Britanski premijer Kir Starmer poručio je članovima svog kabineta da nema nameru da podnese ostavku, uprkos sve glasnijim pozivima unutar Laburističke partije da se povuče nakon teških gubitaka na lokalnim izborima. Ukoliko bi se takav rezultat ponovio na nacionalnim izborima, stranka bi, prema ocenama britanskih medija, bila ubedljivo skinuta sa vlasti.
Za razliku od Starmera, tri ministarke su podnele ostavke i pozvale na promenu lidera, ali se za sada nije pojavio kandidat koji bi direktno izazvao Starmera. Prva je ostavku podnela Mijata Fanbule, ministarka za stanovanje, zajednice i lokalnu samoupravu, pozvavši Starmera "da učini pravu stvar za zemlju" i odredi datum odlaska. Ubrzo je usledila i ostavka Džes Filips, ministarke zadužene za zaštitu ugroženih grupa. Ona je u pismu ostavke navela da je Starmer "u suštini dobar čovek", ali je kritikovala njegovu nesposobnost da sprovede odlučnije promene.
"Znam da vam je duboko stalo, ali dela, a ne reči, jesu ono što je važno. Nisam sigurna da koristimo ovu retku priliku sa energijom koja je potrebna i više ne mogu da čekam da neka kriza natera vladu da ubrza promene", napisala je Filipsova.
Poslednja ostavka stigla je od ministarke za žrtve i borbu protiv nasilja nad ženama i devojčicama Aleks Dejvis-Džons, a kao razlog navela je "katastrofalan" izborni rezultat Laburističke partije i potrebu za "odlučnim i radikalnim promenama".
"Pozivam vas da postupite u interesu zemlje i objavite vremenski okvir vašeg odlaska", navela je ona u pismu upućenom Starmeru.
Oko 80 poslanika laburista iz zadnjih klupa sada smatra da bi premijer trebalo da se povuče ili bar da utvrdi rok za odlazak. Ipak, to još nije dovoljno za pokretanje izbora za novog lidera. Prema pravilima Laburističke partije, petina poslanika stranke u Donjem domu, odnosno 81 poslanik, mora javno da podrži jednog kandidata.
Iako su laburisti u julu 2024. godine ostvarili ubedljivu izbornu pobedu, popularnost stranke se u međuvremenu strmoglavila, a veliki deo krivice pripisuje se upravo Starmeru. Kao razlozi za pad navodi se niz političkih promašaja, utisak da vlada nema jasnu viziju, slaba britanska ekonomija i pitanja u vezi sa Starmerovom procenom - naročito posle imenovanja Pitera Mandelsona za britanskog ambasadora u Vašingtonu, uprkos njegovim vezama sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Na sednici kabineta Starmer je rekao da preuzima odgovornost za poraze na lokalnim izborima, ali je naglasio da će nastaviti da vodi vladu. Laburisti su izgubili glasove i sa desnice i sa levice - deo birača otišao je antiimigrantskoj stranci Reform UK, deo Zelenima, dok su u Škotskoj i Velsu jačale nacionalističke partije.
"Zemlja očekuje da nastavimo da upravljamo. Poslednjih 48 sati bili su destabilizujući za vladu, a to ima stvarnu ekonomsku cenu za našu zemlju i za narod", rekao je Starmer.
Ta cena se, kako se navodi, videla i na finansijskim tržištima, pošto su kamate na britanske državne obveznice porasle više nego kod drugih, sa Britanijom uporedivih zemalja, što pokazuje da investitori traže veću cenu za preuzimanje britanskog državnog duga.
Dok su ministri napuštali Dauning strit, pojedini su javno stali uz premijera. Ministar rada i penzija Pat Makfaden rekao je da Starmera na sednici niko nije otvoreno osporio, dok je ministar privrede Piter Kajl ocenio da premijer pokazuje "zaista čvrsto liderstvo".
Ministar zdravlja Ves Striting, za koga se dugo spekuliše da bi mogao da bude potencijalni izazivač Starmeru, nije želeo da komentariše situaciju dok je izlazio sa sastanka.
Iako ga niko iz kabineta još nije direktno izazvao, Starmer zna da proces za smenu može da pokrene neko iz poslaničkog kluba. Naredni parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji ne moraju da budu održani pre 2029. godine, ali britanska politika omogućava strankama da promene lidera usred mandata bez raspisivanja opštih izbora.
Starmer je pokušao da povrati politički zamah govorom u ponedeljak, a novu priliku za to vidi i u zakonodavnom programu koji kralj Čarls treba da predstavi na svečanoj ceremoniji kojom se formalno otvara novo zasedanje parlamenta.