
Novi talas militarizacije: Japan povećava broj vojnih aerodroma i luka

U senci događaja na Bliskom istoku odvija se proces nove militarizacije Japana. Vlada u Tokiju je, sudeći prema izveštajima japanskih i kineskih medija, dodala još 17 aerodroma i luka na listu objekata koji mogu da budu upotrebljeni u vojne svrhe.
Japanske samoodbrambene snage (SDF) i Japanska obalska straža (JCG) sada mogu da koriste ukupno 24 aerodroma i 33 luke.
"Prema ovoj odluci, infrastruktura na tim lokacijama biće unapređena i proširena, kako bi avioni i plovila SDF-a i JCG-a mogli da ih koriste za obuku, ali i u druge svrhe", navode kineski mediji, pozivajući se na izvore iz Japana.
Japanska vlada je za fiskalnu 2026. godinu izdvojila 225 milijardi jena (oko 1,42 milijarde dolara) za povezane troškove, uključujući sredstva za razvoj puteva radi poboljšanja pristupa označenim objektima. "Ovaj iznos je više nego dvostruko veći u odnosu na 96,8 milijardi jena izdvojenih u prethodnoj fiskalnoj godini", upozorava u izveštaju Kineska medijska grupa.
Vlada u Tokiju će omogućiti povećanje izvoza naoružanja i vojne opreme
Ali, proširenje vojne infrastrukture nije jedino što se trenutno dešava na vojnom planu u Japanu koji se, sada već potpuno neskriveno, vraća svojoj militarističkoj tradiciji.

Kabinet premijerke Sanae Takaiči planira da revidira ranije već revidirane smernice za sprovođenje "Tri principa o transferu odbrambene opreme i tehnologije".
"Tri principa o transferu odbrambene opreme i tehnologije" regulišu japanski izvoz i prenos vojne opreme i vojne tehnologije. Uvedeni su 2014. godine, zamenivši ranija, inače znatno stroža "Tri principa o izvozu oružja" iz perioda Hladnog rata.
Njihova suština je da postave okvir pod kojim Japan može ili ne može da izvozi i ustupa vojnu opremu.
U skladu sa nastojanjem da ubrza prodaju oružja širom Azijsko-pacifičkog regiona, ove mere odražavaju dalje osnaženje militarističkih ideja u Japanu i unose novu neizvesnost na Dalekom istoku, ali i širom Azije čije zemlje dobro pamte istoriju japanske agresije tokom prve polovine prošlog stoleća.
Prema medijskim izveštajima objavljenim u samom Japanu, tamošnji ministar odbrane Šindžiro Koizumi planira posetu Filipinima, značajnom savezniku SAD na jugu Azije.
Ova poseta trebalo bi da bude ostvarena početkom maja, a Tokio razmatra mogućnost da Manili isporuči korišćene fregate klase "Abukuma", kao i raketne sisteme zemlja-vazduh srednjeg dometa. Pre toga, Šindžiro Koizumi trebalo bi da poseti Indoneziju, koja je, kako prenosi "Global tajms", izrazila interesovanje za kupovinu rashodovanih japanskih razarača i podmornica.
Bojazan od regionalne trke u naoružavanju
"Kroz prodaju oružja i česta nastojanja da unapredi vojnu saradnju u Azijsko-pacifičkom regionu, Japan ne samo da jača svoj vojno-industrijski lanac i traži nove pokretače ekonomskog rasta, već i širi svoj uticaj u regionalnom bezbednosnom okruženju i postepeno oblikuje bezbednosnu zavisnost koja je centrirana oko njega", izjavio je za "Global tajms" istraživač Akademije društvenih nauka u Ljaoningu Lju Čao.
On je izrazio i bojazan da bi mogla da se započne regionalna trka u naoružavanju.
"Kako bi omogućila globalniji plasman svojih odbrambenih proizvoda, japanska vlada aktivno traži pravne i političke osnove za proširenje izvoza oružja. Planirana revizija 'Tri principa o transferu odbrambene opreme i tehnologije' otvoriće put za izvoz, uključujući i smrtonosno oružje. Kao odgovor, Ministarstvo spoljnih poslova Kine saopštilo je u utorak da remilitarizacija Japana ubrzano napreduje. To je već realnost sa konkretnim planom i koracima, i predstavlja pretnju regionalnom miru i stabilnosti", naveo je.
"Global tajms" ističe i da rizici leže u činjenici da Japan još uvek nije suštinski sagledao svoje istorijske zločine.
"Ovo nije pitanje nekolicine desničarskih političara, već šireg političkog establišmenta – predstavljenog figurama poput (Sanae) Takaiči – koji se nije na odgovarajući način suočio sa ratnim zločinima. Istorijski gledano, postojala je jasna linija koja povezuje japansku vojno-industrijsku ekspanziju pre Drugog svetskog rata sa spoljnom agresijom. Danas, brzo širenje japanske odbrambene industrije, normalizacija izvoza oružja i produbljivanje vojnih veza sa drugim zemljama u izvesnoj meri odražavaju tu zabrinjavajuću putanju", ističe se.
Predstavnici NATO-a dolaze u Japan
Već duže vreme, u Aziji se govori o prekomponovanju američkog vojnog prisustva, radi sprovođenja politike "obuzdavanja Kine", kojeg nema bez prekomponovanja vojnih potencijala američkih vojnih saveznika. Zapravo, govori se o novom "NATO savezu za Aziju".
Sa ovim narativom u simboličkoj koincidira najavljena poseta predstavnika trideset članica NATO-a Japanu, koja bi trebalo da se dogodi sredinom maja.
Prema navodima japanskih medija, delegacija će razgovarati sa vladom Sanae Takaiči o politici prema Rusiji i Kini, kao i sa predstavnicima japanske odbrambene industrije o mogućnostima za dalju saradnju. Program uključuje posetu američkoj vojnoj bazi u Jokosuki, u blizini Tokija.
Predstavnici zemalja članica NATO-a, prema navodima japanskog medijskog servisa NHK, žele da razumeju kako Japan odgovara na različite zahteve SAD i održava dobre odnose sa njima, a interesovanje za ovo pitanje usledilo je nakon kritika NATO-a od strane američkog predsednika Donalda Trampa.
Japanski medijski servis NHK naveo je da će ovo biti najviša NATO delegacija koja je ikada posetila Japan. Grupa takođe planira put u Južnu Koreju, u okviru napora da ojača saradnju u azijskom regionu.





