UŽIVO Neće biti razgovora između SAD i Irana u Švajcarskoj; Teheran uveo privremeni režim za brodove

Brodarske kompanije moraju unapred da podnesu zahtev za prolaz nadležnom organu, Upravi Persijskog zaliva, dok u prvih 60 dana neće biti naplaćivane takse, a troškove će snositi iranska vlada, saopštio je Sekretarijat Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost te zemlje

Razgovori koji su bili planirani za danas između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u planinskom odmaralištu Burgenštok u Švajcarskoj neće se održati, navodi se u saopštenju švajcarskog Ministarstva spoljnih poslova, prenosi Rojters.

Istovremeno, Iran je uveo privremeni režim tranzita za trgovačke brodove koji prolaze kroz Ormuski moreuz, prema kojem brodarske kompanije moraju unapred da podnesu zahtev za prolaz nadležnom organu, Upravi Persijskog zaliva, dok u prvih 60 dana neće biti naplaćivane takse, a troškove će snositi iranska vlada, saopštio je Sekretarijat Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost te zemlje.

Plovila moraju da se pridržavaju određenih ruta, rasporeda i operativnih instrukcija koje izdaje PGSA, zbog navigacionih i bezbednosnih razloga, navodi Press TV.

Prethodno je portparol Bele kuće rekao da je američki potpredsednik Džej Di Vens odustao od planiranog putovanja na sastanak sa iranskim pregovaračima u Švajcarskoj, koji je bio planiran za danas, kako bi započeo razgovore o sprovođenju sporazuma postignutog između Teherana i Vašingtona o okončanju rata.

Kako je preneo Akisos, prema navodima administracije, razlog za promenu planova su logistički izazovi, a Vens je na konferenciji za novinare rekao da pregovori još nisu konačno potvrđeni i da bi iranski zvaničnici mogli da imaju poteškoće sa putnim aranžmanima.

Sve o situaciji na Bliskom istoku pratite u blogu na RT Balkan.

19. jun 2026 • 09:29

Centralni deo Ormuskog moreuza blokiran sa oko 80 mina

Centar Ormuskog moreuza blokiran je sa oko 80 mina koje će biti potrebno ukloniti da bi se nastavila normalna plovidba, upozoravaju nezavisni vlasnici tankera.

Nekoliko brodova je počelo da izlazi iz Zaliva kroz ključnu pomorsku usku tačku u četvrtak, nakon potpisivanja memoranduma o razumevanju između SAD i Irana.

Međutim, ne očekuje se da će se plovidba vratiti u normalu neko vreme, čak i ako prekid vatre potraje, zbog mina i drugih prepreka, što ističe kontinuirane izazove sa kojima se suočava globalna trgovina.

Blagi skok cena nafte uprkos sporazumu

Cene nafte porasle su na 77,3 dolara za barel sirove nafte, nakon što je saopšteno da su odloženi razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji su bili planirani za u planinskom odmaralištu Burgenštok u Švajcarskoj.

Portal "Trejding ekonomiks" navodi da je cena sirove nafte sada 77,3 dolara za barel, dok je cena "brent" nafte 80,1 za barel.

Cena prirodnog gasa je na berzi TTF približno 41,5 evra za megavat-sat ili 427,45 evra za 1.000 kubnih metara.

Najmanje 16 osoba poginulo u izraelskim vazdušnim napadima na jug Libana

Najmanje 16 osoba poginulo je tokom noći u izraelskim vazdušnim napadima na jug Libana, javila je libanska državna novinska agencija NNA.

Izraelska vojska istovremeno je saopštila da je tokom noći izvela napade na pripadnike libanske militantne grupe Hezbolah, kao i na infrastrukturu te grupe u nekoliko oblasti na jugu Libana, preneo je "Tajms of Izrael".

U saopštenju se navodi da su ti napadi bili odgovor na višestruka kršenja primirja koja je izvršio Hezbolah.

U međuvremenu, premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da izraelske snage neće povući trupe iz južnog Libana i da će Izrael zadržati bezbednosnu zonu u toj oblasti onoliko dugo koliko to bezbednosne potrebe budu zahtevale, uprkos pritiscima iz SAD i Irana u okviru novog američko-iranskog dogovora.

Netanjahu je poručio da će Izrael nastaviti da sprovodi politiku "obezbeđivanja sigurnosti severnih gradova", naglašavajući da to podrazumeva i vojno prisustvo na jugu Libana.

"Vratićemo sigurnost i prosperitet gradovima na severu. To zahteva održavanje bezbednosne zone u južnom Libanu. To zahteva da ne napuštamo taj prostor dok god to nalažu bezbednosni interesi Izraela", poručio je.

Vens očitao lekciju Izraelu: Ne ljutite jedinog saveznika

Potpredsednik SAD Džej Di Vens kritikovao je Izrael, što je retkost u američkoj politici, poručivši zemlji da ne može "ubistvima" da se izvuče iz svake krize.

Vensovi komentari usledili su nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbio da povuče trupe iz Libana, uprkos novopotpisanom memorandumu o razumevanju između SAD i Irana koji poziva na okončanje neprijateljstava na svim frontovima, uključujući i Liban.

"Koji je vaš tačan predlog?", rekao je Vens za "Njujork tajms", odgovarajući izraelskim tvrdolinijašima koji su kritikovali sporazum. "Vi ste zemlja od devet miliona ljudi. Ne možete ubijanjem rešiti svaki problem nacionalne bezbednosti koji imate."

Vens je pozvao Izrael da pruži šansu diplomatiji i upozorio je izraelske zvaničnike da javno ne napadaju Donalda Trampa zbog sporazuma, rekavši da američki predsednik ostaje jedan od retkih pouzdanih pristalica Izraela.

"Moja poruka njima (izraelskim tvrdolinijašima) bi bila dvostruka. Broj 1: Donald Dž. Tramp je jedini šef države na celom svetu koji se u ovom trenutku saoseća sa izraelskim narodom", rekao je Vens novinarima u Beloj kući. "Da sam u kabinetu izraelske vlade, ne bih napadao jedinog moćnog saveznika koji mi je preostao na celom svetu."

Rekao je da bi takođe podsetio te članove kabineta da su dve trećine odbrambenog oružja koje je štitilo Izrael "izgrađene američkim rukama i plaćene dolarima američkih poreskih obveznika".

Netanjahu: Nećemo povući trupe uz južnog Libana

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da izraelske snage neće povući trupe iz južnog Libana i da će Izrael zadržati bezbednosnu zonu u toj oblasti onoliko dugo koliko to bezbednosne potrebe budu zahtevale, uprkos pritiscima iz SAD i Irana u okviru novog američko-iranskog dogovora.

Netanjahu je poručio da će Izrael nastaviti da sprovodi politiku "obezbeđivanja sigurnosti severnih gradova", naglašavajući da to podrazumeva i vojno prisustvo na jugu Libana, prenosi Tajms of Izrael.

"Vratićemo sigurnost i prosperitet gradovima na severu. To zahteva održavanje bezbednosne zone u južnom Libanu. To zahteva da ne napuštamo taj prostor dok god to nalažu bezbednosni interesi Izraela", poručio je izraelski premijer.

Vitkof: Iran će pozvati IAEA da obavi inspekciju nuklearnih postrojenja Irana

Specijalni izaslanik predsednika Sjedinjenih Američkih Država Stiv Vitkof izjavio je da će Iran pozvati Međunarodnu agenciju za atomsku energiju da izvrši inspekciju njegovih nuklearnih postrojenja i započne rad na identifikaciji i otkrivanju lokacija na kojima se nalazi obogaćeni nuklearni materijal.

Vitkof je rekao da memorandum o razumevanju između SAD-a i Irana ne sadrži nikakve tajne ili dodatne sporazume, navele su dve osobe upoznate sa sadržajem sastanka.

Međutim, naveo je da je između Teherana i IAEA sastavljeno posebno pismo kojim se proširuje poziv Agenciji za nadzor iranskog nuklearnog programa.

Makron ne veruje da je rat u Iranu u potpunosti završen

Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da ne veruje da je rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana "u potpunosti završen", uprkos sporazumu koji je prethodnog dana potpisan u Versaju.

Makron je ocenio da je "uvek bolje imati sporazum nego rat", ali je upozorio da i dalje postoji rizik od eskalacije, navodeći da svet ulazi u "novu fazu saradnje i dijaloga", koja bi mogla doprineti stabilizaciji regiona i omogućiti bezbedniji protok naftnih tankera kroz Ormuski moreuz.

Takođe je izrazio očekivanje da bi to moglo dovesti do postepenog pada cena goriva.

Pentagon traži 80 milijardi dolara za rat u Iranu?

Ministarstvu odbrane Sjedinjenih Američkih Država potrebno je oko 80 milijardi dolara dodatnih sredstava za pokrivanje troškova rata u Iranu, kao i drugih budžetskih obaveza koje nisu povezane sa sukobom, rekao je zamenik ministra odbrane te zemlje Stiven Fajnberg, objavio je list "Volstrit džornal".

Prema navodima lista, kompletan zahtev administracije mogao bi da bude upućen Kongresu u narednim danima, a osim sredstava za Pentagon obuhvataće i finansiranje drugih prioriteta, uključujući poljoprivredu i pomoć u slučaju prirodnih katastrofa, preneo je Rojters.

Bela kuća i Pentagon nisu odgovorili na zahteve za komentar.