Zbližavanje Kine i Indije kao novi motor BRIKS-a

Pozicija Indije u KVAD-u usložnjena je remilitarizacijom Japana i najavom Tokija da bi mogao vojno da interveniše u slučaj krize u Tajvanskom moreuzu, što je u potpunoj suprotnosti sa namerom Nju Delhija da održava ravnotežu u odnosima

Kina i Indija bi trebalo da gledaju jedna na drugu kao na partnere u saradnji, a ne kao na konkurente, da poštuju ključne međusobne interese i da na odgovarajući način rešavaju osetljiva pitanja, izjavio je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji  koji  je razgovarao sa indijskim savetnikom za nacionalnu bezbednost,Adžitom Dovalom u Nju Delhiju, na marginama 16. sastanka savetnika za nacionalnu bezbednost i visokih predstavnika za nacionalnu bezbednost zemalja BRIKS-a.

Otopljavanje odnosa Kine i Indije, koji su još uvek opterećeni pitanjem granice i sporadičnih spoljnotrgovinskih trzavica, nagovešteno je u oktobru 2024. godine, u Kazanju, kada su se predsednik Si Đinping i indijski premijer Narendra Modi sastali na marginama samita BRIKS-a, prvi put posle 2020. godine, definišući, kako je tada iz Pekinga saopšteno, važne strategijske smernice za poboljšanje i razvoj bilateralnih odnosa.

Vang pozvao na ubrzanje obnove mehanizama dijaloga i razmene

Ukoliko Kina i Indija zaista nastave putem koji su Si i Modi definisali na samitu BRIKS-a u Kazanju, biće to novi vetar u leđa pomenutoj organizaciji, ali i važno geopolitičko sidro u osujećenju pokušaja da Azija bude destabilizovana.

Namera dve zemlje da prevaziđu nesporazume i sarađuju bez surevnjivosti demonstrirana je i na letošnjem samitu Šangajske organizacije za saradnju u Tjencinu kojem je prisustvovao Narendra Modi, kao i prethodnom posetom Vang Jia Nju Delhiju.

Stoga je od naročite važnosti što je Vang Ji, koji je i specijalni predstavnik Kine za pitanje kinesko-indijske granice, ove nedelje pozvao dve zemlje da ubrzaju obnovu dijaloga i unaprede razmenu u oblasti trgovine, finansija, sprovođenja zakona, medija i u drugim oblastima, dok dve susedne zemlje nastoje da održe bilateralne odnose na zdravom i stabilnom koloseku.

Partneri, a ne konkurenti

Najpre, Vang je istakao da su Kina i Indija partneri u saradnji, a ne konkurenti, što, kako takođe u Pekingu naglašavaju, predstavlja najvažniji strategijski konsenzus dve strane i pruža važan podsticaj za stabilan razvoj bilateralnih odnosa.

"Zajedničkim naporima obe strane, razmena u različitim oblastima postepeno je obnovljena, komunikacija i saradnja napreduju uređenim tokom, a pogranična područja uglavnom su ostala mirna", rekao je Vang, dodajući da ova dostignuća nisu lako postignuta, pa ih utoliko pre treba više ceniti.

Da pitanje granice ne utiče na bilateralne odnose

Vang je pozvao dve strane da kroz saradnju podrže razvoj i međusobni preporod, kao i da pomognu ubrzanje procesa modernizacije Globalnog juga.

"Dve strane treba da pitanje granice postave na odgovarajuće mesto i spreče da ono utiče na ukupni razvoj bilateralnih odnosa", rekao je Vang.

Po njemu, dve "najmnogoljudnije ekonomije sveta" ne treba samo da posmatraju bilateralne odnose iz dugoročne perspektive, već i da unapređuju saradnju sa globalnom vizijom.

Izjave koje stižu iz Nju Delhija ohrabruju

Naročito ohrabruje izjava Adžita Dovala da stav Indije o pitanju Tajvana ostaje nepromenjen, kao i da je Indija spremna da sarađuje sa Kinom na planu podrške ključnim međusobnim interesima, očuvanju multilateralizma i zaštiti legitimnih prava i interesa zemalja u razvoju.

Doval je istakao i da je Indija spremna da nastavi da posmatra odnose sa Kinom iz strategijske perspektive, ubrza unapređenje bilateralnih veza, na odgovarajući način rešava razlike i teži ishodima u kojima obe strane dobijaju.

Postaje li KVAD teg okačen o nogu Indije?

Ukoliko Kina i Indija uspeju da ostvare namere dvojice lidera iz Kazanja, njihovo međusobno razumevanje značilo bi makar delimično udaljenje Indije od Kvadrilateralnog bezbednosnog dijaloga (KVAD), u kojem od 2017. godine učestvuje sa SAD, Japanom i Australijom.

Iako KVAD nije klasičan vojni savez poput NATO-a, on predstavlja geopolitičku i geostrategijsku platformu za koordinaciju i jačanje saradnje u Indo-pacifičkom regionu, ali na planu obuzdavanja Kine.

Remilitarizovani Japan menja akcionu strukturu KVAD-a

Indija je do sada nastojala da očuva strategijsku ravnotežu, pritom stalno naglašavajući da KVAD nije usmeren protiv bilo koje pojedinačne države, iako je više nego jasno da je obuzdavanje Pekinga glavni motiv za osnivanje KVAD-a, barem u Vašingtonu, Kanberi i Tokiju.

Indija, međutim, vodi računa da učešće u KVAD-u ne ugrozi njenu tradicionalnu politiku strategijske autonomije. Zbog toga Nju Delhi nastoji da održi dobre odnose i sa drugim velikim silama, uključujući Rusiju i Kinu, kao i da razvija saradnju u okviru organizacija kao što su BRIKS i Šangajska organizacija za saradnju.

Indijsko učešće u KVAD-u komplikuje tekuća remilitarizacija Japana, kao i najave da bi Tokio, koji je deo KVAD-a, mogao da interveniše u slučaj krize u Tajvanskom moreuzu, što je u potpunoj suprotnosti sa namerom Nju Delhija da održava ravnotežu u odnosima.

Tu poziciju otežava i slučaj uhapšene paravojne grupe, sačinjene od američkog psa rata Metjua Vandajka i ukrajinskih vojnih instruktora, koja je, preko Indije, nezakonito pokušala da uvozi dronove u Mjanmar i obučava pobunjeničke grupe.
Pritvor ovoj grupi u Nju Delhiju je početkom ovog meseca produžen za još mesec dana.