Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani i predsednica Gradskog veća Džuli Menin pozvali su vlasti države Njujork da obezbede dodatnu finansijsku podršku kako bi se pokrio višemilijardski budžetski deficit grada, istovremeno podržavajući produženje roka za usvajanje državnog budžeta do juna.
Mamdani i Menin su u utorak u rotondi Gradske kuće predstavili dogovor o zajedničkom lobiranju za smanjenje poreskih olakšica u vrednosti od milijardu dolara i povećanje državne pomoći.
Prema njihovim rečima, grad se suočava sa izuzetno ozbiljnim finansijskim izazovom.
"Njujork se suočava sa budžetskom krizom istorijskih razmera. Nasledili smo deficit veći nego u vreme Velike recesije", počeo je Mamdani.
Naveo je da su godine lošeg upravljanja, hronično nedovoljno budžetiranje i strukturni disbalans između novca koji grad uplaćuje državi i onoga što dobija zauzvrat doveli do trenutne situacije.
"Ne možemo zatvoriti ovaj deficit samo štednjom. Potrebni su nam novi prihodi i novi odnos sa državom", dodao je.
Mamdani je ranije optužio svog prethodnika Erika Adamsa da je potcenio milijarde dolara stalnih troškova, što je, kako je naveo, "otrovalo budžetske knjige".
Adams je uzvratio kritikama, ocenivši Mamdanijeve stavove kao nerealne i ističući da je ostavio grad sa osam milijardi dolara rezervi.
Iako je najavio detaljnu reviziju potrošnje, Mamdani je naglasio da neće odustati od predizbornih obećanja, čija realizacija zahteva dodatna sredstva pored oko 12 milijardi dolara neophodnih za zatvaranje budžetskog jaza.
"Nećemo dozvoliti da neuspesi prethodne administracije umanje naše ambicije", rekao je on.
Kao deo predloženih mera, grad traži izmene u sistemu poreskih olakšica za preduzeća, konkretno smanjenje povraćaja kroz takozvani PTET kredit sa 100 na 75 odsto. Prema procenama gradskih vlasti, ova promena bi mogla doneti oko milijardu dolara dodatnih prihoda.
"Danas ovaj mehanizam predstavlja poresko rasterećenje za najbogatije – njegovo smanjenje bi obezbedilo da najimućniji pravično plate svoj deo", rekao je Mamdani.
Pored toga, predloženo je restrukturiranje nefinansiranih penzionih obaveza i ublažavanje propisa o veličini odeljenja u školama, što bi, kako se navodi, moglo doneti uštede od još milijardu dolara, bez uticaja na prava sadašnjih i budućih penzionera.
Gradske vlasti takođe ukazuju na neravnopravan finansijski odnos sa državom. Prema njihovim podacima, Njujork učestvuje sa 55,6 odsto u ukupnim prihodima države, dok zauzvrat dobija 41,7 posto.
Istovremeno, gradska ekonomija je između 2010. i 2024. porasla za 110 procenata, što je znatno više od rasta u ostatku države.
Zvaničnici upozoravaju da dodatni troškovi, uključujući skoro 480 miliona dolara za javni prevoz, dodatno opterećuju budžet.
Gradska uprava poručuje da bez značajnije podrške države neće biti moguće usvojiti uravnotežen budžet bez dodatnog opterećenja građana.