Posledice (neuspešnog) rata protiv Irana: Da li je u toku razdor između Trampa i Netanjahua?

Ključni znak neslaganja između politike SAD i Izraela bio je razgovor između Donalda Trampa i premijera Netanjahua, vođen 20. maja, tokom kojeg je američki predsednik obavestio Netanjahua da se Vašington sprema da postigne sporazum sa Teheranom

Protrampovski sajt "Brajtbart" objavio je da je američki predsednik sprečio premijera Netanjahua da na bilo koji način učestvuje u pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Izrael je "veliki saveznik", izjavio je Tramp, ali rešenje je "moja stvar i ničija druga".

Od početka rata Izraela protiv Pojasa Gaze, u oktobru 2023. godine, javno mnjenje u Americi prošlo je kroz jednu od najznačajnijih promena u istoriji američko-izraelskih odnosa: odobravanje spoljne politike Izraela u SAD palo je na rekordno nizak nivo od samo 32 odsto.

Među Amerikancima mlađim od 35 godina, ta brojka trenutno iznosi samo devet odsto. Sličan trend se može videti i u vezi sa Iranom: samo 15 odsto Amerikanaca, starosti od 18 do 34 godine, odobrava izraelske napade na Iran.

Čak i među republikancima – najpouzdanijom političkom bazom Izraela – situacija se značajno menja. Najnoviji podaci istraživačkog centra Pju pokazuju da čak 57 odsto Amerikanaca, starosti od 18 do 49 godina, ima negativan stav prema izraelskoj politici.

"Moj prijatelj Tramp"

Da li je zaista u toku sukob između "velikih prijatelja" – izraelskog premijera i američkog predsednika?

Ključni znak neslaganja između politike SAD i Izraela bio je razgovor između Donalda Trampa i premijera Netanjahua, vođen 20. maja, tokom kojeg je američki predsednik obavestio Netanjahua da se Vašington sprema da postigne sporazum sa Teheranom i da ubuduće neće nastavljati vojne akcije protiv Irana.

O tome je pisao i "Džeruzalem post", koji je tvrdio da je Netanjahu bio krajnje nezadovoljan ishodom razgovora sa Trampom. "Džeruzalem post" je doslovno napisao da je posle razgovora sa Trampom Netanjahuu "izgorela kosa na glavi".

Prema pisanju "Njujork tajmsa", Trampova administracija je potpuno isključila Izrael iz pregovora sa Iranom. Američki list dalje navodi da se Netanjahu u Izraelu dugo pozicionirao kao neka vrsta "Trampovog mentora", uveravajući Izraelce da je posve ravan Trampu i da sa njim razgovara svakog dana.

Finansijski parazit Izrael

Međutim, Barak Ravid, bivši pripadnik izraelske vojske u špijunskoj jedinici 8200 na propagandnom portalu "Aksios" pokušao je da umanji značaj telefonskog ovog razgovora između Trampa i Netanjahua. Prema Ravidu, reč je o Trampovom besu zbog odbijanja Irana da prihvati njegovu ponudu za mir. Pod njegovim uslovima.

Ipak, drugi, mnogo verodostojniji izvori, poput RT internešenel, otkrivaju drugačiji narativ: "Izrael mora da okonča svoju zavisnost od američkog novca i vojne pomoći", rekao je Netanjahu, a on se nada da će smanjiti "finansijsku komponentu američke vojne pomoći na nulu u narednoj deceniji". Kako prenosi sajt "Volternet", Tramp je rekao Netanjahuu da ima deset godina pre nego što SAD sasvim prestanu da finansiraju Izrael.

Takođe, Netanjahu optužuje američke medije da su protiv njega, jer su "antisemitski nastrojeni". Izraelski premijer tvrdi i da činjenica da je izgubio propagandni rat nema nikakve veze sa Gazom i Libanom. I da će se od sada boriti za finansijsku nezavisnost Izraela.

U stvari, piše Alfred Halif-Rahma za sajt "Volternet", u SAD već postoji dvostranački pokret koji želi da okonča "finansijski parazitizam Izraela". Pomoć SAD Izraelu iznosila je od 1948. godine više od 300 milijardi dolara, što Izrael čini "najvećim primaocem ukupne američke pomoći od Drugog svetskog rata".

Ormuz – Ahilova peta Zapada

U svom provokativnom, eshatološkom stilu, nastavlja Halif-Rahma, Netanjahu je, u intervjuu za Si-Bi-Es, izjavio da je američki predsednik ostavio "izraelski narod bez reči". Uz dodatak: proces finansijskog odvikavanja od SAD "počinje odmah".

Ali, bitnije je pitanje da li će se Netanjahu zaista usuditi da prekine svoje finansijske veze sa "Blekrokom" i Rotšildovim bankarima.

Netanjahu je oboleo od "sindroma poricanja stvarnosti", primećuje ovaj autor. U istom intervjuu, on je odbacio ideju da je rat u Gazi "doprineo negativnom utisku o Izraelu", za šta je okrivio isključivo medije: "Izrael je pod opsadom na medijskom frontu, nismo se dobro pokazali u propagandnom ratu". Kako je dodao Netanjahu, "postoji mnogo zemalja koje manipulišu društvenim medijima, kako bi potkopale simpatije SAD prema Izraelu".

Zapravo, Izrael nije izgubio samo medijski rat. Izgubio je rat protiv Irana. Zajedno sa SAD.

Trostruko odvraćanje, piše ovaj autor, koje je Iran sproveo sa martirologijom šiitske otpornosti, hipersoničnim raketama i geostrateškim upravljanjem Ormuskim moreuzom – koji predstavlja Ahilovu petu Zapada – okončalo je san o proširenju carstva Izrael na ceo Bliski istok.

To dezorijentisani izraelski premijer nikada neće prihvatiti, tvrdi Halif-Rahma, zbog svog eshatološkog i patološkog solipsizma, koji pokreće projekat "Velikog Izraela".

O "Velikom Izraelu" prvi je pisao litvanski rabin Mihael Higer u svojoj knjizi "Jevrejska utopija" iz 1932. godine.

Neviđen razvoj događaja

Činjenica da Izrael, u sudbonosnoj fazi Netanjahuove eshatološke vizije, gubi rat protiv "farme trolova" i počinje svoju finansijsku rekonverziju upravo iz tehnološkog sektora kojim je dominirao otkako su se Rotšildovi bankari pokazali kao pravi pobednici rata protiv Napoleona kod Vaterloa (1815), tvrdi sirijski publicista Mohamed Amer za sajt "Nju istern autluk", jeste upravo "neviđen razvoj događaja".

Netanjahu je postao prva prepreka svetskom miru, dodaje on, a jedan od znakova promene u globalnoj ravnoteži snaga je sve manji uticaj Izraela na politiku SAD. Brojke to veoma jasno pokazuju. Obim razaranja promenio je javno mnjenje, posebno među mladim Amerikancima.

Izraelski genocidni rat u Gazi doveo je do značajnih promena u raspoloženju američke javnosti, kaže Amer, koje se postepeno okreće protiv Netanjahuove politike, koja se do sada, u američkim medijima, tretirala kao "antisemitizam".

Premijer Netanjahu je stavljao sopstvene političke interese iznad nacionalnih, ministar nacionalne bezbednosti Ben-Gvir je okačio portret jevrejskog masovnog ubice Baruha Goldštajna u svojoj dnevnoj sobi, dok radikalni doseljenici, ismevaju, terorišu, a ponekad i ubijaju svoje palestinske komšije na Zapadnoj obali.

U pitanju je sudbina Izraela

Otkada je Izrael započeo rat protiv Gaze, u oktobru 2023. godine, javno mnjenje u Americi je prošlo kroz jednu od najznačajnijih promena u istoriji američko-izraelskih odnosa.

Mnogi republikanci unutar pokreta MAGA sada otvoreno optužuju predsednika Trampa da je izdao njihov pokret, jer je dozvolio Izraelu da uvuče SAD u sukob sa Iranom. Čak je i Robert Kejgan, ideolog neokonzervativizma, upozorio da će se ovaj sukob završiti katastrofalno za Izrael, piše sirijski publicista, jer se regionalna moć pomera iz Vašingtona i Tel Aviva ka Teheranu.

Stari dvostranački konsenzus u vezi sa podrškom Izraelu upravo se raspada. Rat u Gazi je poremetio opštu, idiličnu sliku, dodaje Amer: milioni Amerikanaca su imali priliku da na društvenim mrežama gledaju snimke uništenih naselja, razrušenih bolnica, izgladnelih civila i masovnih žrtava.

Američki proizraelski lobi je iscrpeo svoje mogućnosti, konstatuje on. Izrael postaje država odmetnik, zaključuje Amer, država parija. Po prvi put, brojne članice EU zahtevaju uvođenje sankcija protiv Tel Aviva. Francuska je, prema pisanju lista "Mond", odbila da isporučuje oružje Izraelu.

Rat SAD i Izraela protiv Irana postao je prekretnica.

Ali, u pitanju više nisu pojedinačne sudbine, poput Netanjahuove ili Trampove. U pitanju je, za početak, sudbina samog Izraela.