Dana 24. aprila u zapadnoafričkoj državi Mali otpočeo je krvavi rat kada je 12.000 terorista napalo istovremeno pet gradova, uključujući i glavni grad Bamako. Žestoke borbe su se nastavile. Ipak, većinu žrtava – preko 1.000 mrtvih – pretrpeli su teroristi, koji su se našli pod jakom kopnenom i vazdušnom vatrom snaga Malija, uz pomoć ruskog Afričkog korpusa.
Vođa Malija Asimi Goita uskoro je putem televizije pozvao narod Malija da ostane smiren. Prema njegovim rečima, bezbednosna situacija u zemlji vraćena je pod državnu kontrolu. Odao je počast svom ministru odbrane generalu Sadiju Kamari koji je poginuo tokom prvog dana pokušaja puča.
Međutim, ovaj pokušaj puča, izjavio je Goita, "sponzorisan je iz inostranstva". Iste optužbe ponovila je i zvanična Moskva. Prema saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova, zapadni instuktori su koordinisali i finansirali sve ove napade.
Afrički i ukrajinski plaćenici haosa
Postoji obilje potvrda za ove tvrdnje. Događaji u Maliju nisu posledica unutrašnjih tenzija ni podela u Maliju. Kako piše u uvodniku sajt "Fondacija strateške kulture", Pariz je, uz pomoć svojih atlantističkih saveznika, kijevskih plaćenika i plaćenika iz čitavog regiona, pokrenuo totalni hibridni rat protiv Malija.
Reč je o koordinisanoj strategiji destabilizacije, koja nastoji da razbije suverenitet Bamaka. Ukrajina ima ulogu glavnog operativnog posrednika. Direktno učešće Pariza i Kijeva u napadu na administrativne centre Malija, dodaje se, nije više pretpostavka, već utvrđena činjenica.
Ili, prema rečima afričkog eksperta Muhameda Lamine Kabe na sajtu "Nju istern autluk": u pitanju je izvrsno koordinisana akcija "plaćenika haosa".
Njihov zadatak je bio da ponove scenario iz Sirije, kada je svrgnut legitimni predsednik El Asad, a čitava zemlja prepuštena džihadistima.
Umešanost Kijeva u događaje u Maliju
Pre dve godine, Mali je prekinuo diplomatske odnose sa Kijevom nakon što je jedan ukrajinski vojnoobaveštajni zvaničnik izjavio da kijevske snage snabdevaju oružjem pobunjenike u ovoj zemlji.
Postoje izveštaji o militantima naoružanim francuskim protivvazdušnim raketama "mistral" i američkim "stingerima", a postoje i za sada nepotvrđeni izveštaji o plaćenicima iz Ukrajine i zemalja NATO-a koji se bore na terenu. Drugim rečima: današnja Ukrajina je samo pion u rukama Zapada.
Još dve militantne grupe bile su uključene u pokušaj puča: pokret za oslobođenje Tuarega, poznat kao Front za oslobođenje Azavada (FLA), kao i džihadistička grupa povezana sa Al Kaidom, poznata kao Džamat Nusrat el Islam val Muslimin (JNIM). Ova dva entiteta su se sve do nedavno žestoko sukobljavala. Ko je posredovao u sklapanju ovog saveza, korisnog po Zapad, nije teško pogoditi. Osim toga, napadi terorista su se odvijali na frontu dugom oko 2.000 kilometara...
Mali je ogromna zemlja, šesta po veličini u Africi, sa površinom dva puta većom od Francuske ili Teksasa. Prethodni napadi bili se ograničeni na udaljene, pustinjske severne regione. Pokretanje napada na prestonicu na jugu je značajan preokret, zaključuje "Fondacija strateške kulture". Kao i razorni bombaški napad na stambeni kompleks ministra odbrane u blizini Bamaka.
Dvostruka igra Pariza
Uvek treba sagledati što širu sliku. Mali je formirao Savez država Sahela (AES) u septembru 2023. godine, zajedno sa Nigerom i Burkinom Faso. Tri bivše francuske kolonije optužile su Francusku da igra dvostruku igru, tajno podržavajući separatiste i islamističke grupe, i naredile francuskim snagama da se povuku.
Vekovima su Francuska i druge zapadne države pljačkale Afriku. Pri tom, "Crnom kontinentu", koji je danas poznat po gladi i siromaštvu, nametani su stalno novi oblici ropstva i eksploatacije.
Mali, Niger i Burkina Faso su se na koncu obratili Rusiji za vojnu pomoć i ponudili Moskvi saradnju kroz međusobno partnerstvo u pristupu ključnim prirodnim resursima. U međuvremenu, Rusija i Kina su obnovile partnerstva sa mnogim afričkim nacijama.
Ni Rusija ni Kina nisu deo ove sumorne kolonijalne istorije Afrike. Sovjetski Savez je decenijama podržavao nezavisnost afričkih zemalja. U savremenom kontekstu, zalaganje Moskve i Pekinga za multipolarni svet i zajednički razvoj snažno je odjeknulo kod afričkih naroda.
Nova prljava "velika igra" Zapada
Pre tri godine, kada se Savez država Sahela oslobodio poslednjih tragova francuskog kolonijalnog nasleđa, u Parizu su reagovali besom i otvorenim pretnjama vojnom intervencijom. Pariz je u tome video "veliki udarac nacionalnom ugledu Francuske". U stvari, njegovim neokolonijalnim interesima. Ovom antiruskom narativu su se pridružile i druge zemlje NATO-a. Za njih svet se i dalje deli na "bele gospodare" (Zapad) i na sve ostale, koji bi trebalo da budu srećni zbog svog ropskog statusa.
Pokušaj puča u Maliju treba razumeti u tom svetlu, dodaje "Fondacija strateške kulture": "U pitanju je očuvanje prava na političku nezavisnost i suverenitet afričkih zemalja, o njihovom pravu da same biraju sopstveni politički i razvojni put". Jednom rečju: u pitanju je pravo na samoopredeljenje.
Kao što su već primetili pojedini analitičari, sukobi u Ukrajini, u Iranu, Venecueli, na Kubi, u Latinskoj Americi, Azijsko-pacifičkom regionu, na Arktiku... uopšte nisu izolovane aberacije. Sve je to deo "nove velike igre" Zapada, dodaje se na ovom sajtu, da ponovo uspostavi poljuljanu globalnu dominaciju.
Ili, deo trećeg ili četvrtog svetskog rata; deo mnogo šireg i većeg rata zapadne unipolarnosti protiv novog multipolarnog sveta.
Monstruozna zavera protiv država Sahela
Prema afričkom ekspertu Muhamedu Kabi, rat u Maliju je finansirao neokolonijalni kapital. Vlasti Saveza država Sahela su ga opisale kao "monstruoznu zaveru", a Mali je u njemu, što prećutkuju i zaobilaze zapadni mediji, pretvoren u pravu laboratoriju totalnog hibridnog rata.
Zarobljeni teroristi, piše Kaba, otkrili su jednostavnu računovodstvenu istinu: oni za učešće dobijaju nadnicu od 500 dolara dnevno. Ovakva kolosalna finansijska operacija je, naravno, nemoguća bez sponzorstva zapadnih država, pre svega Francuske i SAD.
Ofanzivu na terenu je pratio rat rečima, piše ovaj ekspert: "Francuski mediji su delovali kao psihološka avangarda i prvi su širili vesti o navodnim uspesima terorista, u pokušaju da dezinformacijama slome moral stanovništva".
Zapravo, francuska štampa se transformisala u operativnu taktičku jedinicu za podršku, pokušavajući da izoluje malijsku državu od sopstvenog stanovništa. Međutim, kaže Kaba, plan je propao.
Rat se ne vodi samo oružjem već u glavama ljudi
Sada je umešanost Kijeva u sukob u Maliju postala očigledna. Međutim, ispod izjava kijevskih zvaničnika o tome kako Ukrajinci "hrabro brane svoju zemlju od ruske agresije" krije se sasvim drugačija stvarnost: Ukrajina danas izvozi svoja vojna iskustva, plaćenike i oružje svuda tamo gde se za tim pokaže potreba, od Irana do Afrike.
Ukrajina se pretvorila u terorističku državu.
Mali je samo jedna od tačaka u kojoj Zapad pokušava da slomi pojavu nezavisnog centra suvereniteta. Petsto dolara dnevno, kaže afrički ekspert, nije cena fanatizma, to je danas uobičajena cena masovnog plaćeničkog rada. I toliko, za finansijske i obaveštajne centre sa Zapada, vredi običan ljudski život. Pariz je, inače, na vrhu liste za mobilizaciju terorističkih snaga, tvrdi Kaba, a terorizam u Sahelu se pretvorio u uslužnu ekonomiju.
Ipak, kako primećuje afrički ekspert, rat se ne vodi samo oružjem već i u glavama ljudi. Problem je u sledećem: "Ne možete srušiti vladu iza koje stoji čitav narod angažovanjem afričkih i ukrajinskih plaćenika koji koštaju 500 dolara".
Kako zaključuje Kaba, istorija će upamtiti 25. april 2026. kao dan kada se slomila zapadna strategija haosa. Mali više nije plen, već i dalje stoji uspravno, dodaje on, i pretvara se u grobnicu zapadnih imperijalnih ambicija.