Dok je pažnja svetske javnosti poslednjih meseci usmerena na Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih energetskih koridora na svetu – prvo na blokadu koju je započeo Iran, a potom i istovetni odgovor Sjedinjenih Američkih Država – sve češće se pominje i drugi strateški prolaz – Bab el-Mandeb.
Islamska Republika poslednjih dana, u jeku novih američkih napada posle više sedmica krhkog primirja, zapretila je blokadom drugog moreuza koji se čak fizički i ne nalazi u blizini njene teritorije.
Pretnje Teherana da bi mogao potpuno da zatvori Ormuski moreuz, a potom i da blokira Bab el-Mandeb, došle su u trenutku velike energetske krize, kada je tržište već pod velikim pritiskom, što je prouzrokovalo rast cena u ovom sektoru.
Vrata suza
Bab el-Mandeb, što na arapskom znači "Vrata suza", nalazi se između Jemena na Arapskom poluostrvu i Džibutija i Eritreje na Rogu Afrike.
Povezuje Crveno more sa Adenskim zalivom i Indijskim okeanom, predstavljajući južni ulaz u plovni put koji preko Sueckog kanala spaja Evropu i Aziju.
Na svom najužem delu širok je svega oko 26 kilometara, što ga čini jednim od najvažnijih svetskih pomorskih "uskih grla".
U normalnim okolnostima, kroz ovaj moreuz prolazi oko deset odsto svetske trgovine.
Reč je o milionima kontejnera koji iz Kine, Indije i drugih azijskih država putuju ka evropskim lukama, ali i o ogromnim količinama nafte i tečnog prirodnog gasa namenjenim evropskom i mediteranskom tržištu.
Prema različitim procenama, kroz Bab el-Mandeb je tokom 2024. godine prošlo više od četiri milijarde barela nafte i naftnih derivata, što predstavlja oko pet odsto ukupne svetske potrošnje nafte.
Značaj ovog prolaza dodatno raste kada se posmatra u kombinaciji sa Ormuskim moreuzom. Dok Ormuz predstavlja glavni izlaz za naftu iz Persijskog zaliva, Bab el-Mandeb je ključna karika koja tu naftu dovodi do Sueckog kanala i evropskih potrošača.
Drugim rečima, veliki deo energenata koji napuštaju Zaliv mora da prođe kroz oba moreuza.
Zbog toga analitičari upozoravaju da bi istovremeni problemi u Ormuzu i Bab el-Mandebu predstavljali jedan od najtežih udaraca globalnom energetskom sistemu u modernoj istoriji.
More je već nemirno
Poslednjih godina Bab el-Mandeb je već postao jedno od glavnih žarišta svetske trgovine. Napadi jemenskih Huta na trgovačke brodove u Crvenom moru naterali su brojne transportne kompanije da izbegavaju ovaj pravac i svoje brodove šalju oko Rta dobre nade na krajnjem jugu Afrike.
Ta alternativa produžava putovanje između Azije i Evrope za deset do petnaest dana i značajno povećava troškove goriva, osiguranja i transporta.
U slučaju potpune blokade Bab el-Mandeba, posledice bi bile daleko ozbiljnije.
Brodovi koji bi kretali iz Azije ka Evropi bili bi primorani da zaobilaze čitav afrički kontinent. To bi značilo veće transportne troškove, kašnjenja u isporuci robe i novi rast cena na globalnom tržištu. Posebno bi bile pogođene evropske zemlje, koje se već godinama suočavaju sa energetskim izazovima i inflatornim pritiscima.
Najveći strah ipak se odnosi na tržište nafte.
Već sama mogućnost zatvaranja Ormuskog moreuza izaziva snažne reakcije berzi i skok cena energenata. U trenutku najveće krize, "brent" nafta je išla i preko 150 dolara po barelu, dok je u ovom trenutku blizu granice od 100 dolara.
Ako bi uz Ormuz bio ugrožen i Bab el-Mandeb, svetsko tržište bi se suočilo sa dvostrukim šokom.
Pojedine procene navode da bi u tom slučaju bilo ugrožena čak četvrtina svetskog snabdevanja naftom i gasom, što bi neminovno dovelo do drastičnog rasta cena energenata, transporta i brojnih industrijskih proizvoda.
Za Iran, pretnje zatvaranjem Bab el-Mandeba predstavljaju i važan politički instrument.
Da li i kako Teheran može da zatvori Bab el-Mandeb?
Dok Teheran direktno kontroliše Ormuski moreuz, njegov uticaj na drugi strateški prolaz bio bi ostvaren preko savezničkog pokreta Huta u Jemenu.
Za razliku od Ormuza, gde Iran kontroliše severnu obalu i praktično ima direktan uticaj na plovidbu, situacija sa Bab el-Mandebom je znatno složenija.
Ovaj moreuz se nalazi više od 2.000 kilometara od iranske teritorije, između Jemena na Arapskom poluostrvu i Džibutija i Eritreje na afričkoj obali. Formalno posmatrano, Iran nema nikakvu teritorijalnu kontrolu nad ovim strateškim prolazom.
Upravo zato Teheran ne preti da će lično zatvoriti Bab el-Mandeb, već računa na svoje saveznike u Jemenu – pobunjenički pokret Huti.
Ova grupa, koju brojne zapadne i regionalne službe smatraju najvažnijim iranskim saveznikom na Arapskom poluostrvu, kontroliše veliki deo jemenske obale Crvenog mora, uključujući područja u neposrednoj blizini moreuza.
Poslednjih godina, Huti su više puta dokazali da raspolažu raketama, dronovima i pomorskim sredstvima sposobnim da ugroze trgovačke brodove u Crvenom moru.
Dok je Ormuski moreuz pod direktnim uticajem iranske mornarice i IRGC, Bab el-Mandeb je međunarodni plovni put koji nadziru brojne svetske i regionalne sile.
Potpuna blokada zahtevala bi dugotrajnu kontrolu nad čitavim prolazom, što bi gotovo sigurno izazvalo snažan vojni odgovor Sjedinjenih Američkih Država, evropskih saveznika i regionalnih država.
Zato većina analitičara smatra da je realniji scenario delimična blokada ili kontinuirani napadi na pojedine brodove, što bi prevoznicima bilo dovoljno da izbegavaju ovaj pravac i preusmeravaju plovidbu oko Afrike.
Drugim rečima, Iran verovatno ne može da "zaključa" Bab el-Mandeb na način na koji je učinio sa Ormuskim moreuzom, ali preko Huta svakako može da ga učini dovoljno opasnim da ozbiljno poremeti svetsku trgovinu i dodatno podigne cene nafte i transporta.
Upravo zato mnogi analitičari smatraju da Teheran pokušava da pokaže kako raspolaže sa dva strateška mehanizma pritiska na globalnu ekonomiju.
Mnogo više od moreuza
U uslovima eskalacije sukoba na Bliskom istoku, to predstavlja snažnu poruku zapadnim državama da se eventualni rat ne bi zadržao samo na teritoriji Irana, već bi se prelio i na ključne svetske pomorske rute.
Problem za svetsku ekonomiju leži u činjenici da za Bab el-Mandeb praktično ne postoji prava zamena. Iako brodovi mogu da zaobiđu Afriku, ta ruta je znatno duža, skuplja i manje efikasna.
Zbog toga neki ekonomski analitičari čak upozoravaju da bi dugotrajna blokada mogla da proizvede veće posledice po globalnu trgovinu nego izolovana blokada Ormuskog moreuza.
U aktuelnim geopolitičkim okolnostima Bab el-Mandeb tako postaje mnogo više od još jednog morskog prolaza na karti sveta.
On predstavlja jednu od tačaka u kojoj se ukrštaju interesi velikih sila, energetska bezbednost Evrope, kineska i indijska trgovina, ali i regionalni sukobi na Bliskom istoku. Svaka pretnja njegovom zatvaranju ima posledice daleko šire od samog regiona Crvenog mora.
Ukoliko bi došlo do istovremenog poremećaja plovidbe kroz Ormuski moreuz i Bab el-Mandeb, svet bi se suočio sa najvećim testom otpornosti globalnih lanaca snabdevanja još od naftnih kriza sedamdesetih godina prošlog veka.