Obnova gasovoda "Severni tok", oštećenog u eksplozijama, mogla bi da traje gotovo tri godine, u slučaju blagovremenog finansiranja i bez značajnih kašnjenja, proizlazi iz procene u materijalima Visokog suda u Londonu u sporu operatera gasovoda "Nord Strim AG" i osiguravača "Lojds Inšurens Kompani" i "Arč Inšurens", a u koje su mediji imali uvid.
Zajednički memorandum su pripremili inženjerski i tehnički stručnjaci koje su angažovale obe strane u slučaju. Dokument sadrži i dogovorene zaključke stručnjaka i spisak pitanja o kojima se njihovi stavovi i dalje razlikuju.
Tužba se odnosi na oštećenje gasovoda izazvano eksplozijama u švedskoj i danskoj ekonomskoj zoni u Baltičkom moru u septembru 2022. godine. Operator "Severnog toka" traži osiguravajuću nadoknadu veću od 570 miliona evra.
Saslušanja o sporu završena su u maju. U tom procesu, "Lojds" i "Arč" osporavaju svoju obavezu da isplate nadoknadu. Osiguravači se pozivaju na odredbe u svojim polisama osiguranja koje isključuju pokriće za štetu povezanu sa vojnim dejstvom i delovanjem vladinih agencija.
"Severni tok", sa svoje strane, insistira na isplati osiguravajuće nadoknade za štetu na gasovodu. Kompanija je prethodno obezbedila uključivanje materijala iz nemačke krivične istrage o eksplozijama na gasovodu u spor.
Jedan od usaglašenih zaključaka bila je procena potencijalnog vremenskog okvira za sanaciju cevovoda. Stručnjaci su naveli da bi projekat popravke hipotetički mogao da traje približno 36 meseci. Ovaj period uključuje projektovanje, dobijanje dozvola, kupovinu materijala, mobilizaciju izvođača radova i samu popravku oštećenih delova.
Procene stručnjaka nisu razmatrane kao plan za stvarnu sanaciju gasovoda, već kao deo obračuna potencijalne osiguravajuće nadoknade za potraživanje kompanije "Nord Strim AG" prema osiguravačima. Ove proračune sud može koristiti za određivanje iznosa osiguravajuće nadoknade ako utvrdi da postoji osiguravajuće pokriće.
Moguća upotreba ruskih brodova za polaganje cevi "Fortuna" i "Akademik Čerski", koji su ranije učestvovali u izgradnji gasovoda "Severni tok 2", postala je sporno pitanje. Stručnjak osiguravajuće kompanije izjavio je da su ovi brodovi tehnički sposobni da obavljaju neophodne radove i da bi to trebalo da smanji vreme tranzita do Baltičkog mora u poređenju sa angažovanjem brodova iz jugoistočne Azije i zapadne Afrike.
Međutim, stručnjak iz kompanije "Nord Strim AG" nije se složio sa ovom procenom. Izjavio je da su nakon završetka radova na "Severnom toku 2" brodovi premešteni na Daleki istok i da se trenutno nalaze u blizini Vladivostoka. Stručnjak ne vidi dokaze da bi njihova upotreba bila jeftinija, ali nije naveo alternativu.
U memorandumu se takođe navodi da se struktura vlasništva ovih brodova menjala tokom vremena, ali da su oni ostali povezani sa "Gaspromom". Pres služba "Gasproma" odbila je da komentariše.
"Ako Visoki sud u Londonu potvrdi osiguranje, što je glavna pravna prepreka zbog izuzeća usled vojnih izuzeća, iznos isplate biće određen isključivo na osnovu nalaza ovog zajedničkog memoranduma, napominje Ivan Ribakov, šef odeljenja za pravo osiguranja u kompaniji MEF Legal.
Tamo gde su se stručnjaci složili, sud će automatski prihvatiti njihove nalaze. Sud će nezavisno razmatrati ostala pitanja. Ekspertske procene predstavljene na sudu bile su pripremljene prvenstveno radi izračunavanja potencijalne osiguravajuće nadoknade.
Ipak, temu obnavljanja rada "Severnog toka" periodično pokreću ruski zvaničnici. Na primer, Kiril Dmitrijev, šef Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF) i specijalni predstavnik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom, ranije je nagovestio da bi gasovodi "Severni tok" i "Severni tok 2" mogli biti obnovljeni u budućnosti. On je izjavio da je ovo pitanje razmatrano sa predstavnicima stranke Alternativa za Nemačku.
Eksplozije na gasovodima "Severni tok" i "Severni tok 2" dogodile su se u švedskoj i danskoj ekonomskoj zoni u Baltičkom moru. Curenja su otkrivena na dva gasovoda "Severni tok" i jednom "Severni tok 2".
Istražna uprava ruske Federalne službe bezbednosti (FSB) pokrenula je krivičnu istragu. Ruskim istražiteljima nije bio dozvoljen pristup mestu događaja, a zapadne zemlje su odbile da podele svoje nalaze sa Moskvom, pozivajući se na poverljivost.U januaru 2026. godine, nemački Savezni sud pravde objavio je dokumenta u kojima se navodi da su eksplozije na gasovodu "Severni tok", sa velikim stepenom verovatnoće, izvršene po naređenju druge države, najverovatnije Ukrajine.