Skupština Japana u sredu je usvojila Zakon o osnivanju Nacionalnog obaveštajnog saveta. Savetom će predsedavati premijerka Sanae Takaiči, a činiće ga još devet članova kabineta, uključujući glavnog sekretara kabineta i ministra spoljnih poslova.
U Tokiju ističu da pomenuti zakon ne bi mogao da bude usvojen, da u Savetodavnom domu japanske skupštine nije naišao na podršku dela opozicije koja podržava politiku remilitarizacije nove vlade.
Podrška zakonu u Gornjem domu u sredu došla je od vladajuće Liberalno-demokratske partije, njenog manjeg koalicionog partnera Japanske inovacione partije, kao i opozicionih stranaka Demokratska partija za narod, Komeito i Sanseito.
"Savet će centralizovati trenutno fragmentisan obaveštajni aparat, pri čemu zakon predviđa da će sekretarijat saveta, Nacionalni obaveštajni biro, sveobuhvatno koordinisati obaveštajne podatke koje prikupljaju Nacionalna policijska agencija, Ministarstvo spoljnih poslova, Ministarstvo odbrane i druge organizacije, uz ovlašćenje da od njih traži deljenje informacija", navodi portal "Kjodo njuz".
Kao odgovor na zabrinutost u vezi sa građanskim slobodama, Takaiči je u utorak pred odborom gornjeg doma rekla da vlada planira da izradi srednjoročni i dugoročni okvir politike za obaveštajne aktivnosti, dodajući da namerava da "razmotri konkretne mere kako bi se izbeglo nepotrebno narušavanje ličnih podataka i privatnosti", dodaje japanski portal.
Takaiči tvrdi da novi zakon neće povećati rizike po privatnost, navodeći da će "postaviti temelje japanskih obaveštajnih sposobnosti" i ojačati sposobnost zemlje da "zaštiti javnu bezbednost i nacionalne interese".
Japanska vlada bi već u julu mogla da uspostavi predočeni sistem, kao i da formira stručni panel za razmatranje zakona o kontraobaveštajnoj delatnosti.
Takaiči je već predložila da se razmotri i sistem registracije agenata stranih vlada koji se bave lobiranjem, kao i osnivanje japanske spoljne obaveštajne službe. Japanski mediji ističu da novi zakon ne sadrži odredbe koje bi skupštini omogućile nadzor nad obaveštajnim aktivnostima, pa pitanja demokratske kontrole ostaju nerešena.
Dok u Tokiju tvrde da je posredi potez načinjen radi centralizovanja prikupljanja informacija kao odgovora na "pretnje iz inostranstva" i najsloženiju bezbednosnu situaciju od kraja Drugog svetskog rata, susedi izražavaju zabrinutost jer smatraju da je uvođenje pomenutog saveta u politički i bezbednosni sistem tek novi korak u procesu remilitarizacije Japana.
Upravo su Drugi svetski rat i posledice koje je japanska vojska izazvala, ostavljajući iza sebe desetine miliona žrtava i ogromno razaranje, ono što susede Japana uzbunjuje u pogledu objedinjavanja obaveštajno-bezbednosne moći Tokija. Taj korak je suprotan dosadašnjem imidžu Japana, koji je proisticao iz "Ustava mira" usvojenog 1947. godine.
Obaveštajno-bezbednosna moć, koja je od juče koncentrisana u rukama premijerke Takaiči, postojala je za vreme Drugog svetskog rata i japanske agresije na Kinu. Tada je bila koncentrisana u rukama Imperijalnog generalštaba, odnosno Vrhovnog ratnog saveta.
Imenica "savet" neprijatno se ponovo pojavljuje u Japanu.
Čim je novi zakon usvojen, u Pekingu su naveli da je centralizacija obaveštajnih struktura u Japanu bila uvod u vojnu ekspanziju, odnosno agresiju na Kinu i Drugi svetski rat.
U Kini nisu propustili priliku da podsete kako je upravo u procesu objedinjavanja obaveštajno-bezbednsnih snaga Japana 1911. godine formiran Tokko (Viša specijalna policija) koja je bila glavna poluga represija u samom Japanu. Njene žrtve bili su intelektualci i svi ostali koji su se suprotstavljali ratnoj politici Japana, dok je represije u okupiranim područjima sprovodila organizacija Kempeitai.