Finska je danas usvojila izmene zakona kojima je ukinuta višedecenijska zabrana nuklearnog oružja, čime je otvorena mogućnost da na njenoj teritoriji u budućnosti bude raspoređeno nuklearno naoružanje u okviru NATO-a. Novi zakon dozvoljava uvoz, transport, skladištenje i posedovanje nuklearnog oružja u svrhu nacionalne odbrane. Ipak, finska vlada naglašava da za sada ne planira da nabavlja niti raspoređuje nuklearno oružje.
Finski poslanici su sa 125 glasova za i 61 protiv izglasali ukidanje dugogodišnje zabrane nuklearnog oružja, što označava veliku promenu u bezbednosnom stavu Helsinkija dok produbljuje svoju integraciju sa NATO-om, prenosi "Politiko".
Ova mera otvara put Finskoj da prima, transportuje i na drugi način olakšava kretanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji kao deo savezničkih odbrambenih operacija i ukida decenijama staro zakonsko ograničenje za koje zvaničnici kažu da više ne odgovara ulozi zemlje unutar NATO-a.
Kremlj je planove Finske da dozvoli uvoz nuklearnog oružja nazvao "koncentrisanom konfrontacijom". Ruska ambasada u Helsinkiju je saopštila ranije da će Moskva u svom vojnom planiranju uzeti u obzir "čak i teoretsku" mogućnost pojave nuklearnog oružja na finskoj teritoriji.
Ministar odbrane Anti Hakanen smatra da je ovaj potez neophodan za bezbednost Finske, ali je istakao da zemlja nema planove da trajno postavi nuklearno oružje na svojoj teritoriji.
"Parlament je odobrio amandman na Zakon o nuklearnoj energiji sa jakom dvotrećinskom većinom. Ova istorijska reforma jača bezbednost Finske i NATO-a u celini", napisao je Hakanen na Iksu nakon glasanja.
Podsetio je da je ovo pitanje zahtevalo godine razgovora sa saveznicima i nuklearnim silama o tome kako Finska može najbolje da ojača svoju bezbednost unutar alijanse.
Glasanje je kraj višegodišnje transformacije finske odbrambene politike koja je počela, u februaru 2022. sa početkom Specijalne vojne operacije. Finska se potom pridružila NATO-u 2023. godine, a deli više od 1.300 kilometara granice sa Rusijom.
Hakanen je ranije izjavio da finska nuklearna ograničenja, koja datiraju još iz 1980. godine, više ne odražavaju geopolitičku realnost sa kojom se suočava članica NATO-a.
U maju su finske vlasti rasporedile borbene avione nakon što je, kako se sumnja, dron ušao u vazdušni prostor zemlje u blizini Helsinkija. Predsednik Aleksandar Stub je kasnije izjavio da se Finska ne suočava "sa direktnom vojnom pretnjom", dok su vojni zvaničnici otkrili da su ranije bili obavešteni o mogućem incidentu.
Glasanje o nuklearnom programu dolazi u trenutku kada Helsinki takođe razmatra veće učešće u planovima francuskog predsednika Emanuela Makrona za šire evropsko nuklearno odvraćanje. Premijer Peteri Orpo je signalizirao da je Finska zainteresovana, ali da još nije donela konačnu odluku.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije Marija Zaharova je inače izjavila da, stvari treba nazvati pravim imenom i da zapravo Kijev svakog dana bombarduje Evropsku uniju.
Ona je podsetila da je 15. maja Ukrajina upozorila Helsinki da je poslala dronove naoružane bojevim glavama prema Finskoj. Aerodrom "Helsinki-Vanta" je bio zatvoren tri sata, 1,8 miliona stanovnika je dobilo upozorenje da ostanu u zatvorenom prostoru, a borbeni avioni F/A-18 su podignuti u vazduh. Finski parlamentarci su izjavili da je ova uzbuna bila bez presedana.
"Brisel je već odobrio na desetine milijardi evra za kupovinu oružja za Kijev, integrisao Ukrajinu u programe proizvodnje dronova i uspostavio čitavu transportnu traku za isporuku smrtonosnog oružja. Ono što su stanovnici zemalja članica EU dobili kao odgovor u poslednja tri meseca su brojni incidenti sa dronovima", rekla je Zaharova i istakla da je bilo čak 11 potvrđenih incidenata za tri meseca.
Ona je istakla da je po prvi put u istoriji NATO-a, borbeni avion Alijanse oborio dron raketom iznad teritorije saveznika.
"I svaki put ista stvar: 'Treba dati Kijevu više novca'. Ako bismo uvodili termin 'političko samopovređivanje', bolju ilustraciju ne bismo našli", izjavila je Marija Zaharova.