Evropske države sve ozbiljnije razmatraju scenario u kom bi morale same da organizuju odbranu kontinenta ukoliko bi se Sjedinjene Američke Države postepeno povukle iz NATO-a ili blokirale funkcionisanje Alijanse u slučaju sukoba sa Rusijom, objavio je britanski "Ekonomist".
Iako zvaničnici NATO-a izbegavaju da javno govore o tome, iza zatvorenih vrata već se razrađuje takozvani "plan B" – alternativna struktura evropske kolektivne bezbednosti bez oslanjanja na Vašington.
Povod za sve ozbiljnije strahove evropskih saveznika postali su potezi američkog predsednika Donalda Trampa, koji je poslednjih meseci više puta doveo u pitanje američku posvećenost NATO-u i Članu 5, ključnoj odredbi o kolektivnoj odbrani.
Najveći šok u evropskim prestonicama izazvala je odluka Vašingtona da otkaže raspoređivanje američke oklopne brigade u Poljsku, kao i najave o povlačenju hiljada američkih vojnika iz Nemačke i drugih delova Evrope.
Istovremeno, SAD su otkazale i raspoređivanje jedinice krstarećih raketa u Nemačku, koja je trebalo da popuni važan deo evropske odbrane.
Prema navodima zapadnih analitičara i bezbednosnih izvora, evropske vlade su dugo verovale da će imati dovoljno vremena da postepeno ojačaju sopstvene armije i zamene ključne američke sposobnosti – pre svega obaveštajne sisteme, satelitski nadzor, logistiku i protivraketnu odbranu. Međutim, brzina američkog povlačenja ozbiljno je uzdrmala tu procenu, navodi "Ekonomist".
Dodatnu zabrinutost izazvao je rat protiv Irana, tokom kojeg su SAD potrošile ogromne količine raketa i municije, što je dovelo do kašnjenja isporuka evropskim saveznicima i Ukrajini.
Istovremeno, unutar NATO-a sve češće se postavlja pitanje da li bi Vašington uopšte stao u odbranu Evrope u slučaju direktnog sukoba sa Rusijom.
Neki evropski zvaničnici strahuju čak i od mogućnosti da bi Amerika mogla aktivno da blokira reakciju NATO-a.
"Kriza oko Grenlanda bila je poziv na buđenje. Shvatili smo da nam je potreban 'plan B'", rekao je jedan švedski odbrambeni zvaničnik, aludirajući na Trampove pretnje Danskoj zbog Grenlanda.
Prema informacijama koje su procurile iz više evropskih vojnih krugova, pojedine armije već pripremaju poverljive planove za funkcionisanje bez američke podrške i bez kompletne NATO komandne infrastrukture.
Najveći problem za Evropu nije samo nedostatak oružja, već sama struktura NATO-a, koja je decenijama građena oko američkog liderstva. Vrhovni saveznički komandant Evrope uvek je američki general, a čitav sistem komandovanja, komunikacija, obaveštajnih podataka i koordinacije oslanja se na SAD.
"Američko vođstvo je lepak koji drži Alijansu na okupu. Bez njih bismo verovatno videli raspad čitavog sistema odvraćanja", ocenio je Luis Simon, direktor Centra za bezbednost, diplomatiju i strategiju u Briselu.
Zbog toga evropski "plan B" ne podrazumeva samo povećanje vojnih budžeta, već i stvaranje potpuno nove komandne strukture sposobne da funkcioniše bez Vašingtona.
Kao najrealnija osnova za takvu strukturu pominje se Zajedničke ekspedicione snage (ZES), savez deset uglavnom baltičkih i nordijskih država pod britanskim vođstvom. U toj grupi nalaze se Britanija, Danska, Švedska, Finska, Norveška, Island, Estonija, Letonija, Litvanija i Holandija.
ZES je osnovan 2014. godine kao brza vojna formacija koja može delovati nezavisno od sporih procedura NATO-a. Posebno je značajno što ovaj mehanizam ne zahteva konsenzus svih članica, što ga čini daleko operativnijim u kriznim situacijama.
Britanski general Džim Moris ranije je poručio da ZES može da reaguje i bez konsenzusa.
Ova formacija već ima sopstvene sisteme za komunikaciju, planiranje, logistiku i obaveštajni rad, a njen štab nalazi se u blizini Londona. Pored toga, Britanija poseduje nuklearno oružje, što se smatra važnim faktorom odvraćanja.
Međutim, analitičari ukazuju da ZES ima i značajne slabosti. U njemu nema velikih evropskih sila poput Francuske, Nemačke i Poljske, a pojedini zvaničnici dovode u pitanje i stvarnu vojnu spremnost Britanije.
"Engleska je svima omiljeni ujak. Ali pati od sindroma 'Dauntonske opatije' – održava privid moći, ali nema dovoljno novca", ocenio je jedan evropski zvaničnik.
Upravo zato mnogi smatraju da bi Nemačka, koja drastično povećava vojni budžet, mogla postati ključni element novog evropskog odbrambenog sistema.
Prema procenama zapadnih stručnjaka, u slučaju ozbiljne krize sa Rusijom, zemlje Baltika, Skandinavije i Poljska borile bi se odmah, bez obzira na to da li bi NATO formalno aktivirao Član 5.
"Niko ne bi čekao da Portugalci raspravljaju u Severnoatlantskom savetu dok rat traje", ocenio je britanski analitičar Edvard Arnold.