Američka kompanija za nadzornu tehnologiju "Palantir", objavila je proteklog vikenda manifest od 22 tačke u kojem poziva na "novu eru" američke vojne nadmoći omogućene veštačkom inteligencijom. Internet je poludeo, a tekst je označen kao plan za "tehnofašizam".
Dokument ide daleko dalje od tipične izjave o misiji tehnološke kompanije iz Silicijumske doline. On iznosi stavove "Palantira" o ulozi tehnologije i vojne moći u 21. veku, navodeći: "Silicijumska dolina ima afirmativnu obavezu da učestvuje u odbrani nacije"; "tvrda moć u ovom veku biće izgrađena na softveru"; "nacionalna služba treba da bude univerzalna dužnost", "posleratno neutralisanje Nemačke i Japana mora biti poništeno".
Da bi se razumelo kako privatna korporacija može da se oseća ovlašćenom da zahteva tako dalekosežne promene politike od države, važno je razumeti šta je "Palantir" i koliko je zapravo isprepleten sa "dubokom državom".
Šta je "Palantir"?
"Palantir" – nazvan po kristalnoj kugli iz Tolkinovog "Gospodara prstenova" zahvaljujući kojoj mračni gospodar Sauron nadgleda svoje podređene – softverska je firma koja prvenstveno služi sektorima odbrane i obaveštajne službe. Kompaniju su 2003. godine osnovali suosnivač "Pejpala" Piter Til, Džo Lonsdejl (koji je radio za Tilov "Klarijum kapital"), Stiven Koen (koji je bio na praksi u "Klarijumu"), bivši istraživač Istraživačkog instituta Sigmund Frojd Aleks Karp, i Natan Getings, inženjer "Pejpala".
"Palantir" je bio Tilova ideja, koji je, kako je rekao, shvatio da se "pristupi koje je 'Pejpal' koristio za borbu protiv prevara mogu proširiti na druge kontekste, poput borbe protiv terorizma".
Tilovu ideju podržala je CIA, koja je 2005. godine uložila 2 miliona dolara u kompaniju preko svoje firme za rizični kapital "In-kju-tel" (In-Q-Tel). "Voleo bih da sam imao 'Palantir' kada sam bio direktor", rekao je 2013. godine za "Forbs" bivši šef CIA Džordž Tenet, koji je osnovao "In-kju-tel". "Voleo bih da imamo alat njegove moći."
Vrednost "Palantira" se trenutno procenjuje na oko 352 milijarde dolara, što predstavlja otprilike 80 puta veći godišnji prihod kompanije. Ovo očigledno precenjivanje podstiču "Palantirovi" opsežni ugovori sa vladom SAD i poslovi sa čitavim nizom odbrambenih i obaveštajnih agencija.
Šta "Palantir" prodaje?
Glavni proizvod "Palantira" je operativni sistem pod nazivom "Gotam". Nije u pitanju običan sistem za nadzor, već objedinjuje i analizira postojeće podatke čije bi pročišćavanje inače moglo da traje danima. Na primer, ako Centralna komanda SAD planira raketni napad u stranoj zemlji, "Gotam" može da kombinuje mape i satelitske snimke iz te zemlje, podatke iz drugih agencija, uključujući ljudske obaveštajne podatke CIA i signalne obaveštajne podatke NSA, i lokalne podatke o nadzoru kako bi predstavio CENTKOM-u potencijalne mete.
"Gotam" i MOZAIK – još jedan "Palantirov" program za identifikaciju meta koji prikuplja digitalne podatke, uključujući snimke nadzora i IP adrese iz ciljanog područja – koriste veštačku inteligenciju da bi označili najefikasnije mete za vojne napade. SAD priznaju da su koristile ove programe za izbor meta tokom svog tekućeg rata protiv Irana, ali insistiraju da ljudi donose konačnu odluku pre nego što "povuku okidač".
"Gotam" je takođe korišćen kao alat za policijski nadzor. Policijska uprava Los Anđelesa, na primer, koristi "Gotam" za prikupljanje podataka o civilima – uključujući imena, adrese, aktivnosti na društvenim mrežama, lične odnose i fotografije nadzora – kako bi pratila njihove veze sa poznatim kriminalcima i predvidela verovatnoću da će nastaviti da čine zločine.
"Gotam" može da "centralizuje sve što agencija zna o osobi na jednom mestu, uključujući boju očiju sa vozačke dozvole ili registarske tablice sa saobraćajne kazne – što olakšava izradu detaljnog obaveštajnog izveštaja", rekao je prošle godine jedan bivši zaposleni za "Vajerd".
Ko su "Palantirovi" klijenti?
"Palantirova" lista klijenata je pozamašna. U SAD uključuje Ministarstvo odbrane, Ministarstvo unutrašnje bezbednosti, Imigracionu i carinsku službu, CIA, FBI, NSA, američku vojsku, Marinski korpus, Ratno vazduhoplovstvo i Komandu za specijalne operacije, kao i desetine ili čak stotine policijskih odeljenja i drugih agencija za sprovođenje zakona. Trenutno ne postoji jedinstvena, javno dostupna lista "Palantirovih" klijenata u SAD.
U inostranstvu, "Palantirovu" tehnologiju koriste britansko Ministarstvo odbrane, Izraelske odbrambene snage i Oružane snage Ukrajine, kao i policijske uprave i vladine agencije u Francuskoj, Nemačkoj, Danskoj, Holandiji, Norveškoj i Velikoj Britaniji.
Zašto privatna kompanija za tehnologiju nadzora objavljuje manifest?
"Palantir" je u svojoj suštini kompanija za agregaciju podataka, ali je izdvajaju njeni klijenti, marketing i ideološka orijentacija njenih rukovodilaca. Kompanija se ne plasira na tržište kao bezlični prodavac softvera za sređivanje i analizu podataka, već kao, kako su sami rekli, dobavljač "lanca ubijanja pokrenutog veštačkom inteligencijom" koji omogućava "dominaciju u odlučivanju od svemira do blata".
"Palantir" svoje konsultante naziva "inženjerima softvera raspoređenim napred", a svoje interne mejlove kao izveštaje o "situacionoj svesti". Generalni direktor Aleks Karp sebe prikazuje kao duboko uključenog u vojne odluke, što, barem na papiru, ne bi trebalo da bude.
Misija "Palantira", rekao je na konferenciji o zaradi prošle godine, jeste "da uplaši neprijatelje, a ponekad i da ih ubije". Kao javno lice kompanije, Karp je branio izraelsko korišćenje "Palantirovog" softvera za planiranje udara u Gazi i pozvao je SAD da se pripreme za rat na tri fronta protiv Kine, Rusije i Irana.
Manifest se može posmatrati kao nastavak ove prodajne prezentacije. Adaptirane iz Karpove knjige "Tehnološka republika" iz 2025. godine, 22 tačke predviđaju svet u kome će "Palantirovi" proizvodi biti još traženiji.
- "Inženjerska elita Silicijumske doline ima afirmativnu obavezu da učestvuje u odbrani nacije."
- "Sposobnost slobodnih i demokratskih društava da pobede zahteva nešto više od moralne privlačnosti. Potrebna je tvrda moć, a tvrda moć u ovom veku biće izgrađena na softveru."
- "Pitanje nije da li će se oružje veštačke inteligencije graditi; već ko će ga graditi i u koju svrhu. Naši protivnici neće zastati da se upuste u teatralne debate o prednostima razvoja tehnologija sa kritičnim vojnim i nacionalno-bezbednosnim primenama. Oni će nastaviti."
- "Atomsko doba se završava. Jedno doba odvraćanja, atomsko doba, se završava, a nova era odvraćanja izgrađena na veštačkoj inteligenciji treba da počne."
- "Posleratno neutralisanje Nemačke i Japana mora se poništiti. Deformisanje Nemačke bila je prekomerna korekcija za koju Evropa sada plaća visoku cenu. Slična i veoma teatralna posvećenost japanskom pacifizmu, ako se održi, takođe će pretiti da promeni ravnotežu snaga u Aziji."
- "Silicijumska dolina mora igrati ulogu u rešavanju problema nasilnog kriminala."
Karpovi proizvodi su implicitno predstavljeni kao rešenje za ove probleme, a njegova poruka "mir kroz snagu" deluje kao da je skrojena da zadovolji novog neokonzervativnog predsednika Donalda Trampa, sa čijom će administracijom njegova kompanija na kraju potpisati ugovore.
Nakon što je firma za veštačku inteligenciju "Antropik" izbačena iz programa Pentagona zbog odbijanja da omogući masovni domaći nadzor ili potpuno autonomno oružje, manifest kompanije "Palantir" je podjednako prodajna prezentacija i zakletva na vernost, ocenjuje RT internešenel.
Preostali deo njegovih tačaka zalazi u teritoriju kulturnog rata, izjavljujući da ljudima poput Ilona Maska treba čestitati zbog njihovog verovanja u "veliki narativ", da se "sveprisutnoj netoleranciji prema verskim verovanjima u određenim krugovima mora odupreti" i da su "neke kulture proizvele vitalni napredak; druge ostaju disfunkcionalne i regresivne".
Ko su Karp i Til i zašto su kontroverzni?
Ove tačke odražavaju Karpovu ideološku sklonost – on sebe opisuje kao "progresivnog, ali ne i vouk" i "tehnološkog nacionalistu". Karp se tokom godina predstavljao kao socijalista i neomarksista i dosledno je glasao za demokrate, dok je hvalio neke od Trampovih politika. Njegova jedina dosledna uverenja izgleda da su da "Zapad ima superiorniji način života" i da se taj način života mora braniti "primenom organizovanog nasilja". Karp je glasni branilac Izraela i propalestinske demonstrante u SAD je nazvao "infekcijom unutar našeg društva".
Til je, nasuprot tome, više stranačka figura. Kao priznati konzervativac, doprineo je libertarijanskim i republikanskim ciljevima i finansirao je senatorsku kampanju potpredsednika Džej Di Vensa 2018. godine. Dok se Til opisuje kao libertarijanac, on donira intervencionističkoj Alijansi demokratija (koju je osnovao bivši šef NATO-a Anders Fog Rasmusen) i član je upravnog odbora Bilderberg grupe.
Til je finansirao tužbu rvača Hulka Hogana iz 2015. godine koja je dovela do bankrota časopisa "Goker", skoro deceniju nakon što ga je blog sa vestima razotkrio kao homoseksualca.
Šta ljudi kažu o manifestu?
"Palantirov" manifest je izazvao izuzetno negativne reakcije, a komentatori ga opisuju kao "zastrašujući", "tehnofašistički" i "lupetanja zlikovca iz stripa".
"Vizija manifesta... je vizija američke vlade i njenih tehnoloških saveznika kao dominantnih igrača, neograničenih odgovornošću", napisao je politolog Donald Mojnihan. "Svet u kome meka moć ima stvaran i trajan uticaj jednostavno je manje profitabilan za kompaniju poput 'Palantira' u poređenju sa svetom u kome dižemo mnogo stvari u vazduh."
"Kad bi vlade zaista radile svoj posao, ovaj dokument kompanije 'Palantir' ne bi bio manifest kojim se ponosno hvale, već jasan znak hitne potrebe za čišćenjem softvera iz javnih institucija u koje je infiltriran", napisao je francuski preduzetnik Arno Bertran.
Manifest je značajniji od bilo koje Trampove akcije, tvrdi ruski filozof Aleksandar Dugin na Iksu.
"Tramp je beznačajan pion na ozbiljnoj šahovskoj tabli. Njegova uloga je potpuno uništenje. Faza priprema. 'Palantir' je mnogo ozbiljniji. To je plan da se radikalnim sredstvima zaštiti opadajuća dominacija Zapada."