Industrija prikupljana korisničkih podataka sa interneta, koja je na tome zgrnula milijarde dolara, sad se nalazi pred velikim iskušenjem: da li da te podatke proda američkoj vladi i po kojoj ceni, piše "Politiko".
Početkom godine je Služba za imigraciju i carine (ICE) zatražila savet za "direktnu podršku istragama" putem pregleda korisničkih podataka sa društvenih mreža, pretraživača ili onlajn-kupovine. ICE još nije objasnio kako namerava da koristi te informacije.
"Za mene je šokantno videti crno na belo da vlada pokušava da koristi ekosistem digitalnih reklama kako bi pronašla i lovila migrante", kaže Brajan O'Keli, koji je svojevremeno dizajnirao sistem za onlajn reklame.
"Ovo me čini jako nervoznim, jer ljude mogu da ciljaju na osnovu svakodnevne upotrebe interneta i društvenih mreža. To je zastrašujuće", dodaje O'Keli, sada direktor jedne firme za AI-oglašavanje.
Reklamna industrija već decenijama prikuplja informacije o stotinama miliona Amerikanaca putem profila na društvenim mrežama, aplikacija, mobilnih telefona, pretraživača, itd. Te podatke onda koristi da napravi profile porodica, prijatelja, omiljenih brendova ili putnih navika, a onda ih prodaje kompanijama koje žele da ciljano reklamiraju usluge.
Interesovanje za ove podatke nije novo. Savezna vlada je 2022. godine objavila izveštaj u kojem spominje "rastuću važnost" korisničkih informacija sa interneta. Ministarstvo bezbednosti (DHS), carinsko-granična služba (CBP) i ICE su već u nekoliko navrata kupovali ovakve podatke, a Pentagon ih je koristio za navođenje vojnih udara u inostranstvu.
Problem je što je sada na vlasti Donald Tramp, pa demokrate strahuju da bi informacije o političkoj sklonosti nekih Amerikanaca mogle da omoguće političku represiju, piše "Politiko".
"Sve što nas razlikuje od drugih može da se iskoristi da nas podeli u grupe i identifikuje s kim imamo posla", kaže Brajan Mej iz Biroa za interaktivno reklamiranje (Interactive Advertising Bureau).
Zvanični stav IAB je da "informacije koje se sakupljaju od korisnika radi digitalnog reklamiranja ne mogu da se iskoriste u druge svrhe", kaže advokat Majkl Han.
Reklamna industrija sad pokušava da ubedi države pod kontrolom demokrata, poput Kalifornije, da zabrane prodaju podataka vlastima kako bi izbegli federalne propise koji bi ograničili slobodu prodaje podataka uopšte.
Dejvid LeDuk iz udruženja mrežnih reklamera (NAI) kaže da neki predloženi zakoni u Kongresu sadrže "preširoke mere koje bi zabranile svu prodaju, prikupljanje i deljenje određenih informacija", što bi nanelo veliku štetu industriji.
U međuvremenu, korporacije koje zarađuju od prikupljanja i prodaje ličnih podataka ćute i čekaju. Poučeni su primerom AI kompanije "Antropik", koja je odbila da se njen softver koristi za ratovanje, da bi je Pentagon odsekao od pristupa svim državnim ugovorima.
"Garantujem vam da će neko da odgovori, jer je reč o parama. Ima mnogo malih i srednjih reklamnih kompanija koje se bore za opstanak. Pa zašto ne bi uzele milione dolara od vlade?" kaže O'Keli.