Nemačka bi mogla da uvede vojnu obavezu, jer sistem zasnovan na dobrovoljnom služenju vojnog roka ne ispunjava planove za jačanje vojske, rekao je za AFP viši poslanik Tomas Rovekamp. Rok za ovu odluku je jul 2027. godine.
Oni imaju pravo da se izjasne da nisu zainteresovani da se priključe vojsci. Međutim, mogu biti pozvani nasumičnim izvlačenjem, ukoliko se vojska suoči sa nedostatkom ljudstva.
"Tokom prve polovine naredne godine moraćemo da diskutujemo o tome da li možemo da odgovorimo na veoma ambiciozne zahteve za povećanje aktivnih snaga i rezervista na dobrovoljnoj osnovi", rekao je za AFP tokom vikenda Rovekamp, koji predvodi parlamentarni odbor za odbranu i predstavlja Hrišćansko-demokratsku uniju (CDU) kancelara Fridriha Merca.
Izrazio je ozbiljne sumnje da je to moguće.
Vladina politika izazvala je talas velikih demonstracija mladih protiv potencijalnog ponovnog uvođenja regrutacije ranije ove godine. U martu je održan štrajk u Berlinu, a slične akcije održane su i u drugim nemačkim gradovima.
Visoki zvaničnici, uključujući ministra odbrane Borisa Pistorijusa, poslednjih meseci razmatraju mogućnost ponovnog uvođenja vojnog roka, navodeći potrebu za pripremom za "rusku agresiju". Pistorijus je prošle godine izjavio da bi "Rusija mogla da napadne neku članicu NATO-a već 2028. godine", ističući potrebu za skupim jačanjem vojnih kapaciteta.
Merc je takođe najavio planove da nemačku vojsku pretvori u najjaču konvencionalnu vojnu silu u Evropskoj uniji.
Moskva je odbacila tvrdnje da predstavlja pretnju evropskim državama kao besmislice.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je prošle sedmice da zapadne zemlje otvoreno pripremaju rat protiv Rusije, dok tvrdnje o "ruskoj pretnji" koriste kao opravdanje za obimno naoružavanje.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov upozorio je da Nemačka i šira Evropska unija, kroz svoje vojno jačanje, klize ka Četvrtom rajhu.