Tokom zvanične državne posete Donalda Trampa Kini postignut je, kako u Kini ističu, najvažniji politički konsenzus – dogovor o izgradnji "kinesko-američkih konstruktivnih strategijskih stabilnih odnosa".
U Kini, takođe, smatraju da ovo novo pozicioniranje kinesko-američkih odnosa pruža smernice za odnose Kine i SAD u naredne tri godine, ali i duže, kao i da "uliva i preko potrebnu stabilnost i izvesnost u ceo svet", kako je u komentaru ovog događaja navela Kineska medijska grupa, nazivajući susret Sija i Trampa istorijskim.
Ali, šta u praktičnom životu znači "konstruktivna strategijska stabilnost"?
Predsednik Si je pojasnio da se ona sastoji od četiri organski povezana nivoa: aktivne stabilnosti zasnovane na saradnji, zdrave stabilnosti sa odmerenom konkurencijom, uobičajene stabilnosti sa kontrolisanim razlikama i trajne stabilnosti sa predvidivim mirom.
"Ova četiri aspekta definišu jasan put za pravilan suživot Kine i SAD u novoj eri, što je u potpunosti u interesu oba naroda i u skladu sa opštim očekivanjima sveta. Nova pozicija nije samo politička parola, već zahteva konkretne akcije i kretanje u istom smeru. Najvažniji element u tom procesu jeste poštovanje ključnih interesa i glavnih prioriteta druge strane", navela je u komentaru Kineska medijska grupa, napominjući, očekivano, da je pitanje Tajvana ostalo najvažnije i najosetljivije pitanje u kinesko-američkim odnosima, jer zadire u same političke temelje bilateralnih veza.
Prvo Tajvan, pa sve ostalo uključujući ekonomiju
Tokom ovog samita, predsednik Si je naglasio da je očuvanje mira i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu najvažnija zajednička crvena linija za obe strane, te da američka strana mora krajnje oprezno da pristupa pitanju Tajvana.
Sa kineske strane je ocenjeno da Vašington razume poziciju Pekinga i ozbiljno uzima u obzir kineske stavove, te da, baš kao i međunarodna zajednica, ne podržava niti prihvata nezavisnost Tajvana", navela je Kineska medijska grupa u komentaru samita Si – Tramp.
Ovaj redosled prioriteta je važna lekcija i za Srbiju: ne postoji i ne može da postoji ekonomija koju je moguće razviti bez samopoštovanja, odnosno pristajanjem uz sile koje drobe državu.
Tek nakon razumevanja u vezi sa Tajvanom i poštovanjem politike jedne Kine, u Kini je ekonomska saradnja prepoznata kao drugi važan motor kinesko-američkih odnosa. Navedeno je da u ovom trenutku u SAD posluje više od 7.000 kineskih preduzeća, dok broj američkih kompanija u Kini dostiže oko 80.000.
"Ovi podaci jasno potvrđuju da je suština ekonomskih odnosa Kine i SAD obostrana korist", konstatuje Kineska medijska grupa.
Svetska javnost je u isticanju važnosti pitanja Tajvana u kinesko-američkim odnosima, tokom samita Si – Tramp, prepoznala slabost američke strane koja je od Pekinga, sasvim izvesno, zatražila posredovanje ili čak pomoć u vezi sa rešavanjem sukoba sa Iranom, odnosno američkog izlaska iz sadašnjeg sukoba bez prevelikih posledica, pre svega na unutrašnjem političkom i ekonomskom planu.
Si na jesen u poseti SAD, na Tajvanu nervoza
Da su dve strane naišle na široko međusobno razumevanje, svedoči poziv Donalda Trampa Si Đinpingu da poseti na jesen SAD, ali i nervoza na Tajvanu gde nije prošao planirani vojni budžet i gde je paralelno sa samitom Si – Tramp započela prava medijska kampanja usmerena protiv lidera opozicionog Kuomintanga, partije kineskih nacionalista, koji sada, u političkom savezu sa Tajvanskom narodnom partijom, kontroliše skupštinu ostrva, ali i protiv porodica istaknutih članova Kuomintanga i njihove dece.
Kineska medijska grupa ponovila je, stoga, pitanja koje je tokom susreta sa Trampom postavio Si Đinping, a koja treba da budu prevaziđena "konstruktivnom strategijskom stabilnošću": "Mogu li Kina i SAD da prevaziđu 'Tukididovu zamku' i stvore novi model odnosa između velikih sila? Mogu li da zajedno ulože napore u suočavanju sa globalnim izazovima i uliju više stabilnosti u svet? Mogu li, fokusirajući se na blagostanje svojih naroda i sudbinu čovečanstva, zajedno da izgrade bolju budućnost za bilateralne odnose?"