Administracija američkog predsednika Donalda Trampa sve ozbiljnije razmatra mogućnost vojne akcije protiv Kube, nakon što višemesečni ekonomski pritisci i sankcije nisu dali željene rezultate, prenose američki mediji pozivajući se na izvore bliske Beloj kući i Pentagonu.
Prema tim navodima, u Vašingtonu raste nezadovoljstvo jer kubansko rukovodstvo nije pristalo na dublje ekonomske i političke reforme, uprkos pojačanim sankcijama, ograničenju isporuka goriva i diplomatskom pritisku.
"Početna ideja bila je da će kombinacija sankcija, energetske blokade i američkih vojnih uspeha u Venecueli i Iranu uplašiti Kubu i naterati je na dogovor. Ali Kubanci su se pokazali mnogo tvrđim nego što se očekivalo", naveo je za "Politiko" jedan izvor upoznat sa razgovorima u administraciji.
Kako se navodi, Južna komanda američke vojske već je počela izradu planova za moguću vojnu akciju. Opcije koje se razmatraju kreću se od ograničenih vazdušnih udara, čiji bi cilj bio pritisak na vlast u Havani, pa sve do šire vojne intervencije. Američki mediji podsećaju da se Kuba nalazi svega 145 kilometara od obale Floride i da Pentagon već ima značajno vojno prisustvo u regionu.
Dodatne spekulacije pokrenula je i vest da Vašington razmatra podizanje optužnice protiv bivšeg kubanskog predsednika Raula Kastra, brata pokojnog lidera Fidela Kastra. Pojedini analitičari smatraju da bi to moglo da posluži kao opravdanje za neku vrstu specijalne operacije, slične onoj koju su SAD sprovele protiv venecuelanskog predsednika Nikolasa Madura - hapšenje i otmica.
Istovremeno, administracija postepeno priprema i politički teren za moguću eskalaciju. Državni sekretar Marko Rubio, koji je i sam sin kubanskih imigranata, poslednjih nedelja sve otvorenije govori o potrebi "uklanjanja ljudi koji su na vlasti" u Havani.
"Politiko" navodi i da je nedavno u javnost procurela informacija da je Kuba nabavila stotine vojnih dronova i razmatrala njihovu upotrebu u slučaju sukoba sa Vašingtonom. Mnogi analitičari to vide kao deo kampanje kojom se američka javnost postepeno privikava na ideju moguće intervencije.
U Beloj kući, međutim, tvrde da odluka još nije doneta. Jedan zvaničnik administracije poručio je da je "posao Pentagona da predsedniku obezbedi što više opcija", ali da to ne znači da je Tramp već naredio akciju.
S druge strane, kubanski predsednik Migel Dijaz Kanel upozorio je da bi američka vojna agresija izazvala "krvoproliće nesagledivih posledica".
Prema navodima američkih izvora, Vašington je posebno zabrinut zbog sve bližih odnosa Kube sa Rusijom i Kinom. Navodi se i da je Moskva već poslala tanker goriva na ostrvo, čime je privremeno ublažena energetska kriza.
Iako mnogi analitičari smatraju da je priča o "kubanskoj pretnji" Sjedinjenim Američkim Državama preuveličana, unutar Trampove administracije sve je više onih koji veruju da se vlast u Havani ne može promeniti bez mnogo oštrijih mera. Bivši američki zvaničnici, ipak, upozoravaju da bi Vašington mogao ozbiljno da potceni otpor na Kubi.
"Tamo i dalje postoje istinski vernici režima", rekao je jedan bivši funkcioner Stejt departmenta.
Američki mediji zaključuju da bi problemi koje Tramp ima zbog rata sa Iranom mogli da ga podstaknu da potraži brzu spoljnopolitičku pobedu, a da u Beloj kući neki Kubu sve više vide kao "lak plen".