Iz Manile poslednjih nedelja stižu sve učestaliji signali koji ukazuju na volju predsednika Ferdinanda Markosa mlađeg da poboljša odnose sa Pekingom, opterećene teritorijalnim pitanjima u Južnom kineskom moru i brojnim pomorskim incidentima oko grebena i ostrva, kao što su Huangjen i Nanša.
Osim toga, važno je istaći da SAD na raspolaganju imaju najmanje devet vojnih baza na Filipinima, a Manila je do sada bila među najvećim korisnicima vojne "pomoći" SAD u regionu Indo-Pacifika.
U jednom od nedavnih intervjua, Markos mlađi je, međutim, saopštio da je "kineska strana bila veoma korisna u snabdevanju đubrivima". On je izrazio nadu da će biti obnovljena saradnja Kine i Filipina u istraživanju ležišta nafte i gasa u Južnokineskom moru.
Filipini energetski ranjivi
Potom je, tokom najnovije runde diplomatskih konsultacija Kine i Filipina, prve nakon pauze od tri godine, Manila ponovo istakla svoju privrženost politici "jedne Kine" i navela da će raditi na stabilizaciji i unapređenju bilateralnih odnosa.
Razlog ovome treba tražiti u energetskoj nestabilnosti koja preti Manili koja oko devedeset odsto nafte uvozi se sa destabilizovanog Bliskog istoka.
"Ovakva jednostrana energetska struktura čini ih (Filipine) ranjivim na poremećaje u globalnom lancu snabdevanja energijom. Za Filipine, ponovno pokretanje saradnje u oblasti nafte i gasa u Južnokineskom moru predstavlja gotovo jedini održivi dugoročni put za rešavanje energetske dileme", konstatovao je list "Global tajms".
Ipak, mnogi analitičari, naročito oni u Kini, ne kriju skepsu prema promeni kursa Manile.
Dok sa jedne strane Manila upućuje gestove dobre volje prema Kini, sa druge nije prestala sa provokacijama u vezi sa pomorskim i bezbednosnim pitanjima. Pre samo nekoliko dana, filipinska strana je ponovo okupila plovila kako bi upala u kineske teritorijalne vode kod Huangjena, pokušavajući da izazove incidente, podigne tenzije i privuče međunarodnu pažnju.
Pored toga, Filipini nastavljaju da jačaju vojnu saradnju sa spoljnim silama kao što su Japan i SAD. Čak su dozvolili japanskim kopnenim snagama da prvi put od završetka Drugog svetskog rata stupe na filipinsko tlo radi učešća u zajedničkim vojnim vežbama SAD i Filipina nazvanim "Balikatan", istovremeno prihvatajući vojnu opremu iz inostranstva, navodi "Global tajms".
Blizak komšija preči od dalekog rođaka
List navodi i da postoje najmanje dve ključne pouke koje bi, kako smatraju u Pekingu, Manila trebalo da izvuče iz ove krize.
Prvo, da je blizak komšija bolji od dalekog rođaka. Kao zemlja koja u velikoj meri zavisi od spoljne trgovine, Filipini naprosto ne mogu da izdrže direktne udare geopolitičke nestabilnosti. Potrebno im je mirno i stabilno regionalno okruženje kako bi obezbedili sopstveni stabilan razvoj.
Drugo, kako u Pekingu ističu, što više američkih vojnih baza Filipini uspostave, to se više vezuju za američku vojnu mašineriju. U slučaju izbijanja sukoba, Filipini će nesumnjivo biti gurnuti u prve borbene redove.
Od stabilnosti do kriza i nazad
Odnosi između Pekinga i Manile u poslednjih tridesetak godina prošli su kroz više faza približavanja od uspostavljanja diplomatskih odnosa 1975. godine, ali i zaoštravanja. Tokom devedesetih godina i početkom ovog milenijuma, došlo je do normalizacije odnosa posle perioda hladnoratovske distance, uz postepeno širenje trgovine i diplomatskih kontakata.
Odnosi su dostigli vrhunac tokom predsedničkih mandata Glorije Makapagal i Rodriga Dutertea.
Tokom dvehiljaditih godina odnosi su u celini bili relativno stabilni, uz značajan rast kineskih investicija i trgovine. U pojedinim fazama postojala je čak i bliska politička i ekonomska saradnja, ali bez rešavanja pomorskih sporova.
Od sredine druge decenije ovog veka, odnosi naglo postaju zategnuti, posebno posle međunarodne arbitraže 2016. godine koja je išla u korist Filipina, ali koju Kina nije prihvatila. Nakon toga, period predsednika Rodriga Dutertea doneo je delimično smirivanje i pokušaj oslanjanja na ekonomsku saradnju sa Kinom.
Tenzije pojačane pre četiri godine
Od 2022. godine odnosi ponovo ulaze u fazu pojačanih tenzija, uz jačanje vojne saradnje Filipina sa SAD i Japanom. Istovremeno se nastavljaju incidenti i sporenja u Južnokineskom moru, ali i povremeni pokušaji dijaloga.
Danas su odnosi između Kine i Filipina istovremeno ekonomski važni i politički opterećeni, sa nerešenim ključnim sporom oko pomorskih teritorija bogatih energentima.