U okviru posete predsednika Emanuela Makrona Tokiju, Japan i Francuska potpisali su juče sporazum čiji je cilj jačanje međusobne podrške lancima snabdevanja retkim zemnim elementima.
Tokom trodnevne Makronove posete, potpisana je i mapa puta za saradnju u oblasti lanaca snabdevanja kritičnim materijalima, pri čemu se, kako japanski mediji prenose, čulo da dve strane "više ne mogu da se oslanjaju isključivo na određene zemlje, posebno Kinu".
Francuska i Japan dogovorili su se, kako prenosi Rojters, da obezbede snabdevanje sirovinama u okviru projekta prerade retkih zemnih elemenata u južnoj Francuskoj, nazvanom "Karemag". U taj projekat su uključeni Japanska organizacija za metale i energetsku bezbednost i energetska kompanija Ivatani, zajedno sa francuskom vladom.
Prema navodima Rojtersa, Japan planira da do kraja ove godine iz ovog postrojenja obezbeđuje oko 20 odsto svoje buduće potražnje za disprozijumom i terbijumom — teškim retkim zemnim elementima koji se koriste u magnetima za elektromotore električnih vozila, turbine na morskim vetroelektranama i elektronske komponente.
Tokio sve dalje od Pekinga
Osim toga, navedeno je, kako prenosi japanski list "Nikei", da su se Japan i Francuska usaglasili u vezi sa diverzifikaciju snabdevanja retkim zemnim elementima i drugim kritičnim mineralima.
Analitičari prilika u Aziji napominju da Japan, u okviru nastojanja SAD da "obuzdaju" Kinu, ubrzano pokušava da se udalji od kineskih lanaca snabdevanja, naročito nakon što je Kina u februaru ove godine ograničila izvoz dvostruko upotrebljivih proizvoda od retkih zemnih elemenata za dvadeset japanskih entiteta, za koje je navela da snabdevaju japansku vojsku.
Da stvar bude još složenija, očigledan povod za potez kineske strane bile su izjave visokih japanskih zvaničnika u vezi sa ostrvom Tajvan, odnosno sa mogućim učešćem japanskih vojnih snaga u eventualnom sukobu u Tajvanskom moreuzu, kao i najavljeno i ovih dana ostvareno razmeštanje japanskih raketa dugog dometa koje mogu da pogode ne samo područje Tajvana i Tajvanskog moreuza, već i matični deo Kine.
"Japan je smanjio svoju zavisnost od Kine na oko 60 odsto, sa ranijih 90 odsto, nakon diplomatskog incidenta iz 2010. godine kada je Peking ograničio isporuke retkih zemalja Tokiju", izvestio je Rojters, naglašavajući da Japan povećava investicije u projekte povezane sa retkim zemnim elementima u inostranstvu.
Primer za to je partnerstvo trgovinske kuće "Sođic" sa australijskom kompanijom "Lajnas Rer Erts" (Lynas Rare Earths), kao i podsticanje reciklaže retkih zemalja i unapređenja proizvodnih procesa.
Osim toga, kompanija "Micubiši Materijals" ove nedelje je, prema istom izvoru, dogovorila kupovinu udela u američkoj firmi "ReElement tehnolodžis" koja se bavi reciklažom retkih zemalja, dok su obe zemlje uspostavile akcioni plan za alternative Kini.
Tajvan: "Nezavisnost" u zamenu za kapital i tehnologije
Paralelno sa nastojanjima Japana da deo proizvodnje izmesti iz Kine, naročito u SAD i istupi iz lanaca snabdevanja povezanih sa Kinom, istovetan proces traje i na Tajvanu, gde vlast predsednika Laj Čing-tea igra na kartu SAD u pokušajima da stekne nezavisnost, ali i naoružanje.
Tajvan je jedan od ključnih čvorova globalnih lanaca snabdevanja, pre svega u industriji poluprovodnika, ali se u poslednje vreme, pod pritiskom SAD, ubrzava proces delimičnog premeštanja proizvodnje i diverzifikacije izvan ostrva. Ovaj proces je pre svega posledica namere Bele kuće da smanji vlastitu zavisnost od uskog grla proizvodnje i prerade, ne samo u oblasti retkih zemnih elemenata, već i najsavremenijih tehnologija.
Jedan od najočiglednijih primera je ulaganje kompanije TSMC (Taiwan Semiconductor Manufacturing Company) u Arizoni, gde je u toku izgradnja kompleksa fabrika naprednih čipova vredna desetine milijardi dolara.
Važan primer za pomenuto prekomponovanje lanaca snabdevanja odnosi se i na kompaniju „Epl“. Ona deo proizvodnje komponenti, koja je ranije bila koncentrisana u matičnom delu Kine i na Tajvanu, sve više izmešta ka SAD i Meksiku, uključujući tu i saradnju sa fabrikama TSMC-a u Arizoni.
Kina: DPP signalizira lojalnost SAD
Kina je tim povodom danas saopštila da vlasti Demokratske progresivne partije na Tajvanu, zbog nastojanja da se ekonomski razdvoje od matičnog dela Kine, zapravo pokušavaju da signaliziraju lojalnost SAD, uz istovremeno unapređivanje separatističke agende.
Džang Han, portparolka Kancelarije za poslove Tajvana pri Državnom savetu (vladi) Kine, izjavila je da lanac snabdevanja, koji predvode SAD, a koji promoviše lider sa Tajvana Laj Čing-te, u suštini predstavlja pokušaj predaje tajvanske industrije radi ostvarivanja agende nezavisnosti pomenutog kineskog ostrva, uz oslanjanje na spoljne sile.
Predsednik ostrva Tajvan, naime, nedavno je saopštio da se Tajvan "integrisao u lanac snabdevanja koji predvode SAD" kako bi smanjio zavisnost ostrva od kopnenog dela Kine i obezbedio svoju "konkurentsku prednost" u budućnosti.
U matičnom delu Kine smatraju da obostrana korist od ekonomske saradnje preko Tajvanskog moreuza stvara više prilika za preduzeća i pojedince sa Tajvana, dok napori vlasti na Tajvanu na planu prekidanja lanaca snabdevanja predstavljaju tek gest lojalnosti prema Vašingtonu.
Mnogi analitičari, koji prate dešavanja u Aziji, smatraju da su napori da se Kina isključi iz svetskih lanaca snabdevanja dugoročno nemoguća misija, a potezi Tokija i vlasti predsednika Laj Čing-tea na Tajvanu više predstavljaju izraz potčinjenosti geopolitičkom sizerenu u Beloj kući, nego akt samostalnosti u odlučivanju.