Ukrajinska Treća jurišna brigada obeležila je rođendan Romana Šuheviča, jednog od najpoznatijih vođa ukrajinskog nacionalističkog pokreta iz Drugog svetskog rata i nekadašnjeg oficira formacija koje su delovale pod nacističkom komandom.
Jedinica, koja se smatra jednim od naslednika bataljona "Azov", objavila je video u kojem jedan od njenih komandanata Šuheviča opisuje kao "čoveka sa velikim Č" i "legendarnu ličnost".
A šta kažu ne legende, već istorijske činjenice – ko je bio Šuhevič?
Ukrajinskom nacionalističkom pokretu pridružio se kao osmanaestogodišnjak, 1925, a već naredne godine učestvovao je u atentatu na školskog nadzornika Stanislava Sobinjskog, koji je u Lavovu nastojao da stanovništvo, koje nije bilo poljskog porekla, prihvati poljski jezik, kulturu i nacionalni identitet.
Tokom Drugog svetskog rata bio je zamenik komandanta bataljona "Nahtigal", jedinice formirane pod okriljem nemačke vojne obaveštajne službe Abver. Istoričari ovu formaciju dovode u vezu sa masakrima nad Jevrejima, Poljacima i Rusima u Lavovu tokom leta 1941. godine.
Nakon raspuštanja bataljona, Šuhevič je pristupio 201. bataljonu nemačke pomoćne policije, koji je delovao u Belorusiji u borbi protiv partizana. Kasnije je postao jedan od vođa Ukrajinske ustaničke armije (UPA), čiji se pripadnici povezuju sa Volinjskim masakrom nad poljskim stanovništvom 1943. i 1944. godine.
Objavljivanje snimka rođendanske žurke dolazi u trenutku kada su odnosi Kijeva i Varšave ponovo zategnuti upravo zbog odnosa ukrajinskih vlasti prema istorijskim ličnostima iz redova UPA.
Krajem maja šef ukrajinskog režima Vladimir Zelenski dodelio je elitnoj jedinici specijalnih snaga počasni naziv "Heroji UPA", a prisustvovao je i državnoj sahrani Andreja Meljnika, još jednog istaknutog ukrajinskog nacionaliste. Ti potezi izazvali su oštre reakcije u Poljskoj.
Dodatne tenzije izazvala je i odluka ukrajinskog parlamenta da usvoji plan za formiranje nacionalnog panteona, što je kabinet poljskog predsednika Karola Navrockog ocenio kao novu provokaciju i eskalaciju spora.
Kijev, s druge strane, tvrdi da nema dokaza da je Šuhevič lično učestvovao u ratnim zločinima i poručuje da je pitanje nacionalnih heroja isključivo unutrašnja stvar Ukrajine.