Federalni sudija u Sjedinjenim Američkim Državama poništio je odluku predsednika Donalda Trampa o uvođenju takse od 100.000 dolara na nove vize za visokoobrazovane strane radnike, ocenivši da Bela kuća nema ovlašćenje da nametne takvu meru bez odobrenja Kongresa.
Taksa se odnosila na nove zahteve za vize tipa H-1B, koje američki poslodavci podnose u ime stranih radnika koji se nalaze van SAD.
Ovaj program omogućava kompanijama da angažuju strane stručnjake na period do šest godina.
Godišnje se izdaje do 65.000 novih viza, uz dodatnih 20.000 za kandidate sa naprednim akademskim stepenima. Program široko koriste velike tehnološke kompanije.
Tramp je tvrdio da je sistem zloupotrebljavan od strane kompanija koje su, kako je naveo, zamenjivale američke radnike jeftinijom stranom radnom snagom.
Zbog toga je u septembru naložio uvođenje dodatne takse od 100.000 dolara na nove prijave, obrazlažući da je cilj zaštita američkih radnih mesta i nacionalne bezbednosti.
Međutim, federalni sudija Leo Sorokin presudio je u korist 20 američkih saveznih država koje su osporile ovu meru. On je ocenio da je uplata od 100.000 dolara u suštini porez, "bez obzira kako se ta uplata naziva", i da administracija nije imala zakonsko ovlašćenje da ga uvede.
Ministarstvo za unutrašnju bezbednost SAD oštro je kritikovalo presudu, nazvavši je "očiglednim primerom sudskog aktivizma", uz tvrdnju da je taksa bila namenjena zaštiti američkih radnika i sprečavanju zloupotreba programa radnih viza.
Tužbu je predvodila savezna država Kalifornija, a pridružile su joj se i druge države koje su tvrdile da je taksa nezakonita i da bi nanela štetu školama, univerzitetima, bolnicama i drugim javnim institucijama koje zavise od angažovanja visokoobrazovanih stranih stručnjaka.
Program H-1B već godinama izaziva podele među američkim političarima.
Njegovi zagovornici ističu da pomaže kompanijama da popune specijalizovana radna mesta za koja nema dovoljno domaćih kadrova, dok kritičari tvrde da omogućava korporacijama i agencijama za zapošljavanje da obaraju cene rada i potiskuju američke radnike sa tržišta.