Američki ratni brodovi blokirali su saobraćaj ka iranskim lukama u Ormuskom moreuzu, što je izazvalo oštre reakcije Teherana i upozorenja na dalekosežne posledice po stabilnost regiona.
Iran je poručio da će svi američki brodovi koji pokušaju da sprovedu blokadu biti "poslati na dno mora".
Iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Amir Said Iravani, uputio je pismo generalnom sekretary UN Antoniju Guterešu u kojem je istakao da pomorska blokada, uspostavljena usred krhkog primirja, predstavlja "teško kršenje" suvereniteta i teritorijalnog integriteta Irana, kao i osnovnih principa međunarodnog prava mora.
Pakistan je predložio da se u Islamabadu održi drugi krug pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana pre isteka dvonedeljnog primirja.
Potpredsednik SAD Džej Di Vens poručio je da je, nakon američkih predloga iznetih tokom prve runde, "lopta sada u dvorištu Irana", naglasivši da je Vašington stavio mnogo toga na pregovarački sto.
Iranski predsednik Masud Pezeškijan je poruči da je Iran spreman da nastavi pregovore isključivo u okviru međunarodnih zakona i propisa, sa ciljem zaštite prava iranskog naroda.
Ambasador Irana u Ujedinjenim nacijama Amir Said Iravani izjavio je da Teheran zahteva ratnu odštetu od Bahreina, Saudijske Arabije, Katara, UAE i Jordana zbog učešća u ratu SAD i Izraela protiv Irana.
U Vašingtonu su za danas planirani mirovni pregovori između ambasadora Libana i Izraela, što će biti prvi put nakon više decenija da se izaslanici ove dve zemlje, koje nemaju diplomatske odnose, sastaju oči u oči radi direktnih razgovora.
Međutim, generalni sekretar libanske militantne grupe Hezbolah Naim Kasem je zatražio od libanskog predsednika Žozefa Auna i premijera Navafa Salama da odustanu od pregovora, u kojima će posredovati Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da su izraelski napadi na Liban nastavljeni uz podršku SAD, preneo je Skaj njuz.
Sve o najnovijim dešavanjima na Bliskom istoku pratite u blogu na RT Balkan.
14. apr 2026 • 13:26
Konferencija miroljubivih zemalja u petak u Parizu: Cilj obnova plovidbe u Ormuzu
Konferencija "miroljubivih zemalja", koja ima za cilj obnovu slobode plovidbe u Ormuskom moreuzu, biće održana u petak u Parizu, saopštila je danas Jelisejska palata.
Video-konferencijom će predsedavati predsednik Francuske Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer, prenosi televizija BFM.
Konferencija će okupiti "zemlje koje nisu zaraćene strane i koje su spremne da doprinesu multilateralnoj i isključivo odbrambenoj misiji, namenjenoj obnovi slobode plovidbe u Ormuskom moreuzu kada to bezbednosni uslovi dozvole", saopštila je Jelisejska palata.
Francusko predsedništvo je navelo da ova misija, čiji su obrisi još uvek nejasni i koja se razlikuje od napora Sjedinjenih Američkih Država, ima za cilj obnavljanje slobode plovidbe u Ormuskom moreuzu kada to dozvole bezbednosni uslovi, prenosi "Figaro".
Treći tanker povezan sa Iranom ušao u Ormuz: Plovi ka luci u Emiratima
Treći tanker povezan sa Iranom ušao je danas u Persijski zaliv kroz Ormuski moreuz, pokazuju najnoviji podaci o plovidbi, prenosi "Al Džazira".
Brod "Pis Galf", koji plovi pod zastavom Paname, uputio se ka luci Hamrija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, potvrdili su podaci grupe LSEG.
Pre ovog prolaska, kroz uski moreuz već su prošla dva tankera koja se nalaze pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država. S obzirom na to da ova tri plovila nisu plovila ka iranskim lukama, američka blokada se na njih ne odnosi.
Tanker "Murlikišan" trenutno plovi ka Iraku, gde bi 16. aprila trebalo da preuzme lož-ulje, prema podacima platforme Kpler. Ovaj brod, koji je ranije nosio naziv MKA, poznat je po tome što je ranije transportovao rusku i iransku naftu.
Tanker sa kineskom posadom "Rič Stari" je prvi tanker koji je prošao kroz Ormuski moreuz i koji je izašao iz Persijskog zaliva od juče u 16.00 sati po srednjoevropskom vremenu, kada je počela američka blokada saobraćaja iz iranskih luka, preneo je ranije Rojters.
Moskva i Ankara zajedno traže izlaz iz krize: Razgovarali Lavrov i Fidan
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je razgovarao je telefonom sa ministrom spoljnih poslova Republike Turske Hakanom Fidanom.
"Razmotrena su pitanja koja se tiču pronalaženja puteva za izlazak iz krizne situacije nastale usled ničim izazvanog napada SAD i Izraela na Islamsku Republiku Iran. Izražena je spremnost Moskve i Ankare da doprinesu naporima za mirno rešavanje konflikta", navodi se u saopštenju ruskog spoljnopolitičkog resora.
Opširnije pročitajte OVDE.
Pezeškijan: Iran spreman da nastavi pregovore isključivo u okviru međunarodnih zakona
Predsednik Irana Masud Pezeškijan je u telefonskom razgovoru sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom naglasio da Iran ostaje čvrsto posvećen diplomatiji, regionalnoj stabilnosti i zaštiti svojih nacionalnih prava u kontekstu, kako je naveo, američko-izraelske "ratne agresije".
Pezeškijan je istakao da je Iran spreman da nastavi pregovore isključivo u okviru međunarodnih zakona i propisa, sa ciljem zaštite prava iranskog naroda, prenosi Pres tv.
Naglasio je da Evropa može da igra konstruktivnu ulogu tako što će podsticati Vašington da poštuje te pravne okvire.
Naglasio je ozbiljnost i dobru volju iranskog pregovaračkog tima tokom razgovora u Islamabadu, u Pakistanu, navodi iranska televizija.
"Uprkos stručnim dogovorima između strana, preterani zahtevi i nedostatak političke volje visokih američkih zvaničnika sprečili su finalizaciju sporazuma", rekao je Pezeškijan, optužujući američku stranu da je blokirala potencijalni mirovni dogovor.
On je dodao da je Iran već objavio svoje uslove za prekid vatre i da će ih se strogo pridržavati, naglašavajući da je Teheran insistirao na doslednom sprovođenju obaveza, što su, kako tvrdi, priznali i pakistanski zvaničnici.
Predsednik Irana je ponovio da je politika Teherana jačanje mira, stabilnosti i bezbednosti u regionu, uz razvijanje saradnje sa susedima.
On je naglasio da pristupi zasnovani na pretnjama, pritisku i vojnoj akciji ne rešavaju probleme, već ih dodatno komplikuju.
Govoreći o pretnjama SAD u vezi sa Ormuskim moreuzom, Pezeškijan je upozorio na moguće posledice po globalnu trgovinu, i dodao da je Iran spreman da brani svoje nacionalne interese i bezbednost tog strateškog plovnog puta.
Povodom nuklearnog pitanja, naglašeno je da je Teheran ranije već postigao dogovore sa evropskim zemljama, kao i da ostaje spreman za nastavak pregovora u istom okviru.
Odbacio je "dvostruke standarde" u međunarodnim odnosima i pozvao Evropu da igra aktivniju ulogu.
Mediji: Novi sastanak delegacija SAD i Irana do kraja ove nedelje
Delegacije Sjedinjenih Američkih Država i Irana održaće do kraja ove nedelje novu rundu pregovora, javljaju svetski mediji, a kao glavne lokacije za susret pominju se Islamabad, Turska i Egipat.
Kako prenosi kineska televizija CCTV, pozivajući se na neimenovane izvore, pregovori bi mogli da se vrate u pakistansku prestonicu Islamabad, dok Blumberg navodi da bi domaćin susreta mogao biti Egipat ili Turska.
Istovremeno, list "Atlantik" prenosi,pozivajući se na izvore iz Teherana, da je sastanak već zakazan za četvrtak.
Sa druge strane, zvaničnica iranske ambasade u Pakistanu izjavila je za Rojters da se nova runda razgovora očekuje krajem ove ili početkom sledeće nedelje.
Delegacije Sjedinjenih Američkih Država i Irana održaće do kraja ove nedelje novu rundu pregovora, javljaju mesiji, a kao glavne lokacije za susret pominju se Islamabad, Turska i Egipat.
Kako prenosi kineska televizija CCTV, pozivajući se na neimenovane izvore, pregovori bi mogli da se vrate u pakistansku prestonicu Islamabad, dok Blumberg navodi da bi mogao da bude održan u Turskoj ili Egiptu.
Lista "Atlanitik" je, pozivajući se na izvore iz Teherana, izvestio da je sastanak već zakazan za četvrtak.
Zvaničnica iranske ambasade u Pakistanu izjavila je za Rojters da bi nova runda razgovora mogla da se održi krajem ove ili početkom sledeće nedelje.
Libanski ministar: Sastanak u Vašingtonu je pripremni korak ka deeskalaciji
Libanski ministar kulture Gasan Salame izjavio je da su predstojeći razgovori između ambasadora Izraela i Libana u Vašingtonu "preliminarni sastanak" čiji je cilj zaustavljanje izraelskih napada na Liban.
"Govorimo o pripremnom sastanku na nivou ambasadora kako bi se postigla pauza u vojnim aktivnostima, ako ne i prekid vatre", rekao je on za Al Džaziru.
Salame je naveo da će dve strane moći da razgovaraju o mogućim mirovnim pregovorima uz izvestan stepen smirenosti tek kada izraelsko bombardovanje prestane.
On je dodao da je Liban već dobio "neku vrstu obećanja da bi trebalo da dođe do deeskalacije" u području Bejruta, iako su "garancije verovatno prejaka reč".
Salame je priznao da Liban nema veliku pregovaračku moć uoči razgovora, ali je istakao da vlada "nastoji da ponovo uspostavi autoritet države".
Govoreći o pitanju razoružavanja libanske militantne grupe Hezbolah, Salame je rekao da takav proces "zahteva vreme" i da ne može da se sprovede za nekoliko sati ili dana.
Kina: Američka blokada iranskih luka opasna i neodgovorna
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine Guo Điakun izjavio je danas da Peking smatra da je američka blokada iranskih luka opasna i neodgovorna.
Kako kaže, uprkos privremenom prekidu vatre koji su dogovorile relevantne strane, Sjedinjene Države su povećale vojno raspoređivanje i uvele ciljanu blokadu, načinivši potez koji bi mogao da pogorša sukob, potkopa krhko primirje i dodatno ugrozi bezbednost plovidbe kroz moreuz.
"Kina poziva sve strane da poštuju prekid vatre, ostanu posvećene dijalogu i mirovnim pregovorima, preduzmu praktične korake kako bi smanjile regionalne tenzije i što pre vratile normalan prolaz kroz moreuz", rekao je on, prenosi Rojters.
SAD su juče u 16 časova po srednjoevropskom vremenu uspostavile blokadu Ormuskog moreuza, koja se odnosi na sve brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i priobalnih područja, uključujući luke u Arapskom i Omanskom zalivu.
Američki predsednik Donald Tramp zapretio je da će bilo koji iranski brod, ukoliko se približi američkoj blokadi Ormuskog moreuza, biti uništen.
Novi izraelski napadi na Liban: Ima poginulih
Izraelske snage su izvele napade na gradove u južnom Libanu, a na meti su bili gradovi Ajtit i Kalavije, kao i oblast oko grada Kfar Tebnit, javlja "Al Džazira".
Ranije danas, novinska agencija NNA prenela je da su u napadu na kuću u naselju Arab Salim, u oblasti Nabatije, poginule dve osobe, dok je jedna ranjena. Ista agencija je prethodno objavila da su još dve osobe stradale u Nabatiji kada je izraelski projektil pogodio automobil.
Stejt department potvrdio da će Rubio učestvovati u pregovorima između Libana i Izraela
Stejt department je potvrdio da će američki državni sekretar Marko Rubio učestvovati na sastanku između libanskog i izraelskog ambasadora danas u Vašingtonu.
Cilj razgovora je okončanje sukoba koji je zahvatio južni Liban, gde Izrael napada položaje Hezbolaha, primoravajući stotine hiljada civila da beže.
Prethodno je generalni sekretar libanske militantne grupe Hezbolah Naim Kasem izjavio da ta grupa koju podržava Iran apsolutno odbacuje mirovne pregovore između Izraela i Libana.
Njujork tajms: Iran predlaže obustavu nuklearnih aktivnosti na pet godina, SAD odbacuju
Nakon što su Sjedinjene Američke Države u Islamabadu zatražile obustavu obogaćivanja uranijuma na dvadeset godina Teheran je zvanično ponudio rok od pet godina prenosi "Njujork tajms", pozivajući se na dva visoka iranska zvaničnika i jednog američkog.
List navodi da je Donald Tramp odbio predlog, dodajući da Iran takođe odbija američke zahteve da ukloni svoje zalihe visoko obogaćenog uranijuma.
Zvaničnici, koje je citirao "Njujork tajms", takođe kažu da se vode pregovori o još jednoj rundi direktnih razgovora dve strane, ali da nisu napravljeni nikakvi konkretni planovi.
Aragči razgovarao sa Baroom: Preterani zahtevi Vašingtona sprečili postizanje sporazuma
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči izjavio je tokom telefonskog razgovora sa francuskim kolegom Žan-Noel Baroom, da je do neuspeha u postizanju sporazuma u pregovorima između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, u kojima je posredovao Pakistan, došlo zbog preteranih zahteva i promene stavova Vašingtona.
"Islamska Republika Iran, uprkos apsolutnom nepoverenju prema američkoj strani, ušla je u pregovore sa odgovornim pristupom i dobrom verom. Iako je postignut napredak u procesu pregovora po mnogim pitanjima, prekomerni zahtevi američke strane i stalne promene u njihovim zahtevima sprečili su postizanje sporazuma", rekao je Aragči, prenosi iranska agencija Tasnim.
Francuski ministar spoljnih poslova je ponovio stav svoje zemlje za podršku diplomatskom pristupu za okončanje rata, i izrazio je nadu da će nastavak dijaloga dovesti do konačnog sporazuma.
U Islamabadu su 11. aprila održani pregovori između delegacije SAD, koju je predvodio američki potpredsednik Džej Di Vans, i delegacije Irana, koju je predvodio predsednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf, a na kojima nije postignut sporazum o trajnom miru.
Si Đinping sa El Nahjanom: Predlog u četiri tačke o unapređenju mira na Bliskom istoku
Kineski predsednik Si Đinping predstavio je danas, tokom sastanka sa prestolonaslednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeikom Haledom bin Mohamedom bin Zajedom al Nahjanom, predlog od četiri tačke o unapređenju mira i stabilnosti na Bliskom istoku, ističući da se ne sme dozvoliti da svet ponovo zapadne u zakon džungle.
Si Đinping je u svom predlogu pozvao na poštovanje principa mirne koegzistencije, navodeći da je imperativ promovisati izgradnju zajedničke, sveobuhvatne, kooperativne i održive bezbednosne arhitekture za Bliski istok i region Persijskog zaliva, prenosi Sinhua.
Opširnije pročitajte OVDE.
IEA: Spremni smo da intervenišemo iz naftnih rezervi ako bude opet trebalo
Izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku (IEA) Fatih Birol izrazio je nadu da neće biti potrebna još jedna intervencija iz naftnih rezervi, ali je poručio da je IEA "spremna da deluje ako energetski šok nastao zbog rata u Iranu to bude zahtevao".
U pokušaju da smiri tenzije na tržištima nafte, Međunarodna agencija za energiju, koja broji 32 članice, prošlog meseca je pristala da interveniše sa 400 miliona barela nafte iz rezervi, što je do sada najveća koordinisana intervencija IEA, preneo je Rojters.
SAD, najveći svetski proizvođač nafte i gasa, pristale su da oslobode 172 miliona barela iz svojih strateških rezervi nafte, dodaje Rojters.
"Nadam se, toplo se nadam, da to nećemo morati da uradimo, ali ako to bude potrebno, spremni smo da delujemo", rekao je Birol na sastanku Atlantskog saveta i ponovio da je rat rezultirao najgorim globalnim poremećajem u energetskom snabdevanju.
On je istakao da je od početka rata sa Iranom oštećeno više od 80 naftnih i gasnih postrojenja, uključujući terminale i rafinerije širom Bliskog istoka, zbog čega su značajno porasle cene nafte i gasa.
Iran podneo zahtev UN: Traži ratnu odštetu od pet zemalja regiona
Ambasador Irana u Ujedinjenim nacijama Amir Said Iravani izjavio je da Teheran zahteva ratnu odštetu od Bahreina, Saudijske Arabije, Katara, UAE i Jordana zbog učešća u ratu SAD i Izraela protiv Irana.
"Ovih pet zemalja su svojim nezakonitim delima prekršile svoje obaveze prema Islamskoj Republici Iran po međunarodnom pravu. One moraju u potpunosti nadoknaditi štetu nanesenu Islamskoj Republici Iran, uključujući isplatu nadoknade za svu materijalnu i moralnu štetu nastalu usled njihovih međunarodno nezakonitih dela", rekao je Iravani, prenosi danas Tasnim.
Dokument sa ovim zahtevom je upućen generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu i predsedniku Saveta bezbednosti UN, čiju funkciju Bahrein obavlja ovog meseca.
Iravani je naveo da pomenute države ne samo da su obezbedile svoju teritoriju za agresiju protiv Irana, već su u nekim slučajevima i direktno učestvovale u "ilegalnim oružanim napadima usmerenim na civilne mete" Islamske Republike Iran.
"Ponašanje ovih država koje dozvoljavaju agresorima da koriste svoje teritorije protiv Islamske Republike Iran kvalifikuje se kao čin agresije", zaključio je Iravani.
On je, u pismu Guterešu, izjavio i da američka blokada oko iranskih luka predstavlja "teško kršenje" suvereniteta te zemlje, usred krhkog primirja, preneo je "Gardijan".
Šef Hezbolaha Naim Kasem odbacuje planirane razgovore između Izraela i Libana
Generalni sekretar libanske militantne grupe Hezbolah Naim Kasem izjavio je sinoć da ta grupa koju podržava Iran apsolutno odbacuje mirovne pregovore između Izraela i Libana koji bi trebalo da se održe danas u Vašingtonu.
Kasem je zatražio od libanskog predsednika Žozefa Auna i premijera Navafa Salama da odustanu od pregovora, u kojima će posredovati Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da su izraelski napadi na Liban nastavljeni uz podršku SAD, preneo je Skaj njuz.
Takođe je istakao da Hezbolah veruje da je pravi cilj Izraela da anektira Liban u okviru projekta "Veliki Izrael", političke i verske ideologije prema kojoj većina Bliskog istoka treba da bude deo države Izrael.
U međuvremenu, još jedan visoki zvaničnik političkog saveta Hezbolaha, Vafik Safa, rekao je da ta grupa neće prihvatiti nikakve sporazume koji bi mogli da proisteknu iz direktnih pregovora Libana i Izraela u SAD, kojima se Hezbolah snažno protivi.
"Što se tiče ishoda pregovora između Libana i izraelskog neprijatelja, mi nismo zainteresovani za to niti nas se to uopšte tiče", rekao je Safa za AP.
Ovo će biti prvi put posle više decenija da se izaslanici iz Libana i Izraela, koji nemaju diplomatske odnose, sastaju oči u oči radi direktnih pregovora.
Uprkos američkoj blokadi: Kineski tanker prošao kroz Ormuz
Kineski tanker "Rič stari", koji se nalazi pod sankcijama Vašingtona prošao je kroz Ormuski moreuz uprkos američkoj blokadi.
Podaci pokazuju da je tanker sa kineskom posadom utovario teret u svojoj poslednjoj luci pristajanja, Hamriji, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
"Rič Stari" je prvi tanker koji je prošao kroz Ormuski moreuz i koji je izašao iz Persijskog zaliva od juče u 16.00 sati po srednjoevropskom vremenu, kada je počela američka blokada saobraćaja iz iranskih luka, prenosi Rojters.
Tanker i njegov vlasnik, kompanija "Šangaj sjuanrun šiping", pod američkim su sankcijama zbog poslovanja sa Iranom.
Njujork: Protest protiv prodaje oružja, privedeno oko 90 demonstranata
Oko 90 ljudi privedeno je na protestu protiv prodaje oružja Izraelu, koji je održan u Njujorku, na Menhetnu, kao podrška naporima nezavisnog senatora iz Vermonta Bernija Sandersa da zaustavi isporuku američkog oružja Izraelu, saopštila je njujorška policija.
Među privedenima je i bivša analitičarka vojne obaveštajne službe Čelsi Mening, koja je otkrila poverljive dokumente Vikiliksu, prenosi danas "Njujork tajms".
Oko 200 učesnika protesta pokušalo je da uđe u predvorje nebodera u kojem se nalaze kancelarije lidera demokratske manjine u Senatu, Čaka Šumera, i senatorke Kirsten Gilibrand.
Kada ih je obezbeđenje izbacilo, seli su ispred ulaza u zgradu i skinuli jakne pokazujući majice sa natpisima
"Finansirajte ljude, a ne bombe" i "Nema rata, nema ICE-a, slobodna Palestina".
Demonstranti su, takođe, zahtevali kraj američko-izraelskog rata u Iranu.
Nakon što su učesnici protesta počeli da pevaju "Neka živi Gaza, neka živi Iran, neka živi Liban", počela je da ih hapsi antiteroristička policijska jedinica.
Sanders je pre početka protesta na društvenim mrežama napisao da će izdejstvovati "glasanje o zakonu kojim bi se blokirala prodaja bombi i buldožera izraelskoj vojsci u vrednosti od skoro pola milijarde dolara".
On je predstavio zakon kojim se blokira prodaja Izraelu bombi za 152 miliona dolara, kao i buldožera vrednih 295 miliona dolara.
Vens: Na pomolu veliki sporazum, lopta je u dvorištu Irana
Potpredsednik SAD Džej Di Vens poručio je da je, nakon američkih predloga iznetih tokom prve runde pregovora, "lopta sada u dvorištu Irana", naglasivši da je Vašington stavio mnogo toga na pregovarački sto, prenosi "Tajms of Izrael".
Vens je u intervjuu za Foks njuz naveo da je napustio razgovore u Pakistanu prošlog vikenda jer "iranski tim koji je bio tamo nije bio ovlašćen da sklopi sporazum, već su morali da se vrate u Teheran kako bi dobili odobrenje za uslove koje je postavila Amerika". On je istakao da je ključno pitanje da li će Teheran imati dovoljno fleksibilnosti da prihvati zahteve Vašingtona, koji uključuju iznošenje obogaćenog uranijuma iz zemlje i trajno odustajanje od nuklearnog naoružanja.
"Zaista mislim da se može postići veliki dogovor, ali smatram da je na Irancima da preduzmu sledeći korak", istakao je Vens.
Prema njegovim rečima, dogovor može biti izvrstan za obe zemlje i omogućiti Iranu ekonomski prosperitet, ali samo ako se iransko rukovodstvo odluči na korak ka statusu "normalne države". Vens je dodao da SAD očekuju da će Iran postići napredak u otvaranju Ormuskog moreuza, upozorivši da bi se priroda pregovora promenila ako Teheran to ne učini.
"Mi imamo karte u rukama, imamo vojnu prednost, a sada imamo i dodatni ekonomski pritisak koji primenjujemo kroz blokadu koju smo uveli na njihovu naftu koja izlazi iz Ormuskog moreuza", rekao je Vens.
S druge strane, on je iransko zatvaranje moreuza nazvao "ekonomskim terorizmom".
"Zatvaranje moreuza od strane Irana predstavlja ekonomski terorizam protiv celog sveta. Oni su, u osnovi, pretili svakom brodu koji se kreće kroz Ormuski moreuz. Ali, dvoje mogu da igraju tu igru – ako Iranci pokušaju da se bave ekonomskim terorizmom, mi ćemo se pridržavati jednostavnog principa: nijedan iranski brod neće izaći napolje", zaključio je on.
Kaja Kalas na sednici SB UN: Slom međunarodnog prava na Bliskom istoku i u Ukrajini
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kala Kalas osudila je sinoć na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija slom međunarodnog prava na Bliskom istoku i u Ukrajini.
Ona je upozorila da se svet trenutno nalazi u najtežoj situaciji od Drugog svetskog rata. Kalas je upozorila da eskalacija krize na Bliskom istoku gura globalni poredak i energetska tržišta na ivicu propasti, preneo je "Politiko".
"Zajedno, krize u Evropi i na Bliskom istoku predstavljaju najjasniji znak napuštanja starih pravila, uključujući i Povelju UN", upozorila je Kalas.
Ona je rekla da je krhko primirje na Bliskom istoku neizvesno, ali da omogućava preko potrebnu priliku za pregovore.
UN: Kriza u Ormuskom moreuzu može da izazove globalnu katastrofu u poljoprivredi.
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorila je da bi produžena kriza u Ormuskom moreuzu mogla da izazove globalnu katastrofu u poljoprivredi zbog poremećaja u izvozu đubriva i energenata, povećanja cena hrane i smanjenja prinosa useva, preneo je Skaj njuz.
U saopštenju se ukazuje da će siromašne zemlje pretrpeti najveće posledice smanjene poljoprivredne proizvodnje, inflacije i sporijeg globalnog rasta.
FAO je izdao upozorenje nekoliko sati nakon što je počela američka pomorska blokada iranskih luka.
Američki predsednik Donald Tramp zapretio je juče da će bilo koji iranski brod, ukoliko se približi američkoj blokadi Ormuskog moreuza, biti uništen.
Iran upozorio: Američki brodovi biće poslati na dno mora ako budu blokirali naše luke
Iran je uputio upozorenje Sjedinjenim Američkim Državama poručivši da će američki brodovi koji pokušaju da blokiraju iranske luke biti "poslati na dno mora", preneli su iranski državni mediji.
Ovo upozorenje je odgovor Irana na pretnje predsednika SAD Donalda Trampa da će "eliminisati sve iranske brodove u blizini luka koje su pod blokadom SAD", prenela je iranska državna televizija Press TV.
Član iranskog Komiteta za spoljnu politiku i nacionalnu bezbednost Alaedin Borudžerdi, nazvao je američku blokadu vojno neosnovanom propagandom, poručivši da će svi brodovi američke mornarice koji pokušaju da blokiraju iranske luke biti "poslati na dno mora".
On je rekao da SAD "nemaju stvarnu sposobnost" da sprovedu tu pretnju i ocenio da druge članice NATO ne bi podržale taj potez.
U međuvremenu, glavnokomandujući elitnih Kuds snaga Revolucionarne garde Irana (IRGC), brigadni general Esmail Kani, izjavio da će se SAD i izraelski režim na kraju povući iz zapadne Azije bez ikakvih dostignuća.
On je poručio da bi "režimi u Vašingtonu i Tel Avivu trebalo da se sete kako su pobegli iz Jemena, moreuza Bab el Mandeb i Crvenog mora", prenela je Press TV.