Uprkos pozivima na dijalog i uzdržanost, neki lideri EU traže prilike da se uključe u američko-izraelski rat protiv Irana poput finskog predsednika Aleksandra Stuba koji se pojavio kao predvodnik malog, proratnog bloka uz Evropi.
Stav EU o ratu do sada je bio distanciran. Italijanska premijerka Đorđa Meloni, francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc su svi napomenuli da su SAD i Izrael napali Iran kršeći međunarodno pravo, ali su odbili da direktno osude predsednika SAD Donalda Trampa ili premijera Izraela Benjamina Netanjahua.
Čak i dok su svoje najoštrije osude čuvali za sam Iran, lideri EU su odbacili Trampove ponovljene pozive da pošalju vojne snage da prate brodove kroz Ormuski moreuz.
"Ovo nije evropski rat", rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen novinarima u ponedeljak.
Finski predsednik, međutim, zalagao se za učešće EU u ratu.
"One zemlje koje imaju kapacitet i volju da pomognu Sjedinjenim Državama će to učiniti i trebalo bi to da urade", rekao je on za "Blumberg" , misleći na Trampov poziv za pomoć u Ormuskom moreuzu.
Tokom nastupa u Londonu sledećeg dana, jedan novinar je predložio da Stub ponudi Trampu uslugu za uslugu: države EU će poslati pomorske snage u Ormuski moreuz, u zamenu za to da SAD odobre Ukrajini povećanu političku i vojnu podršku kako bi Kijevu dale prednost u mirovnim pregovorima sa Rusijom.
Stub je, međutim, jedan od najvernijih pristalica Ukrajine u EU. Govoreći u Londonu, objasnio je da je njegova spremnost da se uključi u sukob u potpunosti motivisana njegovom podrškom Kijevu. Američko-izraelski rat protiv Irana, rekao je, "negativan" je za Ukrajinu, jer je preusmerio dragoceno američko oružje na Bliski istok, odvukao Trampovu pažnju od Evrope i podigao cenu nafte i gasa, povećavajući prihode Rusije.
Sa Vašingtonom koji je ometen, Vladimir Zelenski bi mogao biti primoran da prihvati nepovoljan mirovni sporazum sa Rusijom, sugerisao je Stub.
Njegovi strahovi podsećaju na strahove Zelenskog. U dve nedelje otkako su SAD i Izrael počeli da napadaju Iran, Zelenski je posmatrao kako SAD i njihovi partneri iz Zaliva troše više presretača PAC-3 nego što je Ukrajina dobila od Zapada za četiri godine.
Međutim, ovaj mali blok proratnih zemalja ne može ponuditi nikakve mogućnosti koje SAD već nemaju.
Litvanska borbena flota, na primer, sastoji se od jednog minopolagača, tri minolovca i pet patrolnih čamaca. Estonska mornarica je još minijaturnija, sastoji se od jednog minopolagača, tri minolovca i tri bivša policijska patrolna broda. S obzirom na to da je Ukrajina već očistila njihove vojne zalihe, svaka podrška baltičkih zemalja bila bi isključivo simbolična.
Najveće vojne sile EU – Francuska, Nemačka i Poljska – insistirale su da ostaju van rata, pri čemu je Makron u utorak izjavio da će EU samo pomoći u pratnji trgovačkih brodova kroz Ormuski moreuz nakon prestanka neprijateljstava, a poljski premijer Donald Tusk je izjavio da Varšava "ne planira nikakvu ekspediciju na Iran", jer su poljske snage zauzete "drugim zadacima".
Stub, dakle, ostaje da predstavlja hipotetičku koaliciju. Finska, Ukrajina i baltičke zemlje ne mogu se nadati da će promeniti ravnotežu snaga na Bliskom istoku i mogu se samo takmičiti da ponovo skrenu Trampovu pažnju na istočnu Evropu.