
Izraelski zakon o smrtnoj kazni na udaru kritika: Ratni zločin, diskriminatorski...

Novi izraelski zakon koji omogućava pogubljenje Palestinaca osuđenih za terorizam zbog smrtonosnih napada, ali ne i jevrejskih ekstremista optuženih za slične zločine, predstavljao bi ratni zločin ako bude usvojen, rekao je visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk.
Tirk je rekao da zakon "očigledno nije u skladu sa obavezama Izraela prema međunarodnom pravu, uključujući i ono koje se odnosi na pravo na život". Dodao je da zakon "izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog kršenja pravnog postupka, duboko je diskriminatorski i mora biti odmah ukinut".
"Njegova primena na diskriminatorski način predstavljala bi dodatno, posebno teško kršenje međunarodnog prava. Njegova primena na stanovnike okupirane palestinske teritorije predstavljala bi ratni zločin", rekao je Tirk.
Zakon, koji je u ponedeljak usvojio izraelski Kneset, suočio se sa talasom kritika evropskih lidera i grupa za ljudska prava.
"Zakon o smrtnoj kazni u Izraelu je veoma zabrinjavajući za nas u EU", rekao je portparol EU Anuar El Anuni. "Ovo je jasan korak unazad – uvođenje smrtne kazne, zajedno sa diskriminatornom prirodom zakona."
#Israel: Statement by the Spokesperson on the Death Penalty Bill The Death Penalty Bill approved by the security committee of the Israeli Parliament is deeply concerning. The European Union opposes capital punishment in all cases and under all circumstances.
— Anouar El Anouni 🇪🇺 (@AnouarEUspox) March 24, 2026
Nemačka, tradicionalno jedan od najbližih saveznika Izraela u Evropi, saopštila je da ne može da podrži zakon.
"Odbacivanje smrtne kazne je osnovni princip nemačke politike. Takav zakon bi se verovatno primenjivao isključivo na Palestince na palestinskim teritorijama", naveo je portparol vlade Stefan Kornelijus u saopštenju.
Zakon čini smrtnu kaznu podrazumevanom za Palestince na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, a koje je vojni sud proglasio krivima za smrtonosne napade koji su proglašeni za terorizam.
Prema zakonu, osuđeni na smrt bili bi smešteni u posebnom objektu bez poseta osim ovlašćenog osoblja, a pravne konsultacije bi se obavljale samo putem video-linka. Pogubljenja bi se izvršavala u roku od 90 dana od izricanja presude.

Izrael je retko koristio smrtnu kaznu, primenjujući je samo u izuzetnim slučajevima. Nacistički ratni zločinac Adolf Ajhman bio je poslednja osoba koja je pogubljena, 1962. godine.
Ministar nacionalne bezbednosti, Itamar Ben-Gvir, jedan od najvećih pristalica zakona, više puta je nosio značku u obliku omče, koja simbolizuje pogubljenja prema zakonu.
Odbor za bezbednost je uneo neke amandmane na zakon, koji je prošle nedelje prošao prvo glasanje. Izraelski javni emiter, KAN, izvestio je da će se pogubljenja izvršavati vešanjem.
Ova mera bi omogućila sudovima da izriču smrtnu kaznu bez zahteva tužilaca i bez potrebe za jednoglasnošću, već bi umesto toga dozvolila odluku prostom većinom.
Vojni sudovi na okupiranoj Zapadnoj obali takođe bi bili ovlašćeni da izriču smrtne kazne, a ministar odbrane bi mogao da podnese mišljenje.
Adam Kugl, zamenik direktora organizacije "Hjuman rajts voč" za Bliski istok, rekao je: "Izraelski zvaničnici tvrde da je izricanje smrtne kazne pitanje bezbednosti, ali u stvarnosti to učvršćuje diskriminaciju i dvostepeni sistem pravosuđa, što su oba obeležja aparthejda."
"Smrtna kazna je nepovratna i okrutna. U kombinaciji sa strogim ograničenjima žalbi i rokom izvršenja od 90 dana, ovaj zakon ima za cilj da brže i uz manje kontrole ubije palestinske pritvorenike", dodao je.
Iz "Oksfama" su poručili da je zakon "užasavajući čin nasilja" i da Izrael krši međunarodno pravo.
"Ovaj novi zakon efikasno osigurava da će se smrtna kazna u Izraelu primenjivati samo na Palestince, čak i dok je ilegalna izraelska okupacija u poslednje vreme doživela porast koordinisanih napada i pogubljenja Palestinaca od strane doseljeničkih milicija i vojske", navode aktivisti i podsećaju da "Izrael drži više od 9.000 Palestinaca u svojim zatvorima – mnoge nezakonito i podvrgnute nehumanim uslovima, gladovanju i mučenju kao državnoj politici."
U Izraelu, zakon se već suočava sa pravnim izazovima. Nekoliko izraelskih grupa za ljudska prava i tri poslanika podneli su peticije Vrhovnom sudu tražeći da bude poništen.



