Donald Tramp će sutra sleteti u Peking, u dvodnevnu posetu Kini - prvoj u poslednjih osam godina, dok se odnosi između dve najveće svetske ekonomije nalaze na raskrsnici koju definišu iranski rat, trgovinska trvenja i tehnološko rivalstvo.
Očekuje se da će poseta uključivati bilateralni sastanak sa predsednikom Si Đinpingom u četvrtak ujutru, nakon čega će uslediti poseta Hramu neba i državni banket, kao i radni ručak u petak pre nego što Tramp ode kući.
Glavna zamenica portparola Bele kuće Ana Keli opisala je putovanje kao "posetu od ogromnog simboličkog značaja", najavljujući "još dobrih dogovora u ime naše zemlje".
Razgovori sa visokim ulozima verovatno će se vrteti oko američko-izraelskog rata protiv Irana – što je bio razlog za odlaganje posete, prvobitno zakazane za kraj marta – kao i Tajvana, veštačke inteligencije i kritičnih minerala.
Iran i nafta
Očekuje se da će rat u Iranu i kriza u Ormuzu biti velike teme dnevnog reda, a neimenovani američki zvaničnik je rekao da će Tramp verovatno "vršiti pritisak" na Kinu zbog kupovine iranske nafte i zbog navodne isporuke komponenti dvostruke namene Teheranu.
Obeležja ovog pristupa postala su očigledna prošle nedelje kada su SAD sankcionisale kineske rafinerije koje kupuju iransku sirovu naftu, kao i ono što je Vašington opisao kao "entitete sa sedištem u Kini koji pružaju satelitske snimke kako bi omogućili iranske vojne udare protiv američkih snaga".
Kao odgovor, Kina je naredila svojim firmama da ignorišu američke sankcije, potez koji je Maks Majzliš, istraživač u Fondaciji za odbranu demokratija, opisao kao "neviđenu... meru prkosa Pekinga".
Očekuje se da će Tramp takođe pozvati Sija da iskoristi jedinstveni uticaj Pekinga na Teheran kako bi ponovo otvorio Ormuski moreuz, ključni plovni put koji čini oko 20 posto pomorske trgovine naftom. Kina, sama najveći svetski kupac nafte iz Zaliva, bila je naklonjena ovom cilju, pozivajući Teheran da ukloni prepreke pomorskom saobraćaju.
Trgovina
Dvojica lidera su spremna da razgovaraju o eventualnoj kineskoj kupovini "Boingovih" aviona, američke govedine i soje, i stvaranje Odbora za trgovinu i Odbora za investicije.
Što se tiče "Boinga", lideri bi mogli da odobre kupovinu čak pet stotina aviona 737 MAKS i oko 100 širokotrupnih mlaznjaka za nekoliko kineskih avio-kompanija. Sporazum bi bio vredan desetina milijardi dolara, a izvršna direktorka Boinga, Keli Ortberg, navodno je član američke delegacije.
Kao najveći svetski uvoznik soje, Kina je istorijski kupovala polovinu američkog izvoza ove kulture i bila je primarno tržište za američke poljoprivredne proizvode. Trgovina sojom, međutim, nije bila bez problema, jer se američki proizvod trenutno suočava sa ukupnom carinom od 13 posto iz Kine, dok brazilski podleže merama od samo tri odsto.
Pored toga, iako je Kina ispunila svoje obećanje da će kupiti 12 miliona metričkih tona soje 2025. godine, nije jasno da li će Peking ispuniti veći cilj od 25 miliona tona godišnje za period 2026-2028.
Tajvan
Tajvan, koji Kina smatra delom svoje suverene teritorije, dugo je bio bolna tačka u odnosima između Vašingtona i Pekinga. Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji opisao je samoupravno ostrvo kao "najveću tačku rizika" u bilateralnim odnosima i pozvao Vašington da "poštuje svoje obaveze i donese pravi izbor, kako bi otvorio novi prostor za saradnju Kine i SAD".
Nekoliko medijskih izveštaja ukazuje na to da Kina želi da Tramp kaže da se SAD protive nezavisnosti Tajvana, što je izazvalo nervozu u Tajpeju gde zvaničnici strahuju da bi američki predsednik mogao da pristane na to.
Neimenovani američki zvaničnik je, međutim, rekao za "Fajnenšel tajms" da se ne očekuju nikakve promene u američkoj politici prema Tajvanu u budućnosti.
Dok Trampova administracija nastavlja da snabdeva Tajvan oružjem, američki predsednik je ranije izrazio skepticizam u pogledu odbrane ostrva i optužio ga za krađu američke industrije proizvodnje poluprovodnika.
Retki zemni elementi i carine
Kina ima jake karte u vidu svoje gotovo potpune kontrole nad lancima snabdevanja retkim zemnim mineralima, a analitičari koje je citirao "Gardijan" sugerišu da bi Peking mogao da predloži dugoročni komercijalni aranžman kako bi SAD omogućio pristup tim robama, pod uslovom da se ne koriste u vojne svrhe.
Ovo pitanje je godinama bilo žarište u odnosima, a odluka Kine da uvede ograničenja izvoza retkih metala 2025. godine bacila je američku visokotehnološku industriju u haos. Dok su krajem 2025. godine Vašington i Peking postigli okvirno "trgovinsko primirje" – koje ističe ovog novembra – lideri američke industrije žalili su se na kašnjenja u izvoznim dozvolama i ukupnu nestabilnost u lancima snabdevanja.
Što se tiče šireg trgovinskog rata, obe strane su takođe zarobljene u "primirju" koje Trampove carine stavlja između 19 i 24 odsto, nakon što su dostigle vrhunac od 145 posto tokom intenzivnih eskalacija "oko za oko". SAD i Kina navodno raspravljaju o jednogodišnjem produženju u zamenu za garantovane tokove retkih zemnih elemenata.
Digitalno bojište
Trampova poseta dolazi u trenutku kada Bela kuća optužuje Kinu za "krađu" tehnologija veštačke inteligencije, uključujući vođenje "namernih kampanja industrijskih razmera" za iskorišćavanje kapaciteta iz američkih modela veštačke inteligencije za obuku jeftinijih rivala.
Kao odgovor, kineska ambasada u Vašingtonu je saopštila da se Peking "protivi američkom neopravdanom suzbijanju kineskih kompanija", dodajući da Peking "pridaje veliki značaj zaštiti prava intelektualne svojine".
Peking je dugo protestovao zbog onoga što smatra američkim obračunom sa svojim tehnološkim kompanijama, uključujući ograničenja za "Huavej" i pritisak da se zameni tehnologija povezana sa Kinom u automobilima za američko tržište što je politika koja se široko smatra udarcem kineskim električnim vozilima.