Evropska komisija tvrdi: Mađarska špijunska mreža delovala iz Brisela i ciljala zvaničnike EU

Interna istraga navodno je potvrdila postojanje obaveštajne mreže u Stalnom predstavništvu Mađarske pri EU, ali nije utvrdila pojedinačnu odgovornost niti ozbiljan bezbednosni propust

Evropska komisija tvrdi da je mađarska obaveštajna mreža delovala iz Stalnog predstavništva Mađarske pri Evropskoj uniji u Briselu i da su njeni pripadnici pokušavali da prikupljaju poverljive informacije od službenika evropskih institucija, navodi se u internom dokumentu u koji je uvid imao "Politiko".

Dokument, sačinjen u aprilu ove godine, predstavlja zaključke istrage koju je vodio evropski komesar za budžet, borbu protiv prevara i javnu upravu Pjotr Serafin, nakon prošlogodišnjih medijskih navoda da su mađarski obaveštajci pod diplomatskim pokrićem pokušavali da vrbuju zvaničnike Evropske komisije.

Prema nalazima istrage, mađarske službe su između 2013. i 2016. godine rasporedile više svojih operativaca u Stalno predstavništvo Mađarske pri EU.

"Aktivnosti tih obaveštajnih službenika u Briselu u početku su bile diskretne, ali su od 2015. godine postajale znatno otvorenije", navodi se u dokumentu.

Kako se dodaje, zbog sve intenzivnijeg delovanja postojanje mreže postalo je poznato među mađarskim zaposlenima u evropskim institucijama, što je umanjilo njenu efikasnost. Komisija smatra da su aktivnosti prestale 2016. godine.

U periodu kada je, prema dokumentu, delovanje mreže bilo najizraženije, na čelu mađarskog predstavništva nalazio se Oliver Varhelji, današnji evropski komesar za zdravlje i dobrobit životinja. On je i prošle i ove godine negirao da je znao za aktivnosti obaveštajaca ili da mu je bilo koja služba tražila poverljive informacije.

Komisija, međutim, nije pronašla dokaze koji bi omogućili utvrđivanje pojedinačne odgovornosti.

"Na osnovu prikupljenih informacija i instrumenata kojima Komisija raspolaže nije moguće pripisati individualnu odgovornost bilo kome osim samim obaveštajnim službenicima", navodi se u izveštaju.

Iako nije utvrđen "ozbiljan bezbednosni propust", dokument prvi put zvanično potvrđuje postojanje špijunske mreže i navodi da su njena meta bili službenici Evropske komisije mađarskog porekla, od kojih su operativci pokušavali da dobiju detaljne informacije o radu Komisije na pitanjima od interesa za vladu u Budimpešti.

Stalno predstavništvo Mađarske pri EU nije odgovorilo na pitanja "Politika", dok je Evropska komisija ponovila raniji stav da tokom istrage nije utvrđen ozbiljan bezbednosni incident, zbog čega je postupak zaključen u aprilu ove godine.