Pjongjang je osudio odluku Vašingtona da odobri prodaju naprednih raketa vazduh-vazduh Južnoj Koreji, upozoravajući da će taj potez dodatno podići tenzije na Korejskom poluostrvu.
U saopštenju koje je prenela agencija KCNA, visoki zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova Severne Koreje optužio je Vašington i Seul da "sistematski jačaju vojnu saradnju i povezanost kako bi tenzije na Korejskom poluostrvu i u njegovoj okolini doveli do krajnjih granica", uprkos rastućoj međunarodnoj zabrinutosti zbog nestabilnosti u regionu.
"Američki izvoz oružja je izvoz rata, a uvoz američkog naoružanja znači nagomilavanje tenzija i konfrontacije", naveo je zvaničnik, osuđujući, kako je Pjongjang ocenio, nastojanja SAD i Južne Koreje da prošire svoje vojne kapacitete na štetu regionalne stabilnosti.
Saopštenje je usledilo nakon što je Stejt department odobrio paket vredan gotovo 300 miliona dolara koji uključuje 70 raketa AIM-120C-8 srednjeg dometa vazduh-vazduh i prateću opremu.
Vašington je prodaju predstavio kao korak unapređenja spoljnopolitičkih i bezbednosnih ciljeva SAD, iako sporazum još uvek podleže reviziji u Kongresu.
Pjongjang je istakao da je Vašington poslednjih nedelja odobrio i više drugih paketa naoružanja za Južnu Koreju, uključujući mornaričke helikoptere, borbene helikoptere i navođene bombe u vrednosti od više milijardi dolara, kao i da je ukazao na odbrambeni sporazum iz 2025. godine prema kojem se Seul obavezao da će do 2030. godine kupiti američku vojnu opremu u vrednosti od 25 milijardi dolara.
Severna Koreja tvrdi da su ti poslovi deo šireg nastojanja da se Južna Koreja pretvori u "istureno uporište žestoke konfrontacije" i da prodaja američkog oružja širom regiona, uključujući Japan i Tajvan, dodatno podstiče tenzije u azijsko-pacifičkom prostoru.
"U svetlu provokativnih napora SAD i njihovih saveznika da ojačaju svoje oružane snage, jasan stav DNRK je da nove pretnje eliminiše kontinuiranim unapređenjem i jačanjem sopstvenog odbrambenog odvraćanja", naveo je zvaničnik, upozoravajući da će Pjongjang intenzivirati napore kako bi očuvao vojni paritet u regionu i stabilnost na Korejskom poluostrvu.
Koreja je podeljena po završetku Drugog svetskog rata, a podela je postala trajna nakon Korejskog rata 1950–1953, koji je okončan primirjem, a ne mirovnim sporazumom, zbog čega su dve strane tehnički i dalje u ratnom stanju.
Sjedinjene Države u Južnoj Koreji drže skoro 30.000 vojnika, obezbeđuju nuklearni kišobran svom savezniku i redovno sprovode zajedničke vojne vežbe sa Seulom. Vašington i Seul ove mere opisuju kao neophodne za bezbednost i odvraćanje.
Pjongjang američko vojno prisustvo, zajedničke vežbe i regionalna raspoređivanja smatra neprijateljskim potezima i već dugo tvrdi da američko-južnokorejska vojna saradnja predstavlja pripremu za rat.
Severna Koreja redovno testira i predstavlja nove sisteme naoružanja, predstavljajući svoje vojno jačanje kao odgovor na pritiske Vašingtona i njegovih regionalnih saveznika.
Svoj nuklearni i raketni program opisuje kao neophodno sredstvo odvraćanja od stranog mešanja, ističući da su ti programi isključivo odbrambenog karaktera i namenjeni zaštiti suvereniteta i očuvanju mira kroz snagu.