neke kompromise bar kad su neki zahtevi u pitanju, ali sada ima znatno veće šanse da ostvari to što želi – bilo vojnim putem, bilo uz posrednu podršku TrampaNj, navodi se u tekstu.
List navodi da bi ruski lider mogao da poveća svoje šanse nudeći još povoljnije uslove za strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Državama, fokusirajući se na resurse, nakon što se završi ukrajinski sukob.
Pentagon traži novih 200 milijardi dolara za rat; Aragči: Zahvalite Netanjahuu
Ministar spoljnih poslova Irana Abas Aragči je, povodom zahteva Pentagona za dodatno finansiranje rata protiv Irana u iznosu od 200 milijardi dolara, poručio da Amerikanci za taj "namet" mogu da zahvale Benjaminu Netanjahuu i "njegovim lakejima" u Vašingtonu.
"Tek smo u trećoj nedelji ovog nametnutog rata, koji podjednako pogađa i iranski i američki narod. Ovih 200 milijardi dolara je samo vrh ledenog brega. Obični Amerikanci mogu da zahvale Benjaminu Netanjahuu i njegovim lakejima u Kongresu za porez "Izrael na prvom mestu" koji će uskoro pogoditi američku ekonomiju", naveo je Aragči, uz objavu teksta "Vašington posta" o ogromnim troškovima sukoba na Bliskom istoku.
Rojters: Tramp razmatra slanje hiljade vojnika na Bliski istok
Administracija Donalda Trampa razmatra raspoređivanje hiljada dodatnih američkih vojnika na Bliski istok, dok Pentagon priprema opcije za moguću narednu fazu rata s Iranom, prenosi Rojters, pozivajući se na američke zvaničnike i izvore upoznate sa planovima.
Među opcijama je obezbeđivanje prolaza tankera kroz Ormuski moreuz, ali i slanje američkih trupa na iransku obalu. Vašington je, kako se navodi, razmatrao i mogućnost upućivanja kopnenih snaga na ostrvo Harg, preko kojeg ide oko 90 odsto iranskog izvoza nafte.
Na stolu je i scenario preuzimanja kontrole nad iranskim zalihama visoko obogaćenog uranijuma, iako izvori tvrde da kopnena operacija u Iranu nije neposredna.
Ipak, sama činjenica da se takve opcije razmatraju pokazuje da Vašington ulazi u sve rizičniju fazu sukoba.
Saudijski šef diplomatije: Zadržavamo pravo vojnog odgovora na iranske napade
Saudijska Arabija nije isključila mogućnost vojnog odgovora na ponovljene raketne i napade dronovima iz Irana, izjavio je danas saudijski ministar spoljnih poslova princ Fajsal bin Farhan.
Obraćajući se novinarima nakon sastanka šefova diplomatija zemalja regiona u Rijadu, princ Fajsal je rekao da Iran "pokušava da izvrši pritisak na svoje susede" napadima, prenosi "Galf njuz".
"Kraljevina neće da podlegne pritisku, naprotiv - taj pritisak će da se obije o glavu, i svakako, kao što smo jasno rekli, zadržavamo pravo da preduzmemo vojne akcije ako to bude smatrano neophodnim", istakao je on.
Iran bez interneta već 20 dana
Nadzorna organizacija za sajber bezbednost "NetBloks" saopštila je da je Iran u potpunosti bez međunarodne internet veze već 20 dana, odnosno više od 456 sati.
Prekid veze čini ovaj incident najdužim zabeleženim prekidom interneta u istoriji Irana, naveo je "NetBloks" na mreži "Mastodon".
Navode da je taj prekid nadmašio slične restrikcije tokom protesta u januaru.
Kako je "Netbloks" objavio početkom meseca na svojoj internet stranici, internet u Iranu je isključen 28. februara, na dan kada su počeli američko-izraelski napadi na tu zemlju.
Inače, tada su podaci sa mreže pokazali da je nacionalna pokrivenost internetom u zemlji bila četiri odsto od uobičajenog nivoa.
Regionalne diplomate traže izlaz iz rata: Rijad okuplja arapske i islamske zemlje
Saudijska Arabija biće u sredu domaćin sastanka ministara spoljnih poslova više arapskih i islamskih zemalja kako bi razgovarali o načinima podrške regionalnoj bezbednosti i stabilnosti u svetlu rata sa Iranom, saopštilo je njihovo ministarstvo spoljnih poslova.
Turski diplomatski izvor za Rojters navodi da će sastanku, pored Turske, prisustvovati predstavnici Azerbejdžana, Bahreina, Egipta, Jordana, Kuvajta, Pakistana, Katara, Sirije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Pogođena i jedna od najvećih rafinerija u Kuvajtu
Rafinerije nafte u Kuvajtu Mina el Ahmadi bila je jutros prva meta napada dronom, a zatim je pogođena i rafinerija kojom upravlja Kuvajtska nacionalna naftna kompanija - Mina Abdulah.
Informacije o povređenima nema, a požari su lokalizovani, prenosi novinska agencija Kuvajta.
U izveštaju nije navedeno odakle je napad izvede.
Rafinerija Mina el Ahdadi se nalazi oko 50 kilometara južno od glavnog grada i to je jedna od najvećih rafinerija na Bliskom istoku sa kapacitetom prerade od 730.000 barela nafte dnevno.
Kina osudila ubistvo Alija Laridžanija
Kina je osudila ubistvo sekretara Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Alija Laridžanija i poručila da je upotreba sile u međunarodnim odnosima za Peking apsolutno neprihvatljiva.
"Oduvek smo se protivili upotrebi sile u međunarodnim odnosima. Ubijanje iranskih državnih vođa i napadi na civilne ciljeve su još neprihvatljiviji", izjavio je portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Lin Đijan na konferenciji za novinare, prenosi "Times of Izrael".
IRGC upozorava: Nećemo tolerisati kršenje suvereniteta u Persijskom zalivu i Ormuskom moreuzu
Mornarica Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštila je da je spremna da se suprotstavi svim pretnjama u iranskim teritorijalnim vodama, uključujući strateški Ormuski moreuz, u okviru nove operacije kao dela 63. talasa odmazde za američko-izraelske napade, preneo je jutros portal "Pres TV".
Prema saopštenju IRGC-a, u prethodnim akcijama su pogođene "ključne mete" u američkim bazama u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu i Bahreinu, uključujući radare za rano upozoravanje, rezervoare za gorivo i komandne objekte.
Operacije su uključivale kombinovane napade dronovima, krstarećim i balističkim raketama.
Mornarica IRGC-a je posebno istakla da iranski dronovi i rakete ciljaju infrastrukturu američkih snaga u Mina Salmanu i Al-Dafri, naglašavajući da će snažno da se suprotstavi svim pokušajima neprijatelja da naruše iranski suverenitet u Persijskom zalivu i Ormuskom moreuzu.
Odeljenje za odnose s javnošću IRGC-a saopštilo je da je džinovski tanker kapaciteta 160.000 tona, pod zastavom Barbadosa, bio primoran da se povuče iz Ormuskog moreuza nakon pokušaja da ospori iranska tranzitna ograničenja.
IRGC je naglasio da je ovaj incident simbol aktivnog odvraćanja i pokazuje novi balans snaga, gde inicijativa ostaje u rukama Irana, dok suprotna strana mora da se povuče uprkos većim logističkim kapacitetima.
Makron traži obustavu udara na energetsku infrastrukturu, Teheran odgovora: Tek sad ste se zabrinuli
Francuski predsednik Emanuel Makron pozvao je na hitnu obustavu napada na civilnu infrastrukturu nakon novih udara na gasna postrojenja u Iranu i Kataru, ali je njegova izjava izazvala oštru reakciju Teherana.
"Upravo sam razgovarao sa emirom Katara i predsednikom Trampom nakon udara koji su danas pogodili gasna postrojenja u Iranu i Kataru. U našem je zajedničkom interesu da se bez odlaganja uvede moratorijum na udare na civilnu infrastrukturu, posebno energetske i vodosnabdevačke sisteme. Civilno stanovništvo i njegove osnovne potrebe, kao i bezbednost energetskog snabdevanja, moraju biti zaštićeni od vojne eskalacije", poručio je Makron.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči optužio je francuskog lidera za dvostruke standarde, ističući da je Pariz ostao nem na ranije napade Izraela i SAD.
"Makron nije izgovorio nijednu reč osude rata Izraela i SAD protiv Irana. Nije osudio Izrael kada je digao u vazduh skladišta goriva u Teheranu, izlažući milione ljudi toksinima. Njegova sadašnja 'zabrinutost' nije usledila nakon napada na naša gasna postrojenja. Usledila je tek posle naše odmazde. Tužno", naveo je Aragči.
Sukob između Amerike i Izrael s jedne i Irana s druge strane sve više se preliva na energetsku infrastrukturu, što izaziva strah od šire regionalne i ekonomske krize.
Sastanak u Srbiji zbog rasta cene nafte
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovaraće danas sa nadležnim ministarstvima i institucijama o porastu cene nafte. Na sastanku će biti reči o situaciji na tržištu i stanju rezervi u našoj zemlji.
Nafta od jutros po barelu iznosi 112 dolara.
Opširnije pročitajte u posebnoj vesti.
Napadnuta rafinerija u Saudijskoj Arabiji: Janbu ključan posle zatvaranja Ormuskog moreuza
Rafinerija Samref u saudijskoj luci Janbu na Crvenom moru bila je meta vazdušnog napada, ali je uticaj na rad postrojenja minimalan, tvrde izvori iz industrije za Rojters.
Pre napada, iranski Korpus čuvara islamske revolucije izdao je upozorenje za evakuaciju više naftnih i gasnih postrojenja u Saudijskoj Arabiji, UAE i Kataru, a među njima je i Samrefi, zajedničkog preduzeća sudijskog "Armaka" i američkog "Ekson Mobila".
Janbu je u ovom trenutku od posebnog značaja, jer je postao jedan od samo dva glavna izvozna pravca za naftu iz zemalja Zaliva, nakon što je Iran zatvorio Ormuski moreuz.
Drugi važan izlaz je luka Fudžajra u UAE, ali su i tamo operacije poremećene posle serije napada. zasad nije jasno da li je utovar nafte ponovo uspostavljen.
"Armako" se za sada nije oglasio povodom napada na Samref.
Napad je usledio posle udara na energetska postrojenja u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u okviru šire eskalacije nakon američko-izraelskih napada na iransku energetsku infrastrukturu.
IDF tvrdi: Više od 20 operativaca Hezbolaha ubijeno na jugu Libana
Više od 20 operativaca Hezbolaha ubijeno je u kopnenim operacijama izraelske vojske na jugu Libana, saopštila je izraelska vojska, a prenosi "Tajms of Izrael".
U jednom slučaju, vojnici Golanske brigade identifikovali su ćeliju Hezbolaha koja je pokušala da ispali protivtenkovske rakete, pri čemu je pet članova te ćelije ubijeno.
IDF je takođe saopštio da su kopnene trupe zaplenile značajne količine oružja, uključujući RPG-ove i protivtenkovske rakete.
Izraelske snage su najavile da će dodatno da povećaju prisustvo u regionu i proširiti tampon zonu duž granice kako bi smanjile pretnju Hezbolaha.
Iran traži odštetu od UAE zbog njihove uloge u američkim napadima
Zato što su omogućile američke napade na iransku teritoriju, Iran od Ujedinjenih Arapskih Emirata traži odštetu, naveo je iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Amir Said Iravani u pismu generalnom sekretaru UN.
Odluka UAE da dozvoli da njihova teritorija bude korišćena za te udare predstavljala "međunarodno protivpravni čin koji povlači odgovornost države", naveo je Iravani u pismu, prenosi Rojters.
Teheran je saopštio da UAE imaju međunarodnu obavezu da obezbede naknadu štete, uključujući odštetu za sve nastale materijalne i nematerijalne gubitke.
Bagei: Iran poziva Amerikance da se "odreknu rata" protiv Islamske Republike
Iran je pozvao sve američke građane i zvaničnike sa "čistom savesti" da se "odreknu trenutne američko-izraelske vojne agresije protiv zemlje", koja je započeta krajem februara, izjavio je portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei.
Bagei je tu poruku objavio na svom Iks nalogu nakon ostavke direktora američkog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Džozefa Kenta, koji je podneo ostavku u znak protesta protiv rata, preneo je portal "Press TV".
"Ovaj rat nije rat američkog naroda. Odreći se ovog ilegalnog rata je najmanje što svaki građanin i zvaničnik sa čistom savesti može i treba da učini", naveo je Bagaei na svom nalogu na mreži Iks, retvitujući objavu visokog američkog zvaničnika koji je priznao da "Iran ne predstavlja neposrednu pretnju SAD" i da je sukob pokrenut zbog "pritiska moćnog izraelskog lobija".
Tramp se ograđuje, mediji otkrivaju: Ko je znao za udar na Južni Pars?
Iako Donald Tramp tvrdi da Sjedinjene Američke Države nisu ništa znale o izraelskom napadu na ogromno gasno polje Južni Pars u Iranu, američki mediji izveštavaju da je Bela kuća zapravo bila upoznata sa napadom.
Šta više, list "Volstrit džurnal", pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navodi da je predsednik SAD odobrio taj potez kako bi izvršio pritisak na Teheran da odblokira Ormuski moreuz.
"Izrael je, iz besa zbog onoga što se dogodilo na Bliskom istoku, silovito napao veliko postrojenje poznato kao gasno polje Južni Pars u Iranu. Pogođen je relativno mali deo čitavog kompleksa. SAD nisu znale ništa o tom konkretnom napadu, a država Katar ni na koji način nije bila umešana u njega, niti je imala bilo kakva saznanja da će se to dogoditi. Nažalost, Iran to nije znao, niti je znao bilo koju od relevantnih činjenica u vezi sa napadom na Južni Pars, pa je neopravdano napao deo katarskog LNG gasnog postrojenja", pokušao je Tramp da se ogradi i smiri Katar, saveznika čiji gas drži veliki deo sveta u životu.
Aragči: Iran neće ugroziti bezbednost svog naroda
Iran ni pod kojim okolnostima neće ugroziti bezbednost svog naroda, poručio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči.
On je, u telefonskom razgovoru sa švedskom šeficom diplomatije Marijom Malmer Stenergard, i osudio "žalosnu podršku" Švedske osobi osuđenoj za špijunažu za Izrael protiv Irana, preneo je Pres TV.
Reč je o Kurošu Keivaniju, agentu izraelske obaveštajne službe Mosad, koji je prenosio fotografije i video-materijale važnih iranskih bezbednosnih lokacija, a pogubljen je ranije ovog meseca nakon sprovođenja propisanih zakonskih procedura. Keivanija je regrutovao agent Mosada po imenu "Ben" u Švedskoj 2023. godine.
Njegovo hapšenje prošlog juna sprovela je Obaveštajna služba Korpusa islamske revolucionarne garde.
Aragči je istakao da su posledice ovog incidenta izazvale najmanje 63 odmazde prema strateškim ciljevima Izraela i SAD u regionu, dok je iranski narod značajno doprineo operacijama usmerenim na sprečavanje špijunaže i sabotaže.
Iran pogubio troje ljudi zbog saradnje sa SAD i Izraelom
Iran je pogubio troje ljudi osuđenih za ubistvo policajaca i izvođenje operacija u korist Sjedinjenih Američkih Država i Izraela tokom nemira ranije ove godine.
"Troje lica osuđenih zbog nereda u januaru, po optužbama za ubistvo i operativne aktivnosti u korist cionističkog režima i Sjedinjenih Država, obešeni su jutros", saopštenje je sa sajta iranskog pravosuđa Mizan onlajn, a prenela je agencija Frans pres.
Dodaje se da su pogubljeni bili umešani u ubistvo dvojice pripadnika snaga reda.
IRGC: Ako se nastave napadi, uništićemo celu energetsku industriju u Persijskom zalivu
Iranski korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da će iranske snage uništiti čitavu gasnu i naftnu industriju zemalja Persijskog zaliva u slučaju da energetski sektor Irana ponovo bude meta napada.
"Ponovo vas upozoravamo da ste napravili veliku grešku time što ste napali infrastrukturu Irana. Ako se to ponovi, dalji napadi na vašu energetsku infrastrukturu i vaših saveznika neće prestati do potpunog uništenja, a naš odgovor biće mnogo teži od večerašnjih napada", navodi se u saopštenju IRGC objavljenom u sredu uveče, prenosi Al Džazira.
Iranske snage su u sredu ranije pokrenule napade na energetske objekte više zemalja Persijskog zaliva, uključujući Katar, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, nakon što je Izrael izveo napade na iransko gasno polje Južni Pars.
Džonson: Američka operacija u Iranu blizu završetka
Predsednik Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država Majk Džonson izjavio je da će se misija Sjedinjenih Američkih Država u Iranu uskoro završiti, prenosi Si-En-En.
Upitan koliko dugo će trajati sukob, on je ponovio stav američkog predsednika Donalda Trampa da će to biti uskoro.
"To je rekao i glavnokomandujući. Već smo nekoliko nedelja u tome. Mislim da misija samo što nije završena i verujem da će ubrzo biti gotova", rekao je on.