Banke su u utorak privremeno zatvorile pojedine filijale u La Pazu, prestonici Bolivije, dok rastući antivladini protesti izazivaju zabrinutost, a strane diplomate pozivaju na smirivanje situacije.
Demonstracije sindikata, rudara, transportnih radnika i ruralnih grupa intenzivirale su se poslednjih nedelja, uz zahteve da centristički predsednik Rodrigo Paz povuče mere štednje i reaguje na rast troškova života.
Pojedini demonstranti zatražili su i njegovu ostavku, što odražava širi otpor prema vladi koja je preuzela vlast u novembru nakon skoro dve decenije levičarske vladavine.
Zamenik američkog državnog sekretara Kristofer Lando izjavio je da je razgovarao sa Pazom i da je veoma zabrinut zbog situacije.
"Neka ne bude zabune – oni koji su ubedljivo izgubili na izborima u Boliviji prošle godine sada pokušavaju da svrgnu predsednika Paza", napisao je Lando.
Delegacija Evropske unije u Boliviji i pet evropskih ambasada objavili su zajedničko saopštenje u kojem pozivaju na dijalog i mirne proteste.
U centru La Paza, banke kao što su "Nacionalna banka Bolivije", "Kreditna banka Bolivije", "Ekonomska banka" i državna banka "Union" zatvorile su pojedine filijale i uputile klijente na onlajn bankarstvo i bankomate.
Zaposleni u pet banaka rekli su za Rojters da se rad neće normalizovati dok se protesti ne smire.
Iako je centar La Paza u utorak ujutru bio relativno miran, demonstranti su se kretali ka tom delu grada, dok je u susednom El Altu zabeležen štrajk javnog prevoza. Pristup trgu Muriljo, gde se nalazi predsednička palata, bio je pod strogom kontrolom policije.
Protesti su izazvali i brojne blokade puteva, zbog čega su kamioni ostali zaglavljeni na auto-putevima, a pojavile su se nestašice hrane, lekova i goriva. U utorak su prijavljene najmanje 32 blokade.
Bolivijska državna energetska kompanija JRFB saopštila je da su blokade kod postrojenja Senkata i na drugim putevima primorale kompaniju da obustavi isporuke goriva ugroženim područjima.
Vlasti bi tokom ove nedelje trebalo da objave mere koje će omogućiti snabdevanje La Paza i El Alta.
Nemiri testiraju novog predsednika
Paz, koji je nasledio ekonomiju u dubokoj krizi, pokušao je da stabilizuje javne finansije smanjenjem državne potrošnje i ukidanjem dela subvencija za gorivo.
Istovremeno je povećao minimalnu zaradu za 20 odsto, proširio pojedine socijalne programe i otvorio dijalog sa protestnim grupama, ali mere nisu uspele da smire tenzije.
Vlasti optužuju saveznike bivšeg levičarskog predsednika Eva Moralesa da podstiču blokade. Portparol vlade Hose Luis Galvez izjavio je da nasilne grupe podrivaju demokratiju.
Ekonomista Gonzalo Čavez ocenio je da nemiri odražavaju dublje strukturne probleme, dok se Bolivija suočava sa najtežom ekonomskom krizom u poslednjoj generaciji.
"Nema lakih, ni brzih rešenja", rekao je Čavez, dodajući da se Bolivija nalazi između iscrpljenosti državno vođenog ekonomskog modela i nedostatka održive alternative.
Analitičari takođe ukazuju na globalne energetske potrese povezane sa ratom protiv Irana, koji dodatno opterećuju domaćinstva u Boliviji, zemlji koja se sve više oslanja na uvoz goriva.