Nakon što su libanske vlasti saopštile da su najmanje 303 osobe poginule, a 1.150 je ranjeno u izraelskim vazdušnim napadima širom zemlje samo u sredu, premijer Benjamin Netanjahu rekao je da će započeti pregovore sa vladom u Bejrutu "što je pre moguće".
Kako je naveo, razgovori će se "fokusirati na razoružavanje Hezbolaha i uspostavljanje mirnih odnosa između Izraela i Libana".
Neimenovani izvor rekao je za Si-En-En da je odluka Netanajhua potekla od američkog predsednika Donalda Trampa i naglasio da će se pregovori odvijati bez primirja, odnosno da vojna dejstva neće prestati.
Sa druge strane, libanske vlasti za potencijalne pregovore traže "iranski model" i kažu da bi to bio "odvojeni put, ali isti model" uključujući i krhko primirje između SAD i Irana, koje je postignuto uz posredovanje Pakistana.
U međuvremenu, Rojters je javio da će Stejt department sledeće nedelje biti domaćin sastanka na kojem će se razgovarati o prekidu vatre između Izraela i Libana.
Američki predsednik Donald Tramp nije zadovoljan načinom na koji Iran upravlja Ormuskim moreuzom i ističe da se "nisu tako dogovorili" sa Teheranom.
On je takođe rekao i da će Iran upravljanje Ormuskim moreuzom "uvesti u novu fazu", ne navodeći detalje.
Sve o situaciji na Bliskom istoku pratite u blogu na RT Balkan
10. apr 2026 • 11:05
UN: Hrana u Libanu postaje sve nedostupnija
Svetski program za hranu Ujedinjenih nacija saopštio je da se Liban suočava sa krizom bezbednosti hrane, jer rat u Iranu remeti snabdevanje robom unutar zemlje.
"Ono čemu svedočimo nije samo kriza raseljavanja, već brzo postaje kriza bezbednosti hrane", rekla je direktorka Svetskog programa za hranu Alison Oman.
Ona je upozorila da hrana postaje sve nedostupnija zbog rasta cena hrane i rastuće potražnje među raseljenim porodicama.
Sredinom marta, Svetski program za hranu Ujedinjenih nacija objavio je procenu da će biti potrebno oko 200 miliona dolara za podršku humanitarnim operacijama tokom naredna tri meseca.
Kako je tada naveo regionalni direktor Svetskog programa za hranu Ujedinjenih nacija za Bliski istok, Severnu Afriku i Istočnu Evropu Samer Abdelžaber, "situacija sa bezbednošću hrane na Bliskom istoku je već bila teška čak i pre aktuelne krize, a nedavni događaji su je pogoršali", prenosi Tanjug.
Cena sirove nafte oko 99 dolara po barelu
Fjučersi američke VTI sirove nafte porasli su danas iznad 99 dolara po barelu, ali cene su i dalje na putu da padnu za više od 10 odsto tokom sedmice nakon što su se SAD i Iran dogovorili o dvonedeljnom prekidu vatre.
Cena sirrove nafte iznosi 99,74 dolara po barelu, dok je cena "brenta", referentne vrednosti za naftu oko 97 dolara, javlja "Trejding ekonomiks2.
Cena prirodnog gasa je 2,67, dok je cena benzina 3,04 dolara po barelu.
Naizmenični napadi Hezbolaha i Izraela u Libanu
Hezbolah je saopštio je da su njegove snage u petak ujutru izvele napad na okupljene izraelske vojnike na jugu Libana.
Tokom noći, Izrael je izvršio seriju napada na ciljeve Hezbolaha u Libanu.
Libanska Nacionalna novinska agencija (NNA) prenela je da su u toku novi oružani incidenti na jugu Libana, uključujući artiljerijsko granatiranje visoravni Rajhan u regionu Džezina, kao i izraelski vazdušni napadi na više lokacija.
Prema navodima NNA, izraelski ratni avioni gađali su grad Madžadel u okrugu Tir, dok su u ranim jutarnjim satima izvedena dva napada na grad Sarafand u oblasti Zahrani.
Takođe je pogođeno područje Khirbet el Duveir u predgrađu Bisarije.
Takođe, kako prenosi Al Džazira, u severnom Izraelu oglasile su se sirene u regionu Galileje zbog raketne vatre iz pravca južnog Libana.
Prema izraelskoj vojsci, ispaljeno je oko 60 raketa ka severu Izraela, a u napadima su korišćeni i projektili većeg dometa koji su navodno ciljali gradove Ašdod i Haifu.
Na snimcima Pres TV-a mogu se videti posledice izraelskih vazdušnih napada na autoput Habuš na jugu Libana.
Malezijslki premijer izjavio saučešće povodom smrti Harazija
Malezijski premijer Anvar Ibrahim izrazio je saučešće povodom smrti Kamela Harazija.
"Sa dubokom tugom sam saznao za smrt dr Kamela Harazija, bivšeg ministra spoljnih poslova Irana, čija je prerana smrt nastupila od rana nanetih cionističkim terorističkim napadima", napisao je on.
Iran potvrdio smrt visokog zvaničnika Kamela Harazija
Šef iranskog Strateškog saveta za spoljne odnose Kamel Harazi podlegao je povredama nakon, kako navodi iranska agencija Tasnim, američko-izraelskog vazdušnog napada na Teheran.
Takođe, proglašen je "šehidom", što je posthumna titula za osobu koja je poginula boreći se za veru na Alahovom putu.
Prema istim navodima, Harazi je bio meta napada tokom ranije vojne eskalacije, kada je 1. aprila pogođena njegova rezidencija, pri čemu je stradala i njegova supruga, prenosi RTS.
Iranske vlasti tvrde da je napad deo šire vojne kampanje SAD i Izraela protiv Irana, dok Teheran navodi da su njegove oružane snage odgovorile udarima na ciljeve u regionu.
U izraelskim napadima poginuo jedan Libanac
U izraelskim vazdušnim napadima na jugu Libana poginuo jedan muškarac, njegovo dete povređeno.
Iran: Pregovori sa SAD uslovljeni primirjem u Libanu
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei izjavio je da vođenje pregovora o okončanju sukoba zavisi od toga da li Sjedinjene Američke Države ispunjavaju obaveze u vezi sa prekidom vatre na svim frontovima, posebno u Libanu.
Bagei je naveo da je prekid vatre u Libanu deo šireg predloga o primirju koji je, prema njegovim rečima, inicirao Pakistan, ističući da bi SAD morale da ispune obaveze kako bi razgovori mogli da se nastave, prenosi Tasnim.
"Zaustavljanje rata u Libanu je sastavni deo sporazuma o prekidu vatre koji je predložio Pakistan, i kako je premijer te zemlje takođe eksplicitno objavio, Sjedinjene Američke Države su posvećene zaustavljanju rata na svim frontovima, uključujući i Liban, a svaka akcija ili stav suprotan ovoj obavezi bio bi ravan nepoštovanju SAD", rekao je on.
Dodao je da se razmatra mogućnost pregovora u Islamabadu, ali da konačan plan i sastav iranske delegacije još nisu utvrđeni.
Bagei je podsetio i na ranije vojne tenzije u regionu, kao i na iranski stav da pregovori ne predstavljaju kraj sukoba, već njihovo prebacivanje na diplomatski nivo.
On je osudio, kako je naveo, zločine u Libanu i izrazio saučešće porodicama stradalih, kao i solidarnost sa libanskim narodom, uz poruku podrške otporu protiv, kako je rekao, izraelske politike.
Jak izraelski vazdušni napad izazvao veliku štetu na jugu Libana.
Načelnik Generalštaba Odbrambenih snaga Izraela: IDF je u ratnom stanju
Načelnik Generalštaba Odbrambenih snaga Izraela (IDF) general-potpukovnik Ejal Zamir izjavio je da je borba protiv Hezbolaha u Libanu "primarna borbena zona" vojske.
"IDF je u ratnom stanju, nismo u primirju. Nastavljamo da se borimo ovde u ovom sektoru, ovo je naša primarna borbena zona", rekao je on tokom posete predgrađu Bint Džbejla, gde se IDF bori protiv libanske militantne grupe Hezbolah, prenosi Tajms of Izrael.
Kako je dodao, IDF je u Iranu u primirju, ali se "može vratiti borbama tamo u svakom trenutku i to na veoma moćan način".
Ministarstvo zdravlja Izraela: Od početka rata sa Iranom hospitalizovano 7.527 ljudi
Ministarstvo zdravlja Izraela saopštilo je danas da je od početka rata sa Iranom 28. februara ukupno 7.527 ljudi primljeno u bolnice zbog povreda povezanih sa ratom.
"Trenutno je hospitalizovano 108 ljudi. Dvoje su u kritičnom stanju, 13 u teškom stanju, 27 je u umerenom stanju, a 66 je u dobrom stanju", saopštava Ministarstvo, prenosi Tajms of Izrael.
Kako se navodi, ti brojevi uključuju vojnike i civile.
Ministarstvo ne daje detaljan pregled uzroka povreda, podseća Tajms of Izrael i dodaje da su pojedini ljudi povređeni dok su pokušavali da dođu do skloništa, a ne zbog posledica raketne vatre.
Eskalacija na granici Libana i Izraela: Artiljerijski udari, sirene u Galileji
Libanska Nacionalna novinska agencija prenela je da su u toku novi oružani incidenti na jugu Libana, uključujući artiljerijsko granatiranje visoravni El Rajhan u regionu Džezina, kao i izraelske vazdušne napade na više lokacija.
Prema navodima NNA, izraelski ratni avioni gađali su grad El Madžadel u okrugu Tir, dok su u ranim jutarnjim satima izvedena dva napada na grad El Sarafand u oblasti El Zahrani.
Takođe je pogođeno područje Khirbet al-Duveir u predgrađu El Bisarije.
Al Džazira je prenela da su se u severnom Izraelu oglasile sirene u regionu Galileje zbog raketne vatre iz pravca južnog Libana.
Prema izraelskoj vojsci, ispaljeno je oko 60 raketa ka severu Izraela, a u napadima su korišćeni i projektili većeg dometa koji su navodno ciljali gradove Ašdod i Haifu.
Lokalne vlasti u Izraelu, kako je preneo Tajms of Izrael, saopštile su da je raketa ispaljena iz Libana pogodila kuću u zajednici Misgav Am u blizini granice.
U incidentu nije bilo povređenih, ali je pričinjena materijalna šteta.
Američki mediji: Iranska delegacija stigla na pregovore; Tasnim: Nije istina
Iranska delegacija je sinoć stigla u pakistansku prestonicu Islamabad na posredovane razgovore sa SAD, objavio je "Volstrit džornal", pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Delegaciju predvode iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči i predsednik parlamenta Mohamed Bager Galibaf, navodi se u izveštaju.
Tasnim izveštava da je vest o dolasku iranskih zvaničnika u Islamabad na pregovore sa SAD "potpuno lažna". I drugi državni mediji u Iranu su objavili slične demante.
Očekuje se da će američku delegaciju predvoditi potpredsednik SAD Džej Di Vens . Njemu će se pridružiti specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof i zet Donalda Trampa Džared Kušner, prenosi "Gardijan".
Institut za proučavanje rata: Teheran kontrolom moreuza vrši pritisak na SAD
Iran preduzima korake da zadrži kontrolu nad pomorskim saobraćajem kroz Ormuski moreuz kako bi izvršio pritisak na Sjedinjene Američke Države, saopštio je analitički centar Institut za poručavanje rata.
Prema oceni Instituta, posledica je da će "cene nafte ostati visoke", što Iranu daje veću pregovaračku snagu u predstojećim razgovorima sa SAD i omogućava mu da "lakše iznudi ustupke".
"Iranski zvaničnici su poručili da neće dozvoliti prolaz više od 15 brodova dnevno kroz Ormuski moreuz. Pre izbijanja rata, tim pravcem je prolazilo i do 140 plovila dnevno", piše u izveštaju Instituta.
Iranska Organizacija za luke i pomorstvo objavila je 8. aprila grafički prikaz sa uputstvima za brodove da koriste određene ulazne i izlazne koridore – u koordinaciji sa mornaricom Revolucionarne garde – prilikom prolaska kroz moreuz. Koridori usmeravaju međunarodni pomorski saobraćaj u vode pod kontrolom Irana.
U uputstvu se upozorava da brodovi van tih ruta rizikuju da nalete na mine, prenosi RTS.
Saobraćaj kroz Ormuski moreuz i dalje ograničen uprkos primirju
Pristup Ormuskom moreuzu i dalje je ograničen i pod kontrolom, a brodski saobraćaj ostaje znatno smanjen uprkos sporazumu o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, rekao je šef Nacionalne naftne kompanije Abu Dabija (ADNOC) Sultan El Džaber.
On je rekao da moreuz "nije otvoren" i da je prolaz kroz njega "ograničen, uslovljen i kontrolisan", preneo je Si-En-En.
El Džaber je naveo da je pristup tom plovnom putu podložan uslovima i političkom uticaju Irana i upozorio da naoružavanje tog vitalnog pomorskog koridora ne može da bude tolerisano, jer ugrožava slobodu plovidbe i globalnu ekonomsku stabilnost.
"Naoružavanje ovog vitalnog plovnog puta, u bilo kom obliku, ne može da se toleriše. Ovo bi postavilo opasan presedan za svet, potkopavajući princip slobode plovidbe koji je temelj globalne trgovine i, na kraju krajeva, stabilnosti globalne ekonomije", ocenio je on.
Iran je saopštio da je prolaz kroz moreuz moguć uz koordinaciju sa iranskim oružanim snagama i uz uvažavanje tehničkih ograničenja.
Predsednik Libana: Jedino rešenje je prekid vatre koji vodi do razgovora sa Izraelom
Libanski predsednik Žozef Aun izjavio je da je jedino rešenje za situaciju sa kojom se Liban suočava prekid vatre sa Izraelom koji bi doveo do direktnih pregovora između dve zemlje, saopštila je njegova kancelarija.
Aun je rekao da libanski predlog za prekid vatre i pregovore počinje da dobija pozitivne reakcije u međunarodnim krugovima, preneo je Tajms of Izrael.
Dodao je da Liban nastavlja da vodi međunarodne razgovore o tom pitanju.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je juče da je naložio diplomatama da što pre pokrenu direktne razgovore sa Bejrutom.
IRGC negira raketne udare i napade dronovima tokom primirja
Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) odbacio je tvrdnje da je tokom primirja izveo raketne udare ili napade bespilotnim letelicama na zemlje u regionu, navodeći da su takvi medijski izveštaji deo "američke i cionističke zavere".
U saopštenju IRGC-a navedeno je da su pojedine agencije izvestile o navodnim napadima Irana na postrojenja u više država duž južnog oboda Persijskog zaliva, ali je naglasio da iranske oružane snage tokom primirja nisu lansirale rakete prema bilo kojoj zemlji, preneo je Tasnim.
"Ako su takvi izveštaji tačni, to bi nesumnjivo ukazivalo na akcije koje su organizovali protivnici, odnosno cionistički režim ili Sjedinjene Američke Države", navedeno je u saopštenju.
IRGC je dodao da bi svaki eventualni napad iranskih snaga bio javno potvrđen zvaničnim saopštenjem.
Takođe je navedeno da su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli vojnu kampanju protiv Irana krajem februara, nakon atentata na vrhovnog vođu Alija Hamneija i više vojnih komandanata.
Iran tvrdi da je potom izveo odmazdne napade na američke i izraelske ciljeve u regionu.
Prekid vatre, koji bi trebalo da traje dve nedelje, postignut je uz posredovanje Pakistana, a pregovori se vode u Islamabadu.
Teheran je predložio plan od 10 tačaka za razgovore, uključujući povlačenje američkih snaga iz regiona, ukidanje sankcija i uspostavljanje kontrole nad Ormuskim moreuzom, prenosi Tanjug.
Vrhovni savet za nacionalnu bezbednost Irana ocenio je da je sukob doveo do "istorijske pobede" za Iran i naglasio je da pregovori ne znače kraj sukoba, već nastavak političke i diplomatske borbe.