Italija se pridružila Bugarskoj u izražavanju rezervi prema predlogu da poglavar Ruske pravoslavne crkve (RPC) patrijarh Kiril bude obuhvaćen novim paketom sankcija Evropske unije (EU) protiv Rusije, dok pojedine članice imaju primedbe i na druge mere iz predloženog 21. paketa sankcija, piše briselski "Politiko" pozivajući se na diplomatske izvore.
Prema navodima jednog od evropskih diplomata upoznatih sa pregovorima, zabrinutost Italije proističe iz stava Vatikana i odnosi se na zabrinutost zbog mogućnosti da sankcije budu uvedene poglavaru jedne hrišćanske crkve, preneo je Tanjug.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas predložila je da se patrijarhu Kirilu uvede zabrana izdavanja viza za ulazak u zemlje EU, u okviru 21. paketa sankcija protiv Rusije.
Međutim, predlog je naišao na protivljenje Bugarske, u kojoj pravoslavno stanovništvo čini značajan deo populacije, dok je Italija iznela zvaničnu rezervu, odnosno primedbu koja, prema diplomatskoj proceduri EU, ne predstavlja veto, ali zahteva dodatne razgovore pre postizanja dogovora.
Diplomate država članica istovremeno razmatraju i predlog koji se odnosi na ograničenje cene ruske nafte.
Prema predlogu kancelarije Kaje Kalas, trebalo bi odložiti reviziju postojećeg cenovnog limita, koji trenutno iznosi 44 dolara po barelu i koji bi, ukoliko se ne donese nova odluka do sredine jula, automatski bio povećan.
Grčka, Malta i Kipar, čiji brodarski sektor ima značajnu ulogu u transportu ruske nafte, usprotivili su se odlaganju revizije tog ograničenja, navode isti diplomatski izvori za briselski portal.
Grčka i Malta ranije su se protivile i predlogu zabrane pružanja pomorskih usluga ruskim brodovima, zbog čega je ta mera privremeno povučena iz pregovora.
Jedna od spornih tačaka u novom paketu sankcija jeste i predlog zabrane ulaska u Evropsku uniju bivšim ruskim borcima, prema kojem su, kako navode diplomatski izvori, rezerve izrazile Francuska i Italija.
Dvadeset prvi paket sankcija protiv Rusije, koji je Kaja Kalas predstavila 9. juna, usmeren je na ruski vojno-industrijski i finansijski sektor.