
Američki kongresmeni protiv sopstvene politike: Blokada Kube je ekonomsko bombardovanje

Dok Vašington insistira na otvaranju Ormuskog moreuza i slobodnom protoku energenata u svetu, dvoje američkih kongresmena vratili su se iz Havane sa zaključkom da taj isti princip ne važi kada je reč o Kubi.
Članovi Predstavničkog doma SAD, Pramila Džajapal i Džonatan Džekson, pozvali su na ukidanje američke energetske blokade Kube, ocenivši da ona predstavlja "surovo kolektivno kažnjavanje" i "ekonomsko bombardovanje" infrastrukture jedne zemlje.
Nakon petodnevne posete ostrvu, tokom koje su se sastali sa predsednikom Kube Migelom Dijas-Kanelom, ministrom spoljnih poslova Brunom Rodrigezom i predstavnicima parlamenta, dvoje kongresmena poručili su da su posledice američke politike direktno vidljive u svakodnevnom životu građana.

"Ovo je surovo kolektivno kažnjavanje – praktično ekonomsko bombardovanje koje je ostavilo trajne posledice. To mora odmah da prestane", naveli su u zajedničkom saopštenju koje prenosi "Gardijan".
Dijas-Kanel je, sa svoje strane, optužio SAD za "kriminalnu štetu", ističući da je energetska blokada dovela do ozbiljnih poremećaja u funkcionisanju države, ali je istovremeno ponovio spremnost Havane za "ozbiljan i odgovoran dijalog" sa Vašingtonom.
Opsada energije i posledice
Američke mere, koje uključuju pritisak na zemlje koje snabdevaju Kubu gorivom, dovele su do prekida isporuka, posebno nakon zastoja u snabdevanju iz Venecuele.
Posledice su dramatične: česti nestanci struje, nestašice benzina, redukcije javnog prevoza, skraćenje radnog vremena i poremećaji u zdravstvenom sistemu. Bolnice i operacije su pogođene, a avio-saobraćaj delimično obustavljen.
Krajem marta, Kuba je privremeno ublažila krizu prijemom ruske nafte, ali stručnjaci upozoravaju da je reč o kratkoročnom rešenju koje može da pokrije tek nekoliko dana potrošnje.
Džajapal je ocenila da je politika SAD prema Kubi "relikt Hladnog rata" koji više ne služi ni američkom ni kubanskom narodu, pozivajući na stvarne pregovore i preokret u pristupu. Ona je ukazala da su i pojedini potezi Havane, poput otvaranja ekonomije za investicije dijaspore i najave pomilovanja više od 2.000 zatvorenika, signal da postoji prostor za dogovor.
Džekson je dodatno naglasio paradoks američke politike, uporedivši blokadu Kube sa eventualnim zatvaranjem Ormuskog moreuza.
"Borimo se da moreuz bude otvoren kako bi nafta slobodno tekla svetom. Ali iz humanitarnih razloga, potreban nam je slobodan protok energije i u sopstvenoj hemisferi", poručio je.
Šest decenija pritiska bez rezultata
Sjedinjene Američke Države duže od 60 godina održavaju embargo prema Kubi, koji je u poslednjim godinama dodatno pooštren, posebno u oblasti energetike.
Ipak, sve je više glasova, čak i unutar samog američkog političkog sistema, da ova strategija ne dovodi do političkih promena, već produbljuje ekonomsku i humanitarnu krizu.
Uprkos nagoveštajima dijaloga, blokada ostaje na snazi. A Kuba, kako upozoravaju i sami američki kongresmeni, nastavlja da plaća cenu politike koja sve više liči na kaznu bez jasnog ishoda.




