Evropska komesarka za proširenje Marta Kos će se krajem narednog meseca suočiti sa pitanjima evropskih poslanika u vezi sa navodima o njenoj saradnji sa jugoslovenskom tajnom policijom osamdesetih godina prošlog veka.
Za 20. april zakazan je sastanak Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET), na kojem će nastupiti Kos, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Evropska narodna partija (EPP), kao najveća politička grupacija u Evropskom parlamentu, zatražila je vanredno saslušanje. Međutim, kako je rečeno za RSE umesto posebne sednice, biće održan redovni sastanak Odbora za spoljne poslove, koji će zameniti ranije planirani sastanak od 16. marta.
Taj sastanak, iako planiran nedeljama unapred, Kos je otkazala pozivajući se na opterećen raspored. Otkazivanje je usledilo neposredno nakon što su se pojavile nove informacije o njenoj biografiji.
Evropska komesarka za proširenje iz Slovenije našla se pod optužbama da je bila saradnica jugoslovenske tajne policije, kolokvijalno poznate kao Udba, nakon što je 10. marta u prostorijama Evropskog parlamenta promovisana knjiga pod naslovom "Komesarka" slovenačkog autora Igora Omerze. U toj knjizi su predstavljeni dokumenti za koje autor tvrdi da dokazuju da je Marta Kos sarađivala sa jugoslovenskom tajnom policijom.
Evropska komisija negira da je Kos sarađivala sa bezbednosnim strukturama bivše države. Zvaničnici Komisije se pozivaju na opsežan i temeljit proces provere tokom njene nominacije od strane Slovenije za funkciju komesarke.
"Evropski parlament je odobrio njeno imenovanje u istom procesu kao i za svih 27 komesara. Odbor za pravna pitanja EP proučio je njenu izjavu o interesima i nije utvrdio sukob interesa. Evropska komisija nema daljih komentara", izjavio je portparol Evropske komisije Gijom Mersije 13. marta.
Uprava državne bezbednosti (Udba) formirana je u Jugoslaviji ubrzo nakon završetka Drugog svetskog rata, 1946. godine, a 1966. je preimenovana u Službu državne bezbednosti.
Udba je bila ozloglašena zbog uloge u progonu političkih neistomišljenika u Jugoslaviji u godinama posle Drugog svetskog rata, dok je značajan deo njenih aktivnosti u decenijama koje su usledile bio usmeren na praćenje i delovanje protiv pripadnika dijaspore koji su označeni kao protivnici interesa Jugoslavije.
Optužbe da je Kos bila saradnica jugoslovenske tajne policije prvi put su se pojavile 2024. tokom saslušanja za potvrdu njenog imenovanja kao slovenačke kandidatkinje za evropsku komesarku. Kos redovno negira ove optužbe, a novo zasedanje za 20. april biće prva prilika da se ona izjasni nakon novih činjenica koje su objavljene u knjizi, čime je izazvan novi talas optužbi.